U odnosu na travanj, HDZ bilježi pad s 30 posto, SDP s 22,8 posto, dok Možemo! bilježi blagi rast s 11,8 posto potpore
CRODEMOSKOP
Nema iznenađenja: Evo kako bi Hrvati glasali da su danas izbori
Čitanje članka:
5
min
Da su izbori održani početkom svibnja, HDZ bi bio relativni pobjednik s 29 posto potpore, ispred SDP-a koji ima 22,2 posto, dok treće mjesto drži Možemo! s podrškom od 12 posto, stoji u istraživanju Crodemoskopa za RTL koje je provela agencija Promocija Plus. U odnosu na travanj, HDZ bilježi pad s 30 posto, SDP s 22,8 posto, dok Možemo! bilježi blagi rast s 11,8 posto potpore.
Na četvrtom mjestu nalazi se Most sa 7,3 posto potpore, što je rast u odnosu na 6,4 posto iz travnja. Slijedi stranka DOMiNO bračnog para Raspudić s 2,4 posto podrške, dok Domovinski pokret bilježi 2 posto potpore, neznatno manje nego prošlog mjeseca kada su imali 2,1 posto.
Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj bi glas dalo jednoj od vodećih stranaka, pri čemu najveći dio potpore zajedno drže HDZ i SDP s ukupno 51,3 posto. Najveći rast potpore u odnosu na travanj bilježi Most (+0,9 postotnih bodova), dok su Možemo! i DOMiNO porasli za po 0,2 boda. S druge strane, HDZ je pao za jedan postotni bod, a SDP za 0,6 bodova.
Među strankama s potporom iznad jedan posto nalaze se Centar s 1,1 posto te DOMiNO i IDS s po jedan posto potpore.
Ispod jedan posto podrške su Pravo i Pravda i Nezavisna platforma Sjever s po 0,9 posto, Hrvatski suverenisti i HNS s po 0,8 posto, HSU sa 0,7 posto, HSLS s 0,5 posto, HSS s 0,4 posto te Fokus s 0,3 posto potpore.
Sve ostale stranke pojedinačno imaju manje od 0,3 posto, a zajedno čine 1,5 posto potpore birača. U istraživanju je zabilježeno i 15,1 posto neodlučnih birača, nešto više nego u travnju kada ih je bilo 14,9 posto.
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih političara nalazi se predsjednik Zoran Milanović s podrškom 26,2 posto ispitanika, što je blagi pad u odnosu na travanjskih 26,8 posto. Slijedi premijer Andrej Plenković sa 16,1 posto potpore, dok je na trećem mjestu zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 5,5 posto potpore.
Četvrto mjesto drži ministar obrane Ivan Anušić s 3,2 posto potpore, što je blagi rast u odnosu na travanj. Slijedi Ivana Kekin s 2,5 posto, dok dalje slijede Dalija Orešković s 2 posto, Nikola Grmoja s 1,8 posto, Biljana Borzan s 1,7 posto, Marin Miletić s 1,3 posto te Marija Selak Raspudić s 1,1 posto potpore.
Među deset najpozitivnijih političara nalazi se pet predsjednika stranaka, HDZ, Možemo!, DOMiNO, Most i DOSIP, dok su čelnici SDP-a i Domovinski pokret-a odmah ispod prvih deset, s po jedan posto potpore.
Na ljestvici najnegativnijih političara i dalje prednjače premijer Andrej Plenković, predsjednik Zoran Milanović i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. Na vrhu je Plenković s 31,9 posto negativnih ocjena, što je blagi rast u odnosu na travanj, dok Milanović bilježi 9,7 posto.
Treći na ljestvici najnegativnijih političara je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević sa 6,5 posto negativnih ocjena, što je pad u odnosu na travanjskih 7,8 posto. Slijedi predsjednik Ivan Penava s 5,5 posto, gotovo dvostruko više nego prošlog mjeseca, dok je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić peti s 3,2 posto negativnih ocjena. Na šestom mjestu nalazi se Milorad Pupovac s 2,9 posto, a slijede ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman s 2,8 posto te Sandra Benčić s 2,7 posto.
