Kolinda o Barišiću: Svatko je nevin dok se ne dokaže krivnja

Povodom dvije godine mandata, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović održala je konferenciju za medije.

- Drage Hrvatice i Hrvati u domovini i svijetu i sve hrvatske državljanke i državljani, poštovane dame i gospodo, srdačno vas pozdravljam u prigodi dvogodišnjice moje predsjedničke inauguracije. Preuzimanje predsjedničke dužnosti prisegom da ću služiti hrvatskom narodu i svim hrvatskim državljanima, pamtim kao svečan i častan trenutak, posebice stoga što sam izabrana neposredno, čime je moja odgovornost još veća. Dužnost predsjednice Republike preuzela sam u vremenu u kojem su uz gospodarsku krizu izrastale i druge, poput one demografske. Istovremeno, Europa i svijet suočavali su se s terorističkim napadima i migrantskom krizom, a Europska unija i s krizom svojih vrijednosti, jedinstva i identiteta. U tim okolnostima bilo je sasvim jasno da se i Hrvatska mora ubrzano mijenjati i prilagođavati novim izazovima. Pri tome su se nametnule dvije zadaće: identificiranje ključnih društvenih i državnih problema te kreiranje prostora za društveni dijalog s ciljem postizanja zajedništva u njihovu rješavanju. Stoga sam tijekom travnja 2015. godine provela opsežne razgovore s političkim strankama, sindikatima, poslodavcima i predstavnicima akademske zajednice, koji su definirali sedam ključnih problema ili kako ja volim reći izazova:

1. Demografsko izumiranje nacije,

2. Nedostatak dijaloga i podjele u društvu,

3. Izostanak učinkovite gospodarske politike,

4. Višestruke slabosti državnih institucija i administracije,

5. Izostanak kvalitetne reforme obrazovanja

6. Nedostatak hrabrosti za donošenje odluka.

7. Nedostatak strategije i vizije u kojem pravcu idemo kao država.

- Nažalost, promjena triju vlada i održavanje dvaju izbora u protekle dvije godine nisu išli na ruku uspostavi potrebne sinergije svih sastavnica državne vlasti, nužne za njihovo rješavanje. Istodobno, u okolnostima burnih političkih previranja, u kojima smo imali prvi pad Vlade od uspostave državne neovisnosti, pokazala se važnost odgovorne primjene predsjedničke ustavne pozicije kao čimbenika stabilnosti državne vlasti. Uz poštivanje Ustava - i bez kalkulacija - provela sam tri puta političke konzultacije. Nisam dopustila, niti ću ikada dopustiti, rastakanje institucija, kršenje zakonitosti ili bilo kakvu vrstu pritiska. Istodobno, promicala sam i promicat ću društveni dijalog i konsenzus, kad god i u čemu god je on potreban i moguć - objasnila je predsjednica.

Biti ili ne biti

- Područje od mojega najvećeg interesa ostaje demografija, koja mora biti temeljem svih politika. No, unatoč dramatičnosti demografske krize, taj problem još nije shvaćen s dovoljnom ozbiljnošću, a riječ je o pitanju izvanrednih gospodarskih, socijalnih, sigurnosnih i drugih implikacija. Radi se o biti ili ne biti hrvatske nacije i države! U tom segmentu imamo izvanredno stanje. A izvanredno stanje traži izvanredne mjere! Stoga tražim nove, brze i ambiciozne iskorake Vlade, Hrvatskoga sabora, ali i zauzetost svih relevantnih društvenih čimbenika, kako bismo zajedno preokrenuli negativne trendove. Kao vrhovna zapovjednica Oružanih snaga, od početka mandata snažno sam se zalagala za izradu nove strategije nacionalne sigurnosti, razvoj strategije domovinske sigurnosti i modernizaciju oružanih snaga. Taj je proces započeo i bit će odlučno nastavljen sukladno obrambeno-sigurnosnim potrebama, uključujući i javnu raspravu o pitanju uvođenja vojne obuke.

