OBRAZOVANJE NA BOLOVANJU U veljači na bolovanju bilo više od 15.000 zaposlenika u školama!

Računovotkinja jedne zagrebačke osnovne škole usred radnog dana morala je hitno kući. Iz škole njezina djeteta javili su joj da je dijete dobilo temperaturu. Obavijestila je ravnateljicu da je neće biti nekoliko dana i da je otvorila godišnji.

Ravnateljica, kao i mnoge druge u osnovnim i srednjim školama, mogla je na to samo slegnuti ramenima i "pokrpati" se s drugim kolegicama i kolegama da se odrade najhitniji poslovi. Naći zamjenu postala je nemoguća misija.

RAVNATELJI U PROBLEMIMA Zamjena u školama ni za lijek: Ravnateljica mijenja učiteljicu, studenti čuvaju stipendije...

- Nastavnici više ne žele dolaziti na sedam dana, primjerice, ne isplati im se. Ponekad smo za našu školu u Splitu tražili djelatnike i u Šibeniku - govori nam nastavnica srednje škole u Splitu koja je i školska satničarka.

U turističkim područjima situacija postaje još teža s početkom sezone, jer je isplativije raditi u turizmu, nego povremeno u školi.

Sezona viroza i gripa

Mnogi ravnatelji i ravnateljice istaknuli su kako imaju mnogo bolovanja, duljih i kraćih, što je također razlog za sve veću potrebu za zamjenama. Od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih tražili smo podatke za siječanj i veljaču ove godine.

- Ukupno je u osnovnim školama tijekom siječnja 2026. godine 8478 zaposlenika imalo evidentirano bolovanje. U veljači je 10.361 zaposlenik imao evidentirano bolovanje. U srednjim školama u siječnju 3921 zaposlenik je imao evidentirano bolovanje. U veljači 4678 zaposlenika imalo je evidentirano bolovanje - odgovorili su iz ministarstva.

Kako napominju, ministarstvo nema podatke o tome koja su bolovanja dugotrajna ili kratkotrajna jer su poslodavci škole, pa one imaju te podatke. Treba uzeti u obzir i da su siječanj i veljača mjeseci u kojima vlada sezona gripa, viroza i drugih bolesti, te da u školama u velikoj većini rade žene. Mnoge od njih su majke, koje uzimaju bolovanja mnogo češće nego očevi.

Više od 10.000 mjesečno

No unatoč tome, broj bolovanja je velik. U osnovnim i srednjim školama u siječnju je na bolovanju bilo 12.399 zaposlenika, od kojih su 8446 bili učitelji/nastavnici. U veljači je na bolovanju bilo 15.039 zaposlenih, od kojih su 10.432 bili učitelji/nastavnici.

Usporedili smo to s podacima iz istog razdoblja prošle godine. U osnovnim i srednjim školama u siječnju 2025. na bolovanju je bilo 15.717 zaposlenika, od kojih su 11.294 bili učitelji/nastavnici. U veljači 2025. na bolovanju je bilo 14.627 zaposlenih, od kojih je 10.291 bio učitelj/nastavnik.

Za usporedbu smo uzeli i svibanj 2025. U osnovnim i srednjim školama na bolovanju je bilo 11.866 zaposlenika.

U obrazovnom sustavu zaposleno je nešto više od 60.000 djelatnika.

Posebno stresno zanimanje

- Prema svim znanstvenim istraživanjima, posao nastavnika iznadprosječno je stresno zanimanje. Dodajte tome činjenicu da su hrvatski nastavnici sve stariji (trenutni prosjek u srednjim školama je oko 46 godina), da je u srednjoškolskom sustavu gotovo 70 % nastavnica (što znači da je dio njih na rodiljnom dopustu) i da je, recimo, ove zime prema podacima HZZO-a bila najintenzivnija sezona gripe u posljednjih pet godina, onda broj bolovanja i nije neočekivan - upozoravaju i u Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama u Hrvatskoj (NSZSŠH).

Na isto ukazuje i Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja. Ona priznaje da se radi o velikim brojkama, no kad se gledaju postotci, ističe, na bolovanju su najviše spremačice, koje većinom moraju čistiti puno više površina od onih propisanih Državnim pedagoškim standardom. Stoga su češće na bolovanjima, a škole teško pronalaze zamjene. Što se tiče učitelja i nastavnika, sindikalci upozoravaju kako je ovo rezultat dugogodišnjeg zanemarivanja prosvjetnog sustava, te kako rješenje treba doći od obrazovne politike, no nema strategije ni pravih rješenja.

