Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Imate priču? Zovite i šaljite! 099/224-2424 za WhatsApp, Viber, MMS, SMS email: reporter@24sata.hr telefon za čitatelje: 01/24-24-242
3 komentara

Nekretnine su preskupe, a štednja u bankama se ne isplati

Bankama je više svejedno je li netko oročio svoj novac na kraće ili dulje razdoblje, one ne trebaju novac svojih štediša pa više ne nagrađuju one koji oročavaju novac na dulji period

saving money-young woman putting a coin into a money-box-close u
Foto: Ekachai Lohacamonchai
3 komentara

Građani su na svojim računima u studenom imali 103 milijardi kuna ili 15 milijardi više nego godinu prije. I na štednjama su imali 297 milijardi ili 9,6 milijardi kuna više nego 2018. 

Statistika pokazuje – građani imaju više novca nego prije, imaju ga i banke. Posljedica? 

Padaju kamate i na kredite i na štednju. Logika banaka zapravo je jednostavna - kada štediša banci preda svoj novac na čuvanje, ona mu na tome zahvaljuje i to kroz kamatu na štednju koju mu isplaćuje. Istovremeno banka tako jednostavno dolazi do novca koji plasira dalje putem kredita. Tko uzima kredit mora platiti i kamatu koja je zarada banke. 

Foto: dpa/DPA/PIXSELL A kamata na kredite veća je od kamate na štednje kako bi čitav ovaj posao biti isplativ banci. Ali kad banka ima dovoljno novca, kao što je to sada slučaj sa skoro svim bankama u Europi, onda štedište želi destimulirati da polažu svoj novac na račune pa kamate padaju.

Zanimljivo je bilo čuti ekonomskog analitičara Velimira Šonju, koji je još lani iznio jednu od teorija koja pokušava objasnitiniske kamate u svijetu, a ona kaže da je starijih ljudi sve više, da oni tradicionalno više štede pa je novaca u bankama sve više. 

saving money-young woman putting a coin into a money-box-close u FINANCIJSKI SAVJETI Živite od plaće do plaće? Evo kako da povećate svoj budžet...

Istovremeno je sve manje mladih, koji su karakterom potrošači koji traže kredite. Po tome je starenje stanovništva u razvijenim zemljama svijeta, kao što je Japan i Europska unija, glavni krivac za visoku likvidnost banaka. Zato su kamate na povijesno niskim raznimama. 

Doznajemo kako barem jedna banka u Hrvatskoj čak odbija nove depozite, odnosno nove štednje. Zamolili smo banke izračun isplati li se danas oročiti, primjerice 10.000 kuna, s obzirom na niske kamate

Dreamstime | Autor: Dreamstime Foto: Dreamstime Iz Erste banke odgovorili su da bi na oročenih 10.000 kuna nakon godine i jednog dana štediša zaradio svega 4,30 kuna (ako se radi o nekom tko živi u Zagrebu), u OTP banci oko 20 kuna, u Raiffeisenbank nakon godine i pol dana oko tri kune. 

Iz Hrvatske narodne banke potvrđuju da kamatne stope na oročene depozite kontinuirano padaju od 2011. potkraj te godine prosječna kamata na štednju bila je 3.34 posto, a krajem prošle godine bila je samo 0.21 posto. 

- Tijekom posljednjih mjeseci zamjetno je smanjenje i premija na ročnost depozita, čime sve više dolazi do smanjenja razlike između kamatnih stopa na dugoročne i kratkoročne oročene depozite - stoji u odgovoru HNB-a. 

KAKO ŠTEDJETI? Na štednji od 10.000 kuna u godini i pol zaradi se 8 kuna

Prevedeno, bankama je više svejedno je li netko oročio svoj novac na kraće ili dulje razdoblje, one ne trebaju novac svojih štediša pa više ne nagrađuju one koji oročavaju novac na dulji period. Dodaju i to da su relane kamatne stope na oročene depozite negative s početka 2017.

- Trend vrlo niskih i realno negativnih kamatnih stopa mogao bi se nastaviti barem još neko vrijeme - kažu u HNB-u, a u nekim zemljama EU čak su uveli negativne kamatne stope za pojedine iznose štednje, kao što je to u Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Španjolskoj, Irskoj...  

Dijelom zbog slabe zarade na štednjama, građani sve više ulažu u nekretnine koje su kod nas tradicionalni oblik ulaganja “viška” novca. 

