Na području Hrvatske je prijavljen nestanak 102 ljudi iz BiH. Njih 46 je nađeno, ekshumirano, identificirano, a za 56 se još traga. Među njima su i dvije djevojčice, od kojih je jedna Andrea Beganović
OBITELJ VJERUJE DA JE ŽIVA
Očajni otac: 'Nestala je 1992. na Korčuli. Imala je pet godina'
U Hrvatskoj je od kraja rata pronađeno i identificirano 46 žrtava iz Bosne i Hercegovine, a za njih još 56 nestalih se traga, javlja Detektor. Među njima je i djevojčica koja je imala tek pet godina kada je nestala.
Andrea Beganović rođena je 1987. u Sarajevu, a nestala je na Korčuli 1992. Njezin otac Zaim rekao je da je njegova bivša supruga Andreu odvela u Hrvatsku.
POGLEDAJTE VIDEO: Marija je tražila supruga nestalog 1991.
Pokretanje videa...
01:07
- Kćer mi je nestala 3. prosinca 1992. ispred hotela, navodno. Tako su mi bar govorili. Obavijestili su me da je nestala u nezgodnom trenutku - ispričao je. Nada se kako je još uvijek živa.
- To me i održalo na životu, jer od 1992. do 2020. nije mala stvar - rekao je Beganović koji se zbog nestanka kćeri obratio institucijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Njena fotografija nalazi se na MUP-ovoj stranici nestalih.
Prema evidenciji Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), na području Hrvatske prijavljen je nestanak 102 državljana BiH, a do sada je pronađeno, ekshumirano i identificirano njih 46, dok se još uvijek traga za 56 ljudi. Prijavljen je nestanak 95 muškaraca i sedam žena među kojima su dvije djevojčice. Njih dvije se još uvijek vode kao nestale, kao i 54 muškaraca. Najveći broj nestalih je s područja Bosanske krajine.
Proces je spor
Mujo Begić, šef Područnog ureda Bihać Instituta za nestale osobe BiH istaknuo je da je proces pronalaska nestalih na području Hrvatske vrlo spor.
- Prije deset godina smo neke informacije proslijedili Upravi za zatočene i nestale Republike Hrvatske, ali, nažalost, desetak godina nisu procesuirane - rekao je Begić i dodao da se nada kako će se, sa sporazumom i procedurama koje su potpisane između Hrvatske i BiH proces ubrzati.
Objasnio je kako je Ured predložio Ministarstvu branitelja nekoliko lokacija za koje imaju informacije da bi se na njima mogli nalaziti posmrtni ostaci - od Knina, Meljinovca, Slunjskih brda i nekoliko mjesta u općini Toposko.
- Imamo nekoliko lokacija koje bi potencijalno mogle kriti posmrtne ostatke nestalih i očekujemo da se procesiraju te lokacije i da mi konačno vidimo da li tamo postoje posmrtni ostaci - rekao je Begić.
Iz Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske naveli su da je većinom na inicijativu nadležnih tijela Hrvatske od 2016. godine održan veći broj sastanaka s nadležnima iz Instituta za nestale osobe BiH, te da je i ovo ministarstvo uputilo Institutu veći broj zahtjeva za postupanje u vezi s državljanima Hrvatske nestalim na području BiH, koji za sada nisu rezultirali rješavanjem njihovih sudbina.
U odgovoru BIRN-u BiH iz hrvatskog Ministarstva branitelja navode da je 2017. sklopljen Protokol o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH i da su s hrvatske strane takav protokol predložili još 2003. godine.
- Potom su 30. kolovoza 2019. godine potpisana i Pravila postupanja u njegovoj provedbi - naveli su iz Ministarstva branitelja.
Iz Ministarstva ističu da je u posljednjem desetljeću Uprava za zatočene i nestale Ministarstva predala Institutu za nestale osobe posmrtne ostatke 28 osoba, državljana BiH, koji su ekshumirani na području Hrvatske, većinom iz masovnih grobnica pronađenih na ranije okupiranim područjima (Erdut, Krnjačko zagorje), dok je u istom tom razdoblju Ministarstvo hrvatskih branitelja s područja BiH preuzelo posmrtne ostatke 17 državljana Hrvatske.
