Nastavnici: 'Reforma nema smisla dok se škole raspadaju'

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Svakoj reformi mora prethoditi stvaranje adekvatnih uvjeta u školama. U nas mnoštvo škola radi u tri smjene, a ne u jednoj, što bi bio preduvjet kvalitetne reforme. Svaka četvrta škola treba obnovu, a neke nemaju ni osnovne uvjete za nastavu.

Bez tih materijalnih uvjeta neće uspjeti ni nova reforma školstva koju je počeo provoditi ministar obrazovanja Vedran Mornar, ocjenjuju nastavnici, učitelji i sindikalni čelnici s kojima smo razgovarali.

Vlada je prošli tjedan predstavila ambiciozan projekt Nove boje znanja o provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Za provedbu te strategije predviđeno je 336 mjera, od kojih je dosad provedeno devet, a u provedbi je njih još 97.

'Nismo informirani o reformi'

Najavljeno je da će od školske godine 2017./2018. neki razredi početi raditi prema novom kurikulu, s novim načinima ocjenjivanja i izvješćivanja roditelja, s novim udžbenicima i digitalnim materijalima. Uvode se i opisne ocjene, fleksibilan raspored sati te devetogodišnja osnovna škola.

- Najprije je trebalo srediti materijalne uvjete u školama, a, osim toga, u reformi moraju sudjelovati ljudi iz nastave. Niz dosadašnjih ministara obrazovanja nije radilo u sustavu osnovnih i srednjih škola, te ga ne poznaju koliko treba za kvalitetnu reformu – kazala je nam je Tina Zemunik, dugogodišnja prosvjetna radnica i povjerenica Sindikata hrvatskih učitelja iz Splita.

Njezin kolega iz Istre tvrdi da nastavnici nisu dovoljno informirani o potezima ministarstva i najavljenim reformatorskim mjerama.

- Volio bih smo više informirati o toj novoj reformi. Profesor sam informatike i pedagogije, pa mogu reći da sve na kraju može ispasti odlično, ali i loše. Primjerice, u Sloveniji nisu zadovoljni reformom dok u nekim drugim zemljama jesu - upozorava Dario Kukuljan, v.d. ravnatelja OŠ Vazmoslav Gržalja, Buzet.

Profesoricu engleskog u osječkoj gimnaziji Đurđicu Vukotić brine hoće li država imati dovoljno novca za provođenje reforme, koju smatra nužnom, jer imamo zastarjelo školstvo.

- Vjerujem da je reforma provediva, ako se za nju nađe novca. Najviše mi se sviđa dio promjena koji se tiče izravno učenika i njihove motiviranosti. Naime, iz motiviranosti učenika izlazi njihov uspjeh, a činjenica je da su naši učenici preopterećeni nepotrebnim gradivom, zastarjelim i nezanimljivim nastavnim programima. Uzmite samo nastavni program iz hrvatskoj jezika, pa on je 20 godina star. Djeca čitaju lektire s kojima se muče i koje nemaju veze s njihovom sadašnjošću. Ima i drugih takvih predmeta u kojima profesori i nastavnici balansiraju kako bi ih približili učenicima - kaže profesorica Vukotić. Irena Ivetić, učiteljica OŠ Dobriše Cesarića iz Požege, jedna je od rijetkih s kojima smo razgovarali, a koja vjeruje u uspjeh reforme.

- Uvođenje opisnih ocjena i fleksibilnog rasporeda sati dobar je potez jer se na početku školovanja radi o maloj djeci među kojom ima učenika kojima treba više vremena da se oslobode i pokažu svoje mogućnosti. Kod djece treba mijenjati način razmišljanja da se uči isključivo za ocjenu, a ukidanjem ocjena naučit ćemo ih da je važno znanje koje poslije mogu primijeniti – objašnjava Ivetić. Dodala je kako joj se sviđa ideja o tome da će osnovna škola trajati devet godina jer neka djeca u prvi razred dolaze slabo pripremljena i ne znaju još držati olovku ili knjigu okrenuti na pravu stranu, a ne idu ni svi u vrtiće gdje ih se priprema za školu.

'Samo ponavljaju opće stvari'

- To su sve opća mjesta koja su već odavno poznata, pa mi to sve zajedno djeluje kao odrađivanje domaće zadaće koja bi trebala prikazati da i oni u obrazovanju konja za predizbornu trku imaju. Konkretnije, opisna ocjenjivanja smo već imali pa napustili. Hoće li se tom opisu dodavati kaktusići ili cvjetići manje je važno. Mnogo je ozbiljnija ideja da se škola produlji za godinu dana, ali to je projekt tek neke buduće vlasti. Za sve promjene o kojima je riječ treba desetak godina da se provedu i to me već pomalo zamara. Govore o 300 različitih mjera koje će promijeniti lice obrazovnog sustava Hrvatske, no dobar dio tih mjera već je davno zaživio u sustavu i o tome bi trebalo obavijestiti one koji izrađuju te dokumente. Ono što je dobro i treba podržati jest promjena programa nastavnih predmeta - tvrdi predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić.

Patrik Macek/PIXSELL

'Vlada se opet prosvjetom bavi samo prije izbora'

Politika nije spremna usmjeriti ozbiljan novac za školstvo, a bez ozbiljna novca nema ozbiljnih promjena, tvrde čelnici sindikata zaposlenih u prosvjeti.

- Mi smo lažni prioritet zbog izbora. Volio bih čuti što o svemu tome misle oni koji žele sutra doći na vlast i koliko su spremni 30 milijuna kuna baciti u vjetar pa da za dvije tri godine opet slušamo o novim strategijama, samo u nekim drugim bojama - kaže Stipić.