Među deset najnegativnijih političara nalaze se i Josip Dabro s 2,4 posto te Ivana Kekin s 1,4 posto negativnih ocjena.
Da Hrvatska ide u dobrom smjeru smatra 19,5 posto građana, gotovo jednako kao i u travnju, dok 68,7 posto ispitanika vjeruje da zemlja ide u pogrešnom smjeru. Stav o smjeru države nema 11,8 posto građana. Najviše optimizma bilježi se među biračima HDZ-a, od kojih 58,3 posto smatra da Hrvatska ide u dobrom smjeru. Među biračima Domovinski pokret-a taj udio iznosi 9,2 posto, dok su birači oporbenih stranaka znatno kritičniji - Most-a 10,3 posto, DOMiNO-a 6,4 posto, SDP-a 5,3 posto te Možemo!-a 4,6 posto.
Predsjednik Zoran Milanović za svoj je rad dobio prosječnu ocjenu 3,12, neznatno manje nego u travnju. Najbolje ga ocjenjuju birači SDP-a s prosječnom ocjenom 3,92, a slijede birači Most-a, Možemo!-a, Domovinski pokret-a, DOMiNO-a i HDZ-a.
Rad Hrvatskog sabora građani su ocijenili prosječnom ocjenom 2,16, gotovo identično kao i prošlog mjeseca. Najvišu ocjenu radu Sabora dali su birači HDZ-a, dok su najkritičniji birači Možemo!, koji su mu dali prosječnu ocjenu 1,70.
Vlada RH je za svoj rad dobila prosječnu ocjenu 2,33, gotovo jednaku kao i u travnju. Najvišu ocjenu dali su joj birači HDZ-a, 3,79, dok su birači ostalih stranaka bili znatno kritičniji. Birači DP-a dali su ocjenu 2,37, Drita 2,16, Mosta 2,00, SDP-a 1,80, a Možemo! 1,54. Politiku premijera Andreja Plenkovića u 24. mjesecu trećeg mandata podupire 28,4 posto ispitanika.
Kao najvažniju temu proteklog mjeseca građani i dalje izdvajaju rat na Bliskom istoku, koji je treći mjesec zaredom na vrhu liste s 28,5 posto, iako znatno manje nego u travnju.
Na drugom mjestu su dojave o navodnim bombama u hrvatskim školama s 16,1 posto. U početku su bile okarakterizirane kao oblik hibridnog rata, no istragom se došlo do domaćih počinitelja.
Inflacija je treća najvažnija tema mjeseca s 15,6 posto. Unatoč tome što Hrvatska i dalje bilježi jednu od najviših stopa inflacije u europodručju, ta je tema za mnoge građane postala dio svakodnevice.
Kriminal i istrage USKOK-a u hrvatskim sportskim savezima, uključujući judo, skijanje, šah, odbojku i HOO, najvažnija su tema za 14,3 posto građana. Ostale teme znatno zaostaju za prve četiri. Najava rekordne investicije od 50 milijardi eura za gradnju data-centra Pantheon dobila je 3,7 posto potpore ispitanika, dok je prosvjed sindikata i umirovljenika za veće plaće i mirovine izdvojilo 3,4 posto građana.
Iznad dva posto potpore našle su se još četiri teme. Sukob Donalda Trumpa i pape Lava XIV. odabralo je 2,3 posto ispitanika, Zakon o plivajućem PDV-u za naftne derivate 2,2 posto, jednako kao i skrivanje direktora Hrvatskog skijaškog saveza Vedrana Pavleka. Kritike Donalda Trumpa na račun saveznika u NATO-u i najava mogućeg povlačenja SAD-a iz Saveza izdvojilo je 2,1 posto građana.
Po 1,7 posto ispitanika kao najvažniju temu navelo je rat u Ukrajini i veliki poraz Viktora Orbána na izborima u Mađarskoj. Sve ostale teme zabilježile su manje od 1,7 posto izbora.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±3,04% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,53%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