- Sukladno međunarodnopravnim ugovorima iz područja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava te međunarodnopravnim instrumentima o suradnji s BiH, Hrvatska će i dalje, putem Ministarstva hrvatskih branitelja, poduzimati mjere i aktivnosti kako bi riješila preostale slučajeve državljana BiH nestalih na području Hrvatske, a jednaka predanost u ovom području očekuje se i od nadležnih tijela BiH u odnosu na nestale državljane Hrvatske, prvenstveno na dobrobit obitelji nestalih osoba, kao i društva u cjelini - naveli su iz Ministarstva.
Begić: Ne možemo samostalno kopati u Hrvatskoj
Begić objašnjava da protokoli ne predviđaju nadležnost INO-a BiH da samostalno radi na području Hrvatske.
- Mi nemamo nadležnost, jednostavno da možemo kopati samostalno na području Hrvatske, to rade njihove komisije i one određuju vremenske termine i mjesta kada će se raditi. Mi možemo tu samo prisustvovati kao promatrači. Ne možemo tu nikakvim našim aktivnostima i radnjama utjecati na rad. Imamo nekoliko slučajeva gdje smo jasno naznačili i lokacije i mjesta, i moguće žrtve na tim lokalitetima, nažalost, nisu se završile te aktivnosti - kaže Begić.
On naglašava da jedino što predstavnici Ureda članovima obitelji nestalih mogu reći jeste da su poduzeli aktivnosti koje su bile u njihovoj nadležnosti.
- Svakodnevno smo izloženi na prvoj liniji, gdje vrlo malo možemo dati odgovora na pitanja kad ćemo moći izvršiti ekshumaciju ili eventualno provjeru tog lokaliteta, hoćemo li moći pronaći posmrtne ostatke - kaže Begić i dodaje kako neki posmrtni ostaci nisu ni preuzeti jer su i roditelji ili obitelj već umrli. Takvih je slučajeva, ističe Begić, puno.
Obitelji nestalih, a posebice njihovi roditelji, svakodnevno se obraćaju Uredu.
- Ono glavno i osnovno pitanje je: hoću li doživjeti da dobijem tu jednu kost ili posmrtne ostatke, da svoje najbliže spustim u grobno mjesto? - kaže Begić i dodaje da su ti susretni vrlo emotivni, no da na većinu pitanja nemaju odgovor.
Prvi nestanci u Hrvatskoj povezani su s nestankom grupe građana BiH koji su pokušali doći na prostor tadašnjeg Bihaćkog okruga u ljeto 1992. Begić objašnjava da je ta grupa pokušala doći iz Karlovca i drugih mjesta koja nisu bila okupirana preko teritorija takozvane SAO Krajine na područje Bihaća, Cazina i Velike Kladuše.
- Imamo nažalost još građana koji su nestali na tom putu, ubijeni su ili se za njihovu sudbinu jednostavno ne zna - rekao je Begić.
Druga grupa nestalih je pokušala pješke prijeći iz tadašnjeg okruženja Bihaćkog okruga u Hrvatsku i na tom su putu nestali, a treća skupina povezana je s borbenim djelovanjem u Velikoj Kladuši, kada su snage SRJ odvele dio zarobljenih pripadnika Petog korpusa Armije BiH u Hrvatsku gdje su likvidirani, navodi Begić.
Nema točnih i kvalitetnih informacija o lokacijama grobnica
Emza Fazlić iz Instituta za nestale BiH objašnjava da problem s kojim se i BiH i Hrvatska suočavaju je nedostatak kvalitetnih i točnih informacija o lokacijama grobnica. Dodala je kako je najstarija nestala osoba Sava Ćeran koja je rođena 1901. kraj Velike Kladuše, nestala je 1995. u Dvoru na Uni, a posmrtni ostaci su pronađeni i identificirani, dok je najstarija osoba koja još uvijek nije pronađena je Mirko Popadić koji je rođen 1913. godine u mjestu Krmine kraj Banje Luke, a koji je nestao u Dragalićima.
Prema podacima Instituta za nestale osobe, u BiH je tokom rata nestalo 32.000 osoba, a za 7444 njih se još uvijek traga. Do sada je ekshumirano nešto više od 25.500 osoba, dok ih je više od 24.000 identificirano, a njihovi posmrtni ostaci predani obiteljima radi ukopa.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