Vanjska politika

- Kao sukreatorica vanjske politike imam jasno definirane temeljne ciljeve: Prvi je cilj repozicionirati Hrvatsku u okviru Europske unije i NATO-a, kao državu koja zna što hoće, državu koja je spremna voditi, a ne samo slijediti. Drugi, ali ne manje važan cilj, jest jačati političku i svaku drugu potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivan narod, a njihov ustavnopravni i stvarni položaj od prvorazredne je važnosti za Hrvatsku. Snažno ću ustrajati i na manjinskim pravima Hrvata u Republici Srbiji, pri čemu "Subotičku deklaraciju" gledam kao važan korak u zaštiti njihova položaja. Treći je cilj osnažiti Hrvatsku kao srednjoeuropsku i mediteransku države, posebice kroz Inicijativu triju mora koja za cilj ima energetsko, prometno i gospodarsko povezivanje dvanaest zemalja Europske unije, koju sam pokrenula zajedno s poljskim predsjednikom Dudom. Četvrti je cilj biti čimbenikom stabilnosti i pozitivnih promjena u Jugoistočnoj Europi, te kroz dijalog rješavati otvorena pitanja sa susjednim državama. Isto tako, pružati pomoć zemljama aspiranticama na njihovom putu u europske integracije, pritom vodeći računa o zaštiti strateških nacionalnih interesa. Peti je cilj daljnje jačanje gospodarske diplomacije. U inauguracijskom govoru obvezala sam se biti prvim gospodarskim diplomatom naše države, s ciljem kontinuirane promocije hrvatskog gospodarstva u inozemstvu, u čemu je postignuto više konkretnih rezultata. Primjerice, na sedam gospodarskih foruma koje smo organizirali susrelo se i razgovaralo oko 1000 domaćih i stranih tvrtki. Pritom ću inzistirati na bitnim promjenama i daljnjem osnaživanju naše diplomatske službe, kako u kadrovskom, tako i u sadržajnom smislu.

- I nadalje ću posebnu pozornost posvećivati hrvatskom iseljeništvu. Hrvati diljem svijeta integralni su dio hrvatskoga naroda i ne smiju biti isključeni iz života domovine. Njihova iskustva, znanja, lobističke mogućnosti, a prije svega njihovo domoljublje, velik je potencijal, koji mora biti iskorišten u svim našim razvojnim procesima. Tijekom ove dvije godine mandata najbolje sam se osjećala boraveći među ljudima. Pritom je važnu ulogu imalo izmještanje Ureda, do sada u sedam županija. Brojni susreti s vodstvima županija, gradova i općina, susreti s građanima, posjeti školama, tvrtkama i visokim učilištima omogućili su mi iz prve ruke uvid u probleme, ali i u uspjehe i potencijale - iskustvo koje uvijek podijelim s Vladom i resornim ministarstvima. Do kraja mandata želim izmjestiti ured u sve naše županije, uz snažnu potporu mjerama Vlade koje trebaju omogućiti uravnotežen regionalni razvoj. I ovom prigodom želim naglasiti kako sam se uvjerila u opravdanost županijskog regionalnog ustroja. Županije su izraz posebnosti hrvatskih krajeva, osobito onih koji su, poput Istre, Međimurja ili Baranje, sačuvali hrvatski karakter unatoč dobro poznatim povijesnim okolnostima. Upravo te posebnosti treba sagledavati i razvijati kao integrirajući čimbenik razvoja hrvatske nacije i države. Očekujem stoga od Vlade da budućim mjerama fiskalne i funkcionalne decentralizacije ojača razvojne kapacitete i odgovornosti jedinica regionalne i lokalne samouprave.

Gospodarstvo i obrazovanje

- Premda je izvan moje izravne nadležnosti, procijenila sam da posebnu pozornost treba posvetiti gospodarstvu. Moje Vijeće za gospodarska pitanja, dalo je svoje preporuke kao prilog struke široj raspravi o budućim mjerama za poticanje proizvodnje, izvoza, zapošljavanja i gospodarskog rasta u cjelini. Svjesna sam kako neke od predloženih mjera izazivaju kontroverze i kako su pokrenule javnu raspravu, čime i jest postignut njihov cilj. Jedna je od temeljenih gospodarskih i razvojnih poluga kvalitetno i moderno obrazovanje. Kurikularna reforma nije stvar pojedinaca i treba krenuti od toga što je do sada učinjeno. Zato se nadam kako su prijepori vezani za kurikulum završeni. Očekujem njegov skori završetak i eksperimentalnu, a zatim i punu primjenu. Ako je u ičemu nužno postići nacionalni konsenzus, to su upravo područja demografije i obrazovanja. Ako mi političke prilike u protekle dvije godine nisu omogućile željenu suradnju s drugim sastavnicama državne vlasti, predvidiva stabilnost ove Vlade i otvorenost oporbe za politički dijalog jačaju moj optimizam obzirom na konstruktivnu suradnju svih sastavnica državne politike. Ideološke podjele sve češće zamjenjuje riječ „zajedništvo“ koja je postala dijelom političkog diskursa u Hrvatskoj - kazala je predsjednica.