Foto: Robert Anic/PIXSELL Na krilima gospodarskoj rasta i državnih subvencija, cijene nekretnina su podivljale, a ekonomski analitičar Željko Lovrinčević upozorava da su ušle i u sferu špekulativnog ulaganja. 

- Zbog ambijenta obilja novca ulaganja su se prebacila u druge klase imovine do kojih je došlo do poremećaja cijena i njihovih fundamenata, govorili mi o dionicama ili o nekretninama. Ulaganja sad ulaze u sferu špekulacije, odnosno balona koji se kod nas razvija točkasto jer cijene nekretnine rastu u pojedinim dijelovima kao što su Zagreb i obala. 

Da se sad ne isplati ulagati u nekretnine zbog često previsokih cijena, govori i ekonomski analitičar Davor Novotny

- Čak i kad netko kupuje prvu nekretninu za stanovanje, bolje je pričekati - kaže Novotny. 

A prema podacima Njuškala tražene cijene stanova u odnosu na siječanj 2017 porasle su za 15 posto. 

U razgovoru sa stručnjacima, kažu da je možda najsigurnije ulaganje u mirovine, odnosno treći mirovinski stup. 

- Prinos od kamata na treći mirovinski stup je tri do četiri puta veći od prinosa na štednju - kaže Novotny. 

ekonomisti | Autor: Goran Kovacic/PIXSELL Foto: Goran Kovacic/PIXSELL Iz Addiko banke također sugeriraju da je dobra odluka: “To je jedina štednja s dvije vrste poticaja i pronosa. Država odobrava poticaj e od 15% iznosa godišnje uplate ili najviše 750 kn. Također, izdvajanje poslodavca do iznosa od 500 kuna mjesečno ne smatra se plaćom, tako da je taj iznos porezno priznati izdatak, odnosno rashod poslodavca. 

A lani su fondovi za svakih  100 uloženih kuna, štediša trećeg stupa zaradili više od  pet kuna što se smatra vrlo pristojnom zaradom. Tu je i zlato koji mnogi vide kao dobro osiguranje budućnosti. 

Saša Ivanović, direktor tvrtke Banka zlata, koja je ovlašteni distributer kovnice zlata u Austriji, Münze Österreich, kaže kako investicijsko zlato ima čistoću najmanje 90 posto i po tome se razlikuje od zlata u zlatarnama (14-karatno ima čistoću oko 58 posto) te je investicijsko zlato osmišljeno upravo za trgovanje i eventualnu zaradu.

Foto: Dreamstime - Ljudi se zlatu okreću u vremenima krize kada dionice i druge investicije gube na vrijednosti, dok vrijednost zlata raste. A kupuju ga oni koji žele sigurnije ulagati – govori Ivanović.

Kao referenta cijena zlata kod nas uzima se ona s londonske burze. Za vrijeme našeg razgovora, gram zlata na burzi bio je oko 343 kn, ali dok se ono plasira na naše tržište, malo mu poraste cijena. Na njega se ne plaća PDV (za razliku od zlatnog nakita na koji ide PDV).

Ivanović upozorava da investicijsko zlato ne može biti lijevano u kućnoj radinosti nego mora dolaziti iz poznatih talionica. 

Uz to, postoje i zlatnici, ali nisu svi zlatnici investicijski. 

money to pay coins against blur multicolored background. Euro coins are stacked on top of each other in different positions. chart of currency rate rise or fall. | Autor: Dreamstime Foto: Dreamstime - To su isključivo oni koji iskovani nakon 1800. godine i na njih se plaća PDV. Također, ti zlatnici moraju biti ili su nekad bili legalno sredstvo plaćanja te zlato mora imati čistoću od najmanje 90 posto – pojašnjava naš sugovornik. 

Kod nas najpoznatiji su dukati i Franjo Josip koji se mogu naći i po zlatarnama. A naš sugovornik ističe da je zlatu vrijednost lani porasla za 21 posto. 

- I obično ga kupuju poslovni ljudi, ali i umirovljenici. Kada mladi kupuju, obično iz svoje plaće svakih nekoliko mjeseci izdvoje za gram investicijskog zlata. Gledaju na to kao na štednju – govori naš sugovornik. 

No za ekonomske analitičare i plemeniti metali ulaze u sferu špekulacije, što uključuje i srebro, pa Novotny ističe da cijena zlatu može naglo pasti. Nesigurnim smatra i ulaganje u dionice, ali u kriptovalute. 

* Ovaj članak je informativnog karaktera te njime ne sugeriramo oblike ulaganja

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message