Divjak o testovima pismenosti: 'Loše, nema pomaka od 2006.'

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je rezultate PISA testova, međunarodnog istraživanja koje se provodi svake tri godine o čitalačkoj, matematičkoj, te pismenosti iz prirodoslovlja među učenicima. Hrvatska u ovom istraživanju sudjeluje od 2006., a iz sva tri područja hrvatski učenici ostvarili su i ovom ciklusu ispodprosječne rezultate.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:21

specijal rezultati pisa testiranja

- Prema čitalačkoj i matematičkoj pismenosti trend je stabilan, što nije dobra vijest, znači da pomaka nema od 2006.  Prema prirodoslovnoj pismenosti bilježimo i negativan trend, istaknula je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak u utorak na početku predstavljanja najnovijih rezultata PISA istraživanja.

POGLEDAJTE VIDEO

Pokretanje videa...

00:57

Video: Tomislav Miletic/PIXSELL/ilustracija

Od 79 zemalja, Hrvatska je na 29. mjestu prema čitalačkoj pismenosti, na 40. prema matematičkoj te na 46. mjestu prema prirodoslovnoj pismenosti. 

- Dakle, definitivno ima opravdanja da smo stavili veći naglasak na STEM - rekla je ministrica. 

U istraživanju, koje se provodilo u ožujku i travnju 2018., sudjelovalo je 79 zemalja, a ukupno je testirano više od 600.000 učenika koji predstavljaju oko 32 milijuna 15-godišnjih učenika u zemljama sudionicama. U Hrvatskoj je sudjelovalo 6609 učenika iz 179 srednje i četiri osnovne škole.

Hrvati ispod prosjeka u čitalačkoj pismenosti

Najbolji prosječni rezultat od 555 bodova u čitalačkoj pismenosti je postigla Kina, a prati je Singapur (549 bodova) i Makao-Kina (525 boda). Najniži rezultat ostvarili su učenici iz Filipina (340 bodova) i Dominikanske Republike (342 boda).

Od europskih zemalja, najuspješnija je Estonija s rezultatom od 523 boda, zatim Finska s 520 bodova te Irska s 518 bodova.

Hrvatska je postigla ispodprosječni rezultat od 479 bodova i nalazi se na 29. mjestu u ukupnom poretku od 77 zemalja. 

Prosječni rezultat nije značajno različit od prosječnih rezultata 11 zemalja (Nizozemska, Austrija, Švicarska, Latvija, Italija, Mađarska, Litva, Island, Izrael, Rusija i Bjelorusija). U razdoblju od 12 godina (PISA 2006PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u čitalačkoj pismenosti.

Na ukupnoj skali čitalačke pismenosti, osnovnu razinu čitalačke pismenosti (razina 2) nije dosegla petina hrvatskih učenika, odnosno svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica. U Hrvatskoj djevojčice su postigle značajno viši rezultat od dječaka (razlika iznosi 33 boda)

Matematička pismenost: Na 40. smo mjestu, dječaci bolji od djevojčica

Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 464 boda te se nalazi na 40. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Na skali matematičke pismenosti, osnovnu razinu nije dosegao svaki treći hrvatski učenik.

S obzirom na spol, dječaci su u Hrvatskoj postigli viši rezultat od djevojčica. Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

Svaki četvrti hrvatski učenik nema osnovnu razinu prirodoslovne pismenosti!

Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 472 boda te se nalazi  na 36. mjestu  u ukupnom poretku od 78 zemalja. Naš prosječni rezultat nije značajno različit od prosječnog rezultata Rusije, Luksemburga, Islanda, Bjelorusije, Ukrajine, Turske i Italije.

U razdoblju od 12 godina u Hrvatskoj je uočen značajan negativni trend u postignućima hrvatskih učenika u prirodoslovnoj pismenosti. Osnovnu razinu prirodoslovne pismenosti nije dosegao svaki četvrti hrvatski učenik, odnosno nešto više od četvrtine dječaka i nešto manje od četvrtine djevojčica.

Udio učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti povećao se za čak 8,4 posto u razdoblju između 2006. i 2018. godine. Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 3,6 posto hrvatskih učenika, što je gotovo upola manje od OECD-ova prosjeka.

'Slovenija je imala baš dobre reformske procese, zato su bolji od nas'

Slovenija je daleko iznad nas i njihovi učenici u sva tri područja ostvaruju iznadprosječne rezultate. Upitali smo ministricu zašto je to tako, zašto su toliko bolji od nas te kako dostići njihovu razinu.

- To je dobro pitanje jer tome i služe ove usporedbe, da vidimo što se dogodilo i kako su neki uspjeli. Slovenija je imala baš dobre reformske procese prije 10-ak godina, koji su se očito održavali, na tome se radilo i sada se očitavaju ti dobri rezultati. Treba im čestitati, ali od njih u tom dijelu učiti i surađivati. Ali i sa drugim državama. Ne postoji neki jedinstveni recept, ali ako gledamo prošla izvješća, važno je da se ti procesi poboljšanja rade kontinuirano. Nažalost, mi uglavnom stagniramo - rekla je ministrica.

Štrajk u školama danas je završio nakon 36 dana. Učenici su izgubili 16 nastavnih dana, a premijer Andrej Plenković naposlijetku je popustio i dao prosvjetarina povećanje koeficijenta za šest posto, samo kompromisno u tri rate - tri posto sada u prosincu, jedan posto od lipnja iduće godine te još dva od siječnja 2021. Na naše pitanje zašto se to odmah na početku štrajka nije ponudilo Sindikatima, čime bi se odmah riješio ovaj problem i zaustavila blokada školstva, ministrica je poručila kako se slaže da se do ovog rješenja možda i moglo doći ranije.

- Ovo zaostajanje sada će se sustići i neće biti više zaostajanja u koeficijentima složenosti poslova. Sada se pronašao financijski model koji to može pratiti. Slažem se da se do ovog rješenja možda i moglo doći ranije i sigurna sam da će se ovo prepoznavanje povećanja koeficijenata složenosti poslova pozitivno odraziti na reformske procese u školama - rekla je ministrica.

Što su zapravo PISA testovi?

PISA testovi mjere sposobnost 15-godišnjaka da primijene ono što su naučili u rješavanju problema iz čitanja, matematike i znanosti. Istraživanje je provedeno prošle godine, a obuhvatilo je oko 600.000 učenika u 79 zemalja svijeta.

Ovaj uzorak predstavlja 32 milijuna učenika, a po prvi put su testirani i učenici iz Bjelorusije, BiH, Brunei Darussalama, Maroka, Filipina, Saudijske Arabije i Ukrajine. Za ovo testiranje specifično je da se svaki trogodišnji krug fokusira na jedno područje, pa je sada glavno ispitno područje bila čitalačka pismenost. PISA istraživanje je važno jer daje usporednu sliku sposobnosti učenika širom svijeta da primijene znanja i vještine stečene školovanjem.

Pismenost se prema definiciji PISA-e definira kao “sposobnost primjene znanja i vještina iz ključnih predmetnih područja koja je neophodna za osobno ispunjenje, za aktivno sudjelovanje u društvenom, kulturnom i političkom životu te za uspješno pronalaženje i zadržavanje radnog mjesta“. Zadnji rezultati za Hrvatsku nisu bili sjajni, hrvatski učenici po prosječnim rezultatima 2015. su se plasirali na 36. od 72 zemlje, a rezultati u matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti svake tri godine su sve lošiji. Primjerice, u testiranjima prirodoslovne pismenosti, 2015. čak 24,7 posto učenika nije zadovoljilo ni osnovnu razinu znanja i vještina. 

PISA rezultati, pokazuju sve analize, vezane su i uz BDP pojedine zemlje, pa one s boljim BDP-om redovito imaju i bolje rezultate na PISA testovima (primjerice, među pet najboljih su Singapur, Hong Kong, Japan, Makao i Estonija).