Glasnice, kičma, stres

Nada Lovrić, predsjednica prosvjetnog sindikata Znanje, podsjeća da je teško komentirati podatke o bolovanjima zaposlenika srednjoškolskog sustava jer se radi o grupiranim podacima iz kojih nisu vidljivi stvarni razlozi bolovanja.

- Kako se radi o sustavu u kojem većinom rade žene, sigurno da je dio bolovanja vezan uz komplikacije u trudnoći, rodiljna i roditeljska bolovanja, a dio se odnosi i bolovanja vezana uz potrebu njege djeteta. Nažalost, dio bolovanja vezan je i uz same karakteristične poteškoće s kojima se nastavnici susreću u svome radu. Prije svega trošenje glasnica u neadekvatnim uvjetima koje dovode do bolova u grlu, peckanja i zamora glasnica koje može dovesti i privremenog gubitka glasa. Stoga su nastavnici osobito osjetljivi na zarazne respiratorne bolesti, a rad u zatvorenom prostoru s djecom predstavlja rizik posla s kojim se nastavnici nose na razne načine - ističe Nada Lovrić.

Ostao na zamjeni 20 minuta

- Moramo biti svjesni da dolazi do sagorijevanja na poslu, koji ulažu u puno u svoj rad i učenike, moramo biti svjesni da je učiteljska profesija jedna od najstresnijih. Svibanj i lipanj su zaista mjeseci kad se zadnjim snagama izvlače da odrade nastavu. U školama su svi dodatno izloženi bolestima, što traje sve do ljeta - ističe Sanja Šprem.

- Smatram da je prvi okidač za bolovanje "burnout", iako mnogi misle da pretjerujemo. To se reflektira na zdravlje leđa, anksioznost i brojne druge probleme. Razlog je definitivno preopterećenje administracijom, sve jači pritisak roditelja, sve više djece s prilagodbama, problemima u ponašanju, učenju. I to sve utječe i na one koji bi trebali doći raditi kao zamjene. Jednom nam je nastavnik fizike na zamjeni izdržao - 20 minuta - govori nam sugovornica iz splitske škole.

Mladi sve teže biraju prosvjetu

- Lani sam otišao na prvo dugotrajno bolovanje zbog kičme koju sam ove zime morao operirati, pa sam i sad na bolovanju. Predajem povijest i geografiju. Za povijest su uspjeli pronaći zamjenu, ali za geografiju ne, jednostavno nitko ne želi doći - kaže nam Ivan Plantić, nastavnik u OŠ Smokvica na Korčuli.

On kao član nastavničke grupe 45minuta često upozorava na probleme u prosvjeti, te ističe kako mu se čini da će problemi samo biti još veći. Mladi ne žele u prosvjetu, a potpora sustava je sve lošija, upozorava Plantić. Stalno isticanje povećanja plaća, iako su u odnosu na druge u javnim službama prosvjetari najmanje dobili, stvara još goru sliku u javnosti.

- Kada vam se nakon završenog fakulteta umjesto stalnog posla jedino nudi opcija rada na neodređeno, šest mjeseci u jednoj, nekoliko mjeseci pauze, pa tri mjeseca u drugoj školi i tako godinama u krug bez sigurnosti, kreditne sposobnosti i jasne budućnosti, tada nije čudno da brojni mladi koji su željeli biti nastavnici odluče krenuti drugačijim karijernim putevima. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih mora prepoznati taj problem i učiniti sve da mladima posao nastavnika ponovno postane privlačan - ističu i u NSZSŠH.

'Stipendije nisu uspješna mjera'

Sanja Šprem je kazala i kako problemi sa zamjenama nastavnika nije samo hrvatska specifičnost, te ga se pokušava rješavati na razini EU.

- Time se mora baviti obrazovna politika, mjera stipendija se nije pokazala uspješna, to je premali broj da se riješi problem. Moramo imati kvalitetnu obrazovnu politiku, ovo je jedan od najviše zanemarenih sustava. Nadležno Ministarstvo nema ni kratkoročne ni dugoročne vizije kako to riješiti. Treba nam analiza pravilnika i zakona, zaposlenih, regionalno, te je nužno zakonsko odvajanje osnovnih i srednjih škola, a ne dopune i krpanja postojećih dokumenata, te povremeno liječenje stalno istih situacija u obrazovanju - zaključila je Šprem.