Đaci zadarske Poljoprivredne škole uče kako otvoriti seosko gospodarstvo i proizvoditi zdravu hranu. Imaju i staklenik za hidroponski uzgoj jagoda. Taj projekt financirali su novcem iz fonda EU
Obrazovanje za rad: "Nakon škole ću otvoriti svoju tvrtku"
Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola “Stanka Ožanića” iz Zadra primjenjuje najnovija znanja i metode u obrazovanju svojih učenika. Tako su nedavno predstavili desetomjesečni projekt inovativnih metoda podučavanja koji je financiran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda.
- Projekt smo primijenili za agrotehničare koji se školuju u našoj školi. Razvili smo hidroponski uzgoj toga voća u okviru naše praktične nastave. Jedan dio ćemo postaviti u plasteniku na Babindubu, a drugi dio u školski atrij zbog eksperimentalnog dijela, da vidimo kako agroklima utječe na prinos jagoda. Moram naglasiti da je riječ o vrlo inovativnom uzgoju jagoda. Hidroponija znači da sadnice jagoda nećemo saditi u zemlju, nego na podlogu od kokosa, kojoj ćemo dodavati hranjiva. Nije riječ o kemiji, nego o dodavanju hranjivih tvari, kojih inače ima u zemlji. Cilj nam je, naime, da naši učenici i na malim površinama mogu dobiti veći urod, jer na slatkoću jagoda utječe sunce, a kod nas u Dalmaciji ga ne manjka - ističe ravnateljica škole Jelena Gulan.
Ivana Dević iz Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije Agrra vjeruje kako će upravo hidroponski uzgoj jagoda u školskom plasteniku biti dobar primjer zadarskim poljoprivrednicima da primijene tu inovativnu metodu.
- Klimatski uvjeti na zadrskom području su savršeni, čak i za sadnju na otvorenom. Zato ovim projektom želimo pokazati da se i uz male početne troškove može proizvesti vrhunski proizvod koji ima dobru tržišnu cijenu i uvijek je atraktivan - kaže Dević.
Učenici su uoči otvaranja staklenika imali i kraći tečaj pripremanja jela od jagoda i s jagodama. U zadarskoj školi su svjesni da je poljoprivreda jako važn, te da postoji brojni preduvjeti za njezino unapređenje, posebno suvremenim i inovativnim rješenjima. Zato svojim učenicima redovito organiziraju studijska putovanja, razmjenu iskustava s drugim školama u Europi te im na predavanja dovode stručnjake koji se bave upravo novinama u poljoprivredi.
– Teško je bilo kroz protekle godine motivirati učenike da se nakon škole vrate na zemlju te s novima znanjima i vještinama nastave tamo gdje su u poljoprivredi trenutačno njihovi roditelji. Ali stvari se ipak popravljaju i ima mladih koji to zaista i naprave nakon završetka škole i fakulteta - kaže ravnateljica Gulan.
Ističe kako su u zadnjih godinu dana, a sve s ciljem boljeg osposobljavanja mladih za tržište rada, uveli poduzetništo i u općeobrazovne predmete.
– Kroz povijest, tjelesni i hrvatski potičemo učenike da razmišljaju na poduzetnički način. Lani je tako bio problem s plasmanom mandarina na tržište pa su se tu angažirali naši učenici sa svojim idejama kako riješiti taj problem. Također su izradili i e-knjižicu s receptima na temu jabuka. Makli smo ih iz školskih klupa u stvarni život - kaže ravnateljica.
A upravo to je ono što budućim agrotehničarima treba, jer se na kraju krajeva školuju za povratak na selo i pokretanje vlastitih OPG-ova, gdje se prožimaju poljoprivreda, gastronomija i turizam. Toga je svjestan i maturant Branimir (18) iz Tinja, kojemu je želja upisati Agronomiju i vratiti se u selo.
– Želja mi je pokrenuti vlastito seosko imanje. Na taj način ne bih morao napuštati svoje mjesto i državu. Želja mi je ostati tu i svoju budućnost graditi u Hrvatskoj. Jer ovo naše područje ima dobre predispozicije za poljoprivredu, koja još nije dovoljno razvijena. Očekujem u idućih nekoliko godina puno bolju situaciju - kaže Branimir.
I njegove kolegice kažu da će se možda i one vratiti raditi s roditeljima na vlastitim OPG-ovima. Zato su, dodaju, i upisale školu za agrotehničara. Inače, na projektu uzgoja jagoda, koji vodi Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola “Stanka Ožanića”, sudjeluju i Zadarska županija, Grad Zadar, Srednja škola “Matije Antuna Reljkovića” iz Slavonskog Broda i Srednja škola “Braće Radić” iz Kaštel Štafilića.
Projekt je počeo u travnju 2015. godine i traje do travnja 2016. godine.