- Sad se svi moramo usredotočiti na pitanja koja su od životne važnosti za naše građane, posebno za mlade. Institucije Republike Hrvatske, uključujući i Predsjednicu, imat će autoritet onoliko koliko budu služile svojim građanima. Vodeći se ustavnim odredbama, moja je zadaća i dalje biti glas svih hrvatskih građana i integrirajući čimbenik naših razvojnih ciljeva u uvjetima članstva u Europskoj Uniji i NATO-u, kao i suverenističke državne politike, kako u domovini, tako i u svijetu. I tu ću zadaću izvršavati dosljedno, s osloncem na jedinstvenu baštinu naše časne prošlosti i vjerom u bolju Hrvatsku, zaključila je predsjednica u svom obraćanju.

Novi mandat?

- Preda mnom su još tri godine. U ovom trenu je preuranjeno govoriti o izborima, na vrijeme ću vas obavijestiti o svojoj odluci. Političari razmišljaju o sljedećim izborima, a državnici o sljedećim generacijama - kazala je predsjednica na upit razmišlja li se ponovno kandidirati.

Upitana je koju bi si školsku ocjenu dodijelila i smatra li da je smanjivanje vrijednosti kune dobar potez. Ocjenu je ostavila drugima, ali nije zadovoljna istraživanjima javnog mnijenja.

- Uvijek stremim najboljem - kazala je predsjednica na pitanje kako bi ocijenila svoj dosadašnji rad.

Imenovanje Dragana Lozančića

- Što se tiče njegove smjene, ne želim se vraćati u prošlost - što je bilo to je bilo.Bilo je korektno od Vlade da su me konzultirali, nisam imala nikakvih problema s imenovanjem gospodina Lozančića u DUZS. Gospodin Lozančić ima svojih kvaliteta koje će pokazati na novom radnom mjestu - kazala je predsjednica komentirajući imenovanje Dragana Lozančića u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje.

Preseljenje u Visoku

O preseljenu u Visoku, kazala je da je Povjerenstvo za premještaj Ureda završilo posao. Sagledali su sve čimbenike, od logističkih i financijskih do protokolarnih i sigurnosnih. Njihov izvještaj predala je Ministarstvu državne imovine, a Visoka će biti razmotrena s drugim lokacijama.

- Osjećam se izoliranom od ljudi - kazala je, dodajući da su i njeni suradnici odvojeni.

- To nije pitanje onoga kako se ja osjećam, već se treba uzeti u vid ove aspekte koje je razmatralo Povjerenstvo - dodala je.

Što se tiče istrage o curenju depeša, kazala je novinarima da se obrate nadležnim organima.

Odlazak Ivana Đikića

- Žao mi je kad ljudi odlaze iz bilo kojeg razloga, bio to gospodin Đikić ili mlada osoba. Nadam se da ćemo stvoriti društvenu klimu optimizma i vjere u sebe i državu da mladi ostanu. Kad već govorimo o odlasku mladih, potrebno je ostvariti niz pretpostavki. Treba mladim obiteljima omogućiti mnoge logističke pretpostavke. Treba reformirati visoko školstvo, vidjeti koje su potrebe tržišta rada - kazala je.

O Vučiću

Upitana  kako komentira kandidaturu Aleksandra Vučića za predsjednika Srbije, predsjednica je kazala: 

- S gospodinom Vučićem imala sam korektne odnose. On je izvršio neka konkretna obećanja oko hrvatske manjine u Srbiji. Želim Srbiji mirnu i prosperitetnu budućnost. Što se tiče izbora, nadam se razmjeni susreta, ali da oni ne budu samo protokolarni i zabava za javnost... nego da se raspravlja o pitanjima koja su važna.

Odnos s Rusijom

Predsjednica je kazala da je vrijeme za redefiniranje odnosa s Rusijom, ali i da "nju ne smijemo tretirati kao neprijatelja".

- Od samog početka zagovaram suradnju s Rusijom po pitanjima Sirije, teorizma, Afganistan, masovnog naoružanja - kazala je. Izrazila je nadu da bi novi predsjednik SAD-a  i predsjednik Rusije mogli postići dogovor oko rješenja za rat u Siriji, a time i "migrantske krize koja prijeti Europi" te susjedima Sirije.

Smjena Pave Barišića

Na pitanje treba li ministar obrazovanja otići zbog optužbi za plagijat, predsjednica je rekla:

- Gospodin Bernardić je sam rekao da nismo razgovarali o Barišiću. To je pitanje suradnika premijera i vladajuće koalicije. Kao što ne želim da netko bira i smjenjuje moje suradnike, tako da ni ja ne želim u to ulaziti, ali kao netko tko se bavi znanstvenim radom mogu vam reći da je plagiranje ozbiljno pitanje i da je potrebno čak postrožiti kriterije, ali svatko je nevin dok se ne dokaže da je kriv.