Nuklearni konflikt Ljubljane i Zagreba: Zašto je zaiskrilo zbog drugog bloka elektrane Krško

Hrvatska i Slovenija, nakon gotovo tri desetljeća političkih napetosti, diplomatskog rata, ucjena i blokada, već pola desetljeća uzorno surađuju na svim razinama - političkoj, gospodarskoj, obrambenoj, obavještajnoj, energetskoj, kulturnoj, pograničnoj i svakoj drugoj. Premda je granično pitanje i dalje otvoreno, s obzirom na to Zagreb, za razliku od Ljubljane, i dalje ne priznaje odluku Arbitražnog suda o graničnoj crti, hrvatsko-slovenski odnosi procvjetali su zahvaljujući odluci Ljubljane da suradnju s Hrvatskom više ne uvjetuje hrvatskim priznanjem arbitražne odluke. Dvije susjedne zemlje i njihova vodstva povezuju tijesno prijateljstvo i razumijevanje, snažno povjerenje i zajedništvo u okviru Europske unije i zajedničke regije. Odnos prema Sloveniji jedno je od rijetkih pitanja oko kojega nema nikakve razlike između Banskih dvora i Pantovčaka. Predsjednik Milanović nedavno je Sloveniju nazvao “najboljim hrvatskim susjedom” i “strateškom saveznicom”, naglašavajući tako političku i gospodarsku bliskost te prijateljstvo dviju država i dvaju naroda, dok je premijer Plenković, koji na sastanke Europskog vijeća u Bruxelles često putuje sa slovenskim premijerom Robertom Golobom u hrvatskom ili slovenskom službenom avionu, ovisno o tome koji je avion na raspolaganju, u više navrata Sloveniju opisao kao najboljeg susjeda, prijatelja, partnera i saveznika Hrvatske, naglašavajući izvanredne političke, gospodarske i društvene odnose između dviju zemalja posljednjih godina.