Europska unija (EU) otvorila je ovaj tjedan program zajedničke kupnje plina, s ciljem osiguranja opskrbe prije zime i izbjegavanja ponavljanja prošlogodišnjih rekordno visokih cijena
NE VRIJEDI ZA RUSKI PLIN
Novi program Europske unije: Zajednička kupnja plina može pomoći energetskoj sigurnosti
Rusija, dosadašnji najveći europski opskrbljivač plinom, smanjila je isporuke zemljama EU-a prošle godine nakon početka invazije na Ukrajinu. Time je Europa zapala u energetsku krizu, pokušavajući pronaći primjerene alternativne izvore.
Pokretanje videa...
00:56
Cilj plana zajedničke kupnje plina EU je pomoći u ponovnom punjenju skladišta i zaštititi zemlje od potencijalnih daljnjih šokova u opskrbi.
Funkcioniranje plana o zajedničkoj kupnji plina
Tvrtke imaju rok do 2. svibnja za registraciju količine plina koju žele kupiti kroz program. Mogu zatražiti plinovodni ili ukapljeni prirodni plin (LNG). EU platforma će potom prikupljati ponude globalnih dobavljača, a potom će dobavljači i kupci pregovarati o ugovorima, ali EU neće biti uključen u te komercijalne razgovore.
Zemlje Europske unije dužne su napuniti plinska skladišta do 90 posto do studenoga. Cilj programa je kupnja dovoljnih količina plina za podmirenje 15 posto te obveze. No, ovakav način kupnje se ne može koristiti za kupnju ruskog plina.
Tvrtke koje sudjeluju nisu obvezne kupovati ni prodavati plin putem platforme.
Dužnosnici EU rekli su da se dosad registriralo oko 80 tvrtki, iako nije poznato koliko ih je naručilo. Glavna poljska naftna i plinska tvrtka PKN Orlen je rekla i ona da planira sudjelovati.
Hoće li zajednička kupnja plina poboljšati energetsku sigurnost?
EU namjerava u početku zajednički kupiti oko 13,5 milijardi kubičnih metara plina (bcm), što je djelić ukupne potražnje EU-a od oko 360 bcm-a, ali ta nabava bi trebala pomoći zemljama da počnu puniti skladišta.
Skladišteni plin ispravlja neravnoteže u dnevnoj i sezonskoj potražnji, pružajući ključnu rezervu opskrbe zimi, kada europska potrošnja plina obično doseže vrhunac. Također, može ponuditi opskrbu tijekom poremećaja ili prekida nabave, većih prekida infrastrukture ili posebno velike potražnje u hladnim razdobljima.
- Energetska kriza naučila nas je da EU bolje funkcionira kada djeluje ujedinjeno i solidarno - rekao je potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič.
- (Udruživanje potražnje) ... iskoristit će gospodarsku težinu (EU-a) i pomoći nam da osiguramo dovoljno plina u našim skladištima kako bismo sigurno prebrodili iduću zimu - dodao je.
Skladišni kapaciteti u EU su neravnomjerno raspoređeni s velikim postrojenjima u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Nizozemskoj, ali s cjevovodnim interkonekcijama prema susjednim zemljama.
Prema podacima Gas Infrastructure Europe, skladišta u cijelom EU-u sada su popunjena 58 posto. Ta popunjenost je neuobičajeno visoka za ovo doba godine, zbog toga što su zemlje smanjile zimsku potrošnju energije usred skoka cijena, dok su hitne energetske politike i relativno blagi vremenski uvjeti smanjili potražnju.
Cilj zajedničke sheme je poboljšati pristup plinu manjim kupcima i pomoći im da osiguraju bolje uvjete kupnje. Pogodnost je ta da kupci mogu podnijeti zahtjeve za relativno male količine i udružiti se kako bi zadovoljili minimalnu količinu narudžbe.
Neki dužnosnici EU-a rekli su da su određene velike energetske tvrtke izrazile nevoljkost da sudjeluju, sumnjajući da će im shema ponuditi niže cijene, jer već mogu pregovarati o vlastitim poslovima s plinom.
Zaštita od skokova cijena?
Zemlje EU-a odgovorne su za vlastitu energetsku politiku, s različitim rješenjima energetskih mikseva i skladištima plina.
Niske razine skladištenja mogu povisiti cijene plina, ali nisu jedini uzrok visokih troškova. Europa se natječe s Azijom za opskrbu LNG-em što dovodi do produljenih zastoja u nekim elektranama, uključujući francuske nuklearne reaktore, a rezultat tog natjecanja je povećanje potražnje za plinom.
Ostale mjere EU-a za ukroćivanje cijena energije u prošloj godini uključivale su obvezu ograničavanja korištenja energije zimi i prijedloge za reformu tržišta električne energije.
Zemlje van EU-a
Neke zemlje van EU-a, uključujući Ukrajinu, Srbiju i Albaniju, također će moći sudjelovati u zajedničkoj kupnji plina.
Bivša članica EU-a Velika Britanija, gdje se oko 80 posto domova grije na plin, nije uključena, ali može primati i slati plin plinovodima u Europu.
Njen skladišni kapacitet ekvivalentan je otprilike četiri do pet dana zimske potražnje za plinom, što je pad u odnosu na 15 dana otkako je zatvoreno postrojenje u Roughu 2017., zbog preskupog održavanja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
