Novi ovršni zakon: 'Blokirane na dno vuku zatezne kamate'

Miriam Kervatin, predsjednica udruge Blokirani, podnijela je ostavku u radnoj skupini koja priprema novi Ovršni zakon jer Vlada nije uredbom “likvidirala” javne bilježnike i tvrtke za utjerivanje dugova iz ovrha nad građanima.

Prvakinja u borbi za rješavanje problema 319.000 blokiranih na ovaj potez dijelom se odlučila i isprovocirana izjavom ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića kako Hrvatska ima “najbolji Ovršni zakon”.

Ministar Bošnjaković i prije je davao slične izjave. Zašto vas je baš ova isprovocirala?

Zato što sam bila u Palači pravde i vidjela da se ‘zaposlenici’ i dalje žele igrati ‘ćorave kokoši’ dok se lisice oblizuju.

Koje su vaše primjedbe na Ovršni zakon?

Da živim u pristojnoj državi razvijene demokracije u kojoj se ovršni zakon primjenjuje isključivo za situacije za koje je i osmišljen, uopće me ne bi zanimalo kakav će to zakon biti. Dapače, prva bih tražila da bude brz, strog, efikasan i izvršan. Treba imati na umu da je u svim demokratskim zemljama ovršni zakon namijenjen prevenciji teških zločina, kažnjavanju kriminalaca, blokadi računa i imovine za teške delikte korupcije, zločina protiv javnog poretka, velike porezne utaje, te se takvima blokiraju, ovršuju i plijene računi i imovina, ali opet i isključivo na temelju pravomoćne presude. Kad bi se ovršni zakon i kod nas provodio u tom kontekstu, ne bih imala ništa protiv.

A kako to zapravo funkcionira kod nas?

Kod nas je napravljena parodija od ovršnog zakona. U Hrvatskoj je po županijama ovršeno između 10 i 16 posto stanovništva, koje je već insolventno, a nabijaju im se dodatni troškovi. U mom selu se to zove lihvarenje.

Ima li ministar ideje kojima bi riješio problem 319.000 blokiranih?

Čula sam samo da je stari ‘super’. Ako je nešto super, nema potrebe mijenjati.

Kako razlučivati o idejama i prijedlozima novog Ovršnog zakona sve dok ministar pravosuđa principe, nazore i nade suvremenih, europskih rješenja krize prezaduženih okamenjuje u nepokretnog diva mrtvih teza, diskriminacijskih dogmi i idejnih stereotipa? I to stereotipa po kojima je Slavonac sam kriv što je Slavonija prodana Todorićima za jednu kunu.Po čemu se, dakle, ravnati i vjerovati da postoji politička volja promijeniti stanje? Pritom ministar ima sve moje ljudsko razumijevanje, nije mu lako.

Zašto želite iz ovrha izbaciti javne bilježnike i tvrtke za utjerivanje dugova?

Citirajući presudu Europskog suda pravde, javni bilježnici u Hrvatskoj i agencije za utjerivanje dugova, kad postupaju u ovršnim postupcima na temelju ‘vjerodostojne isprave’, ne mogu se smatrati ‘sudom’. Ovršni postupak ne uništava samo zdravo tkivo stanovnika nego i u većini slučajeva ne koristi ni vjerovnicima. Oni se unatoč pravomoćnim presudama i dalje ne mogu naplatiti dok prva, ‘krunska’ ovrha stoji na računu. Dug i troškovi zatezne kamate pritom i dalje rastu, iako dužnik plaća dug, a svi drugi vjerovnici čekaju na naplatu.

Koji su glavni razlozi zbog kojih ste protiv javnih bilježnika i tvrtki za utjerivanje dugova?

Javni bilježnik, agencije za utjerivanje dugova, koje postupaju na temelju računa koji je jednostrano sastavio vjerovnik, pri čemu dužnik tražbinu nije izričito prihvatio, ne mogu se smatrati ‘sudom’.

Dužnika moraju obavijestiti o uvjetima za njegovo aktivno sudjelovanje u postupku kako bi osporio tražbinu i moraju ga obavijestiti o posljedicama njegova nesudjelovanja, pravodobno i tako da može pripremiti svoje očitovanje. Ako se potražuju kamate, mora biti pojašnjenje, obračun, navedena kamatna stopa i razdoblje za koje se traži kamata. Ako dužnik ne podnese prigovor, ne može se to izjednačavati s izričitim prihvaćanjem tražbine.

