News

Komentari 23

Nuklearni otpad odlagat će se na Trgovskoj gori kod Dvora?

Nuklearni otpad odlagat će se na Trgovskoj gori kod Dvora?

Čerkezovac je, rekao je Čorić, neperspektivna vojna imovina spremna za primopredaju te, u konačnici, za pripremne radove. Hrvatska najkasnije do 2025. godine mora preuzeti otpad

Hrvatska i Slovenija na današnjem sastanku održanom na Bledu nisu postigle sporazum o zajedničkom odlaganju nisko i srednjeradioaktivnog otpada u Sloveniji, na lokaciji Vrbina pored nuklearke Krško, već će Hrvatska, po svemu sudeći, graditi vlastito odlagalište na Trgovskoj gori, kako je i ranije pisao Express.

U bivšoj vojarni Čerkezovac u blizini Dvora na Uni bi od 2025. godine trebala biti smještena ne samo polovica nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz zajedničke slovensko-hrvatske nuklearke u Krškom, nego i sav radioaktivan otpad proizveden u Hrvatskoj - u bolnicama, vojsci, industriji te u znanstvenim institucijama.

Nakon sastanka sa slovenskom ministricom infrastrukture Alenkom Bratušek hrvatski je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić za N1 izjavio kako varijanata skladištenja, odnosno odlaganja u kojem se rješava tek dio našeg problema, dakle samo otpad koji nastaje na razini nuklearke Krško, za Hrvatsku nije dugoročno rješenje s obzirom na činjenicu da Hrvatska na čitavom nizu lokacija u ovom trenutku ima institucionalni otpad. "Mi želimo da rješenje konačnog problema bude adekvatno za sav otpad", kazao je Ćorić.

Slovenija ne želi iz Hrvatske u svoje trajno odlagalište koje gradi preuzeti i hrvatski nuklearni otpad iz drugih hrvatskih izvora, što je, između ostalog, bio razlog zbog čega smo ih odbili u projektu zajedničkog odlaganja. Dakle, odlagalište u Hrvatskoj moramo graditi. Sav je domaći otpad sad smješten u Zagrebu u Institutu Ruđer Bošković, dakle već ga imamo u svome "dvorištu". Dvorištem Zagreba svakako se može smatrati i lokacija Krško, u kojem se sav ozračeni otpad nalazi već desetljećima, a slovenska polovica će se tamo nalaziti i dalje. Sljedeća će međudržavna sjednica biti održana, najavio je Čorić, krajem ove, ili najkasnije početkom iduće godine, i na njoj će biti nastavljene konzultacije o tome kamo s otpadom iz Krškog.

Čerkezovac je, rekao je Čorić, neperspektivna vojna imovina spremna za primopredaju te, u konačnici, za pripremne radove. Hrvatska najkasnije do 2025. godine mora preuzeti otpad koji se u ovom trenutku nalazi na području nuklearne elektrane, dodao je. Otpadu u blizini Dvora na Uni protivi se tamošnje stanovništvo, ali je i BiH, u čijoj bi se blizini skladište nalazilo,  protiv. "Od danas pa do dolaska neutraliziranog otpada na lokaciju imamo dovoljan broj godina da razgovaramo", rekao je danas Čorić. Iz BiH, rekao je za N1 televiziju, dolazi "kakofonija koja se temelji na širenju bezrazložnog straha po pitanju ovog procesa".

Ministru je, kaže, žao i što se u Dvoru stvorila atmosfera u kojoj odbijaju dolazak otpada, a lokacija je već desetljećima predviđena kao jedna od mogućih za zbrinjavanje otpada iz nuklearke i drugih izvora. Kad projekt bude tražio potvrdu ne samo domaće, već međunarodne stručne javnosti, okolne zemlje, pa i BiH, mogu jasno reći što misle, kazao je Čorić, dodajući kako BiH može stopirati projekt odlagališta ako ono ne bude zadovoljavalo najviše ekološke standarde, a hoće. U obzir ne dolazi ništa što nije napravljeno po najvišim eko standardima, rekao je hrvatski ministar.

Nisko i srednjeradioaktivni otpad koji se od početka rada nuklearke u Krškom skladišti uz samu nuklearku, Hrvatska i Slovenija moraju, popola, zbrinuti najkasnije do 2025. godine. Slovenci na oko pola kilometra od nuklearke već grade svoje trajno odlagalište za nisko i srednje radioaktivni otpad, dok visokoradioaktivno istrošeno gorivo u šipkama ostaje u nuklearki do kraja njenog rada 2043. godine. Prije će morati biti odlučeno kud i  s tim, najopasnijim otpadom.

Najčitaniji članci