'Napad sam naredio jer sam se zakleo državi u kojoj sam živio da ću je uvijek braniti i štititi'

Umirovljeni general nekadašnje JNA, Ljubomir Bajić ispričao je 2017. da je on bio taj koji je odlučio da se Banski dvori, sjedište tadašnjeg državnog vrha Hrvatske bombardira na današnji dan 1991. godine. Bajić je tada bio zapovjednik Petog zrakoplovnog korpusa. On je taj napad naredio, istaknuo je, iz svojih razloga. 

POGLEDAJTE VIDEO

Pokretanje videa...

01:27

Raketiranje Banskih dvora. | Video: 24sata/pixsell

- Ja sam se zakleo državi u kojoj sam živio da ću je braniti i štititi njen teritorijalni integritet i ustavni poredak i smatrao sam da je 
ispravno napraviti ono što sam napravio - rekao je Bajić. 

Ubiti Tuđmana, slomiti borbeni moral Hrvata

Jugoslavenski borbeni avioni MiG-29 su 7. listopada 1991. godine, nešto iza 15 sati, ispalili šest raketa na Banske dvore. Dvije su pogodile cilj i  Banski dvori su pretrpjeli velika oštećenja. U napadu je zrakoplovstvo JNA ranilo nekoliko ljudi, zgrade u okolici oštećene su ili porušene.

Cilj je bio ubiti predsjednika Franju Tuđmana radi potpunog uništenja političkog vodstva Hrvatske i sloma borbenog morala Hrvata.

Banski dvori su u to vrijeme bili Tuđmanovo sjedište. 

RAKETIRANJE ZAGREBA 'Sve je još dimilo, trčao sam, a onda sam ugledao mrtvu ženu'

Na dan napada istekao je tromjesečni moratorij na ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske donesenu 25. lipnja 1991. godine na  inzistiranje Europske zajednice. Koju minutu prije raketiranja Tuđman je završio ručak sa suradnicima u uredu koji je u napadu uništen.

'Poginuli bi da smo ostali dulje na ručku'

Predsjednik Tuđman bio je tada na ručku s tadašnjim formalnim predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stipom Mesićem i saveznim premijerom Antom  Markovićem, a u društvu su bili ministar obrane Gojko Šušak, Antun Vrdoljak i Stjepan Adanić.

- Mnogi od nas bi poginuli da smo ostali dulje na ručku. Nakon eksplozije digla se prašina kao da je najveći požar. Nismo vidjeli jedan drugoga te smo izašli držeći se za ruke. Novinari su nas pitali što se dogodilo, a ja sam im rekao: ‘Rat, rat je počeo’ - prisjetio se svojedobno Stipe Mesić, koji je tad  bio predsjednik kolektivnog predsjedništva SFRJ, tijela koje je vodilo državu nakon Titove smrti i u kojemu su se svake godine vodeći ljudi izmjenjivali prema republičkom ključu.  Dodao je da bi na njegovo mjestu, u slučaju da su ga ubili u atentatu, došao Branko Kostić, koji je bio “Srbin veći od svakog Srbina iako je Crnogorac”.

'Vjerovali su da će imati potporu Zapada'

U raketiranju Banski dvori pretrpjeli su veliku štetu. Dio krova je razrušen, oštećeno je pročelje te gotovo sve prostorije, a ulazna vrata izbačena su iz ležišta. Od detonacije popucala su i stakla na zgradi Sabora gdje je za 8. listopada bila zakazana sjednica

- Htjeli su amputirati dijelove Hrvatske, vjerovali da će imati potporu Zapada i da će Zapad odšutjeti ako brzo i efikasno slome Hrvatsku. No nisu uspjeli - ispričao nam je jednom prilikom Vladimir Šeks.

- Mene nije bio strah, ali vladala je zabrinutost.  Mi nismo pretpostavljali da će se dogoditi raketiranje Banskih dvora. U trenutku raketiranja bio sam u jednoj od dvorana Sabora. To su bili najdramatičniji trenuci u mom političkom životu - kazao je Šeks.

Dan kasnije, 8. listopada 1991., na tajnoj lokaciji u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj u Zagrebu, Sabor je jednoglasno izglasao Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s Jugoslavijom.

AGRESIJA NA DUBROVNIK 'Ljuti, bijesni, nemoćni, da bar imamo nešto jače od pušaka'

Hrvatska je krajem 2017. godine, 26 godina nakon raketiranja Banskih dvora, pokrenula istragu i kazneno prijavila šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore 1991. godine.

Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ubojstvo u pokušaju visokih državnih predstavnika tereti upravo i generala majora Ljubomira Bajića.