Imate li podatke o tome koliko javni bilježnici i utjerivači dugova zarađuju na blokiranima?

Podaci su vrlo jasni. Naplata, a tu računamo i naplatu dugova tvrtki i građana, znači zaradu od 120 eura ili 1000 kuna svake sekunde, a istodobno svake sekunde nenaplativi dio duga naraste za 22 eura. I tako je od 2010. godine.

Koliko iznosi dug blokiranih i koliko je do sada država naplatila?

Ukupni dug stanovništva od 2014. prešao je ukupni dug privrede te i dalje raste. Dug od 90.000 kuna danas iznosi milijun kuna. Pitanje je tko je uzeo preostalih 900.000. Od građana je već naplaćeno oko 30 milijardi, početni dug bio je osam milijardi kuna, a još su dužni 43 milijarde, a dug i dalje raste. Paralelno je privredi izbrisano više od 120 milijardi kuna duga, a nitko ne mari za posljedice. Od 2010. do 2018. provedeno je ukupno 8,3 milijuna ovrha na četiri milijuna stanovnika! Da je Fina, odnosno državni proračun, za svaku od tih ovrha naplatila samo 100 kuna, čista zarada države bila bi 800 milijuna kuna. To, drugim riječima, znači - kad se pobije sva plava riba, i kitovi umiru, zar ne? Kod nas se može dileru drogom ili korumpiranom političaru blokirati imovina dok traje suđenje, baš kao i baki s tržnice koja se tako stavlja u teži rang s “Il Capom dei Capi” - bossom bossova, El Chapom. Je li to hrvatska inačica jednakosti pred zakonom?

Koji je lijek za “bolest” blokiranih građana?

Sve smo učinili. Imamo stečajni i ovršni zakon te prateće zakone, ali uzalud je. Nismo riješili pitanje zateznih kamata, koje su legalno kamatarenje, a one su uništavajuće. Premijer je 4. siječnja rekao kako se u proračun više uplaćuje nego što se isplaćuje te da bi odnos bio još povoljniji da nema devet milijardi kuna kamata. Točno. I za blokirane bi odnos bio povoljniji da pored inicijalnog duga od osam milijardi kuna nema dodatnog duga od 34 milijarde koji se odnosi na kamate i troškove ovrha.

Što država može učiniti odmah kako bi efekt bio trenutačan?

Vlada može uredbom u roku od jednog dana riješiti problem blokiranih. Nedovoljno zapažanje samo je oblik neznanja i uzrok mnogim nastranim ispadima i trijumfu ludih ideja.

Treći sastanak radne skupine za izradu novog Ovršnog zakona trebao bi biti u ponedjeljak?

Iako dopiru informacije da me i dalje smatraju članicom, ne smatram se spremnom i dalje biti u radnoj skupini koja slijepo ustraje na mehanizmima koji su već uzrokovali velike probleme. Dostavljeni su mi materijali preambule zakona i poziv za idući sastanak.

Što stoji u preambuli?

Koliko vidim, predviđa se korekcija sadašnje ‘rupe’, javnim bilježnicima daje se status pomagača sudovima i širi im se javna oblast. Prema istom kriteriju (a kriterija nema), status pomagača sudova mogao se dodijeliti i, primjerice, poštarima. Prenošenje značajnog dijela sudske ovršnopravne funkcije na nesudska tijela za nezrelu hrvatsku demokraciju je opasno jer ostavlja značajan dio populacije nezaštićenim.

Velik broj blokiranih je otišao u inozemstvo. Kako će se država od njih naplatiti?

Jednom kad zaživi status javnih bilježnika kao pomagača sudova, Hrvatska će im moći bez prepreke blokir​ati račune u inozemstvu. Pretpostavljam da će se Njemačka i Irska čuditi kako to da ​sad odjednom ​ima toliko ‘teških kriminalaca’ među Hrvatima koji su pobjegli iz zemlje da ne plate neki kredit, ali njihovo pravosuđe će sudske odluke provesti.