Sutra se po deveti put obilježava Međunarodni dan nestalih. To je dan kada bi ljudi diljem svijeta trebali zastati i sjetiti se onih koji se vode kao nestali.
Izgubiti voljenu osobu je bolno. Ali, izgubiti voljenu osobu i ne znati njegovu ili njenu sudbinu te mjesto pokopa slomi srce. To je agonija stvarnosti u kojoj mnoge obitelji na prostoru bivše Jugoslavije žive duže od dva desetljeća.
Čak 40.000 osoba nestalo je tijekom konflikata 1990-ih godina. Njih 11.000 još uvijek se vode kao nestali. Hrvatska još uvijek ima 1,869 neriješen slučaj nestalih osoba iz rata 1991-1995. To ostaje jedno od najbolnijih nasljeđa tih sukoba.
Dok se sjećamo nestalih, odajemo počast onima koji naporno rade na pronalasku i identifikaciji žrtava konflikta i tako pružaju neku utjehu ožalošćenim obiteljima.
Uz dugotrajnu bol i patnju, nastala je i nevjerojatna priča. Riješeno je više od 70% slučajeva onih koji su prijavljeni kao nestali po završetku ratovanja. Niti jedna druga regija nije postigla tako visok stupanj identifikacije po završetku konflikata.
Jedan od razloga je upotreba nove tehnologije koja je revolucionirala proces identifikacije ljudskih ostataka. Koriste se DNK uzorci bliže i šire obitelji, što će omogućiti daljnji napredak u zatvaranju ovog bolnog poglavlja nasljeđa konflikta.
Ujedinjeno Kraljevstvo je imalo privilegiju pružiti podršku i raditi s institucijama vlasti, kao i lokalnim i međunarodinim organizacijama. Oni nastoje obiteljima dati nadu da će njihovi najmiliji biti pronađeni i identificirani, i da će naći smiraj.
Obitelji nestalih imaju snažnu priču za ispričati. Njihovi glasovi i djela bili su stalna pomoć onima koji rade na ovom pitanju. S poniznošću svjedočimo njihovoj hrabrosti i odlučnosti. Kao što je Njegova Kraljevska Visost Princ Charles rekao na sastanku s obiteljima nestalih u Londonu, “njihovo dostojanstvo i humanost nam svima može poslužiti kao lekcija i podsjetnik da pomirenje nije samo teoretski, apstraktni pojam”.
Na samitu o Zapadnom Balkanu održanom u Londonu u srpnju 2018. godine, na kojem je sudjelovao i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, u Zajedničkoj deklaraciji , regionalni lideri su se obvezali osigurati nepristrane i efikasne istrage slučajeva nestalih osoba, riješiti što više slučajeva, aktivno uključiti obitelji u process te se suzdržati od politizacije tog pitanja. Danas ih sve podsjećamo na preuzete obveze.
Mi ostajemo predani pružanju pomoći u jačanju napora s ciljem lociranja i identifikacije onih koji se još uvijek vode kao nestali. Još bliža bilateralna i regionalna saradnja će biti ključna u rješavanju otvorenih slučajeva. Ključni dio ovoga je Grupa za nestale osobe, koju su osnovali instituti za traženje nestalih Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i Srbije s Međunarodnom komisijom za nestale (ICMP). Plan Grupe jasno navodi aktivnosti koje će zemlje poduzeti po pitanju otvorenih slučajeva nestalih osoba, uključujući i pokretanje ključne javne baze podataka.
Pozdravljamo odlučnost instituta za traženje nestalih osoba da zajedno rade, prekogranično i da obitelji zauzmu centralno mjesto u tom procesu. Ohrabrujemo ih da nastave s jednakim osjećajem svrhe i hitnosti, kako bi obitelji koje još traže svoje nestale našle mir.
U sklopu sjećanja, danas potcrtavamo našu spremnost pružanja podrške značajnom radu koji još predstoji. Snažno smo usmjereni cilju rješavanja više tisuća otvorenih slučajeva. Nastavit ćemo raditi s ciljem postizanja pravde za žrtve konfikta, za smiraj njihovih obitelji, te za trajno pomirenje u ovom prelijepom dijelu svijeta.
Zajednički članak Nicholasa Abbotta, britanskog veleposlanika na Kosovu, Matthewa Fielda, britanskog veleposlanika u Bosni i Hercegovini, Sian MacLeod, britanske veleposlanice u Srbiji, Karen Maddocks, britanske veleposlanice u Crnoj Gori i Helen Walker-Flemming, zamjenice veleposlanika/otpravnice poslova u Britanskom veleposlanstvu u Hrvatskoj.
