Napunite mobitele, pripremite laptope jer stiže - Noć knjige!

Piše: Dobrila Zvonarek

Govoriti o knjizi u danima kada su ključne riječi postale „izolacija“, „virus“, „distanca“, „statika“ ili pak „sanacija“, na prvi pogled čini se prilično perifernim. Navikli na to da knjigu stavljamo u kontekst dokolice ili ulaganja u širenje vlastitih horizonata, gotovo automatski povezujemo je s „normalnim“ vremenima, stabilnošću, razdobljima u kojima su krize rezevirane samo za unutarnja stanja, pa spas valja potražiti u kakvom pjesničkom ili proznom retku.

„Život postaje jedna velika burleska, Montag; sve je bum, puf i opa“, dijagnoza je društva predstavljena romanu „Farehnheit 451“, kultnom distopijskom djelu Raya Bradburyja, objavljenom 1953. godine. U knjizi čiji naslov simbolički ukazuje na temperaturu na kojoj gori papir, autor nam dočarava svijet u kojem knjige predstavljaju prijetnju, pa postoji čitav vatrogasni odred zadužen za njihovo spaljivanje. Jer ljudi koji čitaju su opasni – spriječiti čitanje znači staviti masu pod kontrolu i njome vladati.

Premda, zasigurno, nenačitanost ili njoj bliska neinformiranost u situaciji u kojoj se trenutno nalazimo nikome nije pretjerano od koristi, ili se tomu barem nadamo, lako se ipak složiti s tvrdnjom da je život postao velika burleska.

Prisjetimo se samo apsurdnih situacija proteklih tjedana: pomame za brašnom i toaletnim papirom, ispražnjenih ulica gradova, ljudi koji nas nastoje u širokom luku zaobići... Naš svijet odjednom se stubokom promijenio, a mi, samo naoko isti, povukli smo se u brloge, svoje zaštićene svjetove, s naputkom da budemo strpljivi dok kriza ne umine.

Jednoga dana vrata ćemo morati otvoriti i zakoračiti u svijet koji više neće biti jednak onomu koji smo poznavali. I nije tu riječ o pretjerivanju: osim s ekonomskim posljedicama uzrokovanim pandemijom i karantenom, a u Zagrebu i potresom, bit ćemo prisiljeni nositi se s učincima vremena provedenog u izolaciji. Neki odnosi zauvijek će se izmijeniti, nabolje ili nagore; neke navike ćemo izgubiti, a neke usvojiti. Iz svega, sigurno je, nećemo izaći isti.

Kada je organizacijski tim Noći knjige početkom siječnja započeo planirati ovogodišnju manifestaciju, nakanio ju je, iz današnje perspektive gotovo proročki, posvetiti temi promjene. Preciznije, željeli su istražiti u kojoj su mjeri knjige same njezini generatori, kolika je njihova moć, kako na promjene odgovaraju i što od njih, u tom smislu, možemo naučiti.

A onda je promjena zahvatila i društvo, i manifestaciju, i knjigu u svakom smislu riječi. Mnogo toga vezanog uz izdavaštvo, znanost i kulturu stavljeno je u mirovanje. Brojni pisci, nakladnici i prijatelji književnosti okrenuli su se virtualnom svijetu kao trenutno jedino otvorenom, istražujući njegove dosege.

Mnogo toga se, u zagrebačkom scenariju, pritom i protreslo – pa knjižnice oštećenih muzeja, škola, samostana i fakulteta traže pomoć, ne samo u obnovi prostora u kojima su se nalazile već i u zaštiti i premještanju svojeg knjižnog fonda.

Govoriti o knjizi danas se, odjednom , ipak čini prijeko potrebnim. Nekomu je ona egzistencijalna tema. Netko će se, zasigurno, u aktualnom trenutku njome pozabaviti iz pozicije sociologije ili psihologije. Nekomu trećem, pak, knjiga je najbolje društvo u vremenu izolacije, izvor utjehe, optimizma i zabave, bijeg od vijesti o broju umrlih i zaraženih kojima smo svakodnevno izloženi sa svih strana. Mnogi autori intenzivnije će stvarati. Neki će tek otkriti autore u sebi.

Iz političke perspektive, krizom je potrebno kvalitetno upravljati. Iz one ljudske, nužno ju je preživjeti sa što manje negativnih posljedica i iz nje stvoriti priliku. Upravo to je pozicija iz koje u trenutno vladajući sumrak istupa ovogodišnja Noć knjige.

Osim što će, primorana okolnostima, u svojoj realizaciji i sama istraživati mogućnosti virtualnog svijeta, kamo je morala premjestiti svoja događanja i u kojem će se održavati brojni programi knjižnica, škola i institucija te oglašavati popusti online knjižara i antikvarijata, Noć knjige 2020. će poslati poruku da s knjigom nikad, ali uistinu nikad nismo izolirani.

Noć knjige tako će nastaviti tradiciju ukazivanja na društvene aktualnosti i slanja ključnih poruka hrvatskoj javnosti. Čini to već devetu godinu zaredom, sinergijski, jer njezin organizacijski tim čine predstavnici privatnog i javnog sektora kojima je knjiga „kruh svagdašnji“. Najmasovnijom akcijom u domaćem kulturnom prostoru društvo nastoje senzibilizirati za knjigu i motivirati na čitanje. Sve više prijavljenih programa iz godine u godinu, što se već bilježi četveroznamenkastim brojevima, pokazuje da su u svojim namjerama uspješni, a da je ovakva manifestacija domaćoj javnosti itekako potrebna.

Vizualno rješenje Noći knjige u 2020. godini, koje i ovaj put potpisuje dizajner Boris Kuk, također je na tragu spomenute burleske. Njegov nositelj, kao i svaki patuljak, stiže iz svijeta fikcije, noseći ključne poruke o tome zašto je upravo danas bitno čitati. Premda imun na ljudske bolesti, na licu nosi masku, upozoravajući nas da kao knjiški junak, dijeli sudbinu čovjeka. Odnosno, da i njemu prijeti izumiranje ako društvo neće čitati i mariti za knjigu.

Bez obzira na to kako će nam život izgledati 23. travnja, jedno je sigurno: Noć knjige će se održati. Stoga napunite mobilne uređaje, rezervirajte vrijeme na prijenosnim računalima ako online nastava vaših malih ukućana potraje, potražite zanimljive programe na nocknjige.hr i Facebook stranici Noći knjige. Ili, jednostavno i provjereno, upalite svoje lampice i čitajte!

ORGANIZATORI NOĆI KNJIGE

Organizatori Noći knjige 2019. su Zajednica nakladnika i knjižara HGK, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portal za knjigu i kulturu čitanja Moderna vremena i Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Realizaciju ovogodišnjeg programa financijski su pomogli Udruga za zaštitu prava nakladnika - ZANA, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb.