Nekić: Ne mogu agresori na Hrvatsku dobiti zakonska prava

Državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić opetovao je u utorak u Hrvatskom saboru kako ne vidi mogućnost da netko, tko je bio agresor na hrvatsku državu, dobije prava po Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata.

Povjerenstvo koje odlučuje o pravima, posebno valorizira svaki predmet, ne vidim mogućnost da netko dobije prava, a da je bio agresor na ovu državu, rekao je Nekić u raspravi o izmjenama spomenutog Zakona kojima se širi pravo civilnih stradalnika, a koje su hvalili i vladajući i oporbeni zastupnici.

Državni tajnik to je rekao osvrćući se na izjavu Ivice Ledenka (Most) kako o civilnim stradalnicima Domovinskog rata brine hrvatska država, bez da je riješena ratna šteta i odgovornost Srbije. Pitanje izjednačavanja žrtve i agresora ne može se rješavati kroz povjerenstvo, nego kroz registar agresora, ustvrdio je.

Državni tajnik objasnio je kako se izmjenama Zakona mijenja način određivanja osnovice za utvrđivanje prava, do sada se za to koristila proračunska osnovica koja se nije mijenjala 24 godine, sada će se osnovica određivati jednom godišnje, odlukom Vlade.

'UGROŽENE SU NAŠE VRIJEDNOSTI' Veterani Možemo: Odbacujemo manipulacije poviješću i napade na slobodu govora

Po postojećem zakonu trenutno 2044 osobe ostvaruju pravo

Iznos osnovice ne može biti niži od onog koji je bio u prethodnoj godini. To će, ističe, omogućiti povećanje osobne invalidnine, posebnog dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, obiteljske invalidnine i novčane naknade za civilne stradalnike.

Osim toga, omogućeno je ostvarivanje statuta civilnog invalida Domovinskog rata po osnovi bolesti već kod 20 posto oštećenja organizma, a do sada je granica bila 60 posto.

To je značajna novost, kaže Irena Dragić (SDP) koju zanima što će trebati napraviti ljudi kojima je zahtjev odbijen po starom zakonu, a sada imaju pravo na priznavanje statusa?

Nastavit će se postupak koji su vodili, u njemu će se donijeti  odluka koja im ide u korist, odgovorio je državni tajnik.

Naveo je da po postojećem zakonu trenutno 2044 osobe ostvaraju pravo, a koliko će ih biti u budućnosti, to će se, kaže, tek vidjeti.

Kad je Zakon donesen 2021. godine još je 1326 predmeta zaprimljeno, odgovorio je Dubravki Pehar Lipovac (DP), opetujući kako se nisu ostvarile tvrdnje da će nakon zakona slijediti  'poplava' zahtjeva i da će prava ostvariti i pripadnici agresorskih snaga.

Mišić (DP): Hrvatska neće plaćati agresorima

Te 2021. godine, predvidjeli smo da će biti do 2.500 zahtjeva, a do sada je samo pola od toga broja pristiglo u proceduru, odgovorio je Nevenku Barbariću (HDZ).

Najveći priljev zahtjeva bio je nakon donošenja zakona, što se dalje odmičemo, broj im sve više pada, tako da ne očekujem značajno povećanje njihova broja, kazao je Nekić.

Procjena je da će provedba zakona stajati oko 1, 8 milijuna eura na godišnjoj razini, odgovorio je državni tajnik Dariju Zurovcu (NZ).

Dragana Jeckov (SDSS) pitala je zašto se „blanketno“ odbija inozemna medicinska dokumentacija, te „stradalnici ne ostvaruju status koji im pripada“.

Pozivamo se i na presuda Ustavnog suda iz 2008. po kojoj  dokumentacija izdana od strane države, ne može biti dokaz o događaju koji se zbio u Hrvatskoj, rekao je Nekić.

Hrvatska neće plaćati agresorima, poručio je Predrag Mišić (DP).

"Ne smije se ni jednim zakonom u Republici Hrvatskoj izjednačiti žrtva, a to je hrvatski narod, i agresor. Važno je da vladajući paze da slučajno ne damo ni jedan cent  nekome, tko nije bio samo puka civilna žrtva u Domovinskom ratu, nego je bio na strani agresora", kazao je Marin Miletić (Most). 

Jeckov (SDSS)  ističe da civilne žrtve ne bi smjele imati nacionalnost, kao ni vjersko i političko obilježje. "Žrtva je žrtva, a patnja je patnja, a naša dužnost je da zakon i provedba tog zakona ne pretvara se u administrativne uvjete i novu nepravdu za one koji su već jednom stradali", rekla je.