Podaci govore da je Hašek nedvojbeno globalno popularan, bez obzira što se radi o vrlo specifičnoj usluzi posvećenom hrvatskom jeziku kojeg u svijetu koristi tek manje od jednog promila svjetske populacije
PODACI FER-A
Objavili najčešće pravopisne greške u 2021.: Najviše nas je mučilo pisanje č i ć, ije i je...
Fakultet elektrotehnike i računarstva na svojim je internetskim stranicama objavio podatke o najčešćim pravopisnim pogreškama korisnika Hašeka, alata za ispravljanje gramatičkih pogrešaka, u 2021. godini.
Kako su izvijestili s Fakulteta, usluzi Hašeka pristupilo je 450 tisuća korisnika iz preko 130 zemalja svijeta, a obradili su osam milijuna tekstova koji su tvorili korpus od skoro dvije milijarde pojavnica. Nedvojbeno to govori da je Hašek globalno popularan, bez obzira što se radi o vrlo specifičnoj usluzi posvećenom hrvatskom jeziku kojeg u svijetu koristi tek manje od jednog promila svjetske populacije.
Najviše korisnika usluzi je pristupilo iz Hrvatske (83 %), zatim iz Bosne i Hercegovine (7 %), Njemačke (1 %).
Više od 40 % korisnika bilo je mlađe od 34 godine, a usluzi su u 75 posto slučajeva pristupali sa stolnog računala, najčešće radnim danima između 9 i 15 sati. Kako navode s FER-a, sve ovo upućuje da u Hrvatskoj treba posvećivati veću pozornost domaćem razvoju jezičnotehnoloških proizvoda i usluga.
U 2021. godini korisnici su najčešće griješili pri pisanju sljedećih riječi: če –> će, tiće –> tiče, riješenje –> rješenje, slijedeće –> sljedeće, mogučnosti –> mogućnosti, promjeniti –> promijeniti, čemo –> ćemo, več –> već, primjetiti –> primijetiti, djete –> dijete, samnom –> sa mnom, riješenja –> rješenja, reči –> reći, primjeniti –> primijeniti te razumijeti –> razumjeti.
O samoj usluzi od samih početaka skrbi njezin idejni začetnik, umirovljeni profesor FER-a Šandor Dembitz, a studenti tog fakulteta povremeno sudjeluju na projektu u sklopu diplomskih i završnih radova.
Zahvaljujući bogatom osnovnom fondu riječi, ali i brojnim frazama specifičnima za hrvatski jezik, sustav Hašek učestale gramatičke i stilske greške kontekstno prepoznaje te po potrebi ispravlja, što ga svrstava u nekonvencionalne pravopisne provjernike. Njegova posebnost je kontinuirana nadogradnja koje se postiže putem sustava samoučenja. Iz pristiglih tekstova sustav prikuplja nove riječi i njihove oblike te sam izdvaja zanimljive elemente za nadogradnju jezičnog fonda, koji prolaze rigoroznu kontrolu radi očuvanja preciznosti rječnika, poručuju s Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
