Od 2018. rasterećenje poreznih obveznika za 266 milijuna kuna

Od početka iduće godine na snagu stupa izmijenjeni i dopunjeni Pravilnik o porezu na dohodak, kojim će se porezni obveznici rasteretiti za 266 milijuna kuna.

Kako je objavljeno na mrežnim stranicama Porezne uprave, kao dio paketa mjera za zadržavanje i rast zapošljavanja Vlade, ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je potpisao pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. Pravilnik, koji će biti objavljen u Narodnim novinama, stupa na snagu 1. siječnja 2018. godine.

Među ostalim, njime se od iduće godine propisuje da se trošak smještaja i prehrane radnika, koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, za vrijeme rada u sjedištu poslodavca ili njegove poslovne jedinice izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika radi poslova koje obavlja, a koji se podmiruje na teret poslodavca, ne smatra dohotkom od nesamostalnog rada.

Uvjet za to je da računi o obavljenim uslugama glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem, a ako su smještaj i/ili prehrana organizirani kod samog poslodavca, on mora osigurati kao dokaz odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju.

Propisuje se i da se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju voda te topli i hladni napitci (osim napitaka koji u sebi sadrže alkohol), a koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena.

Nadalje, kod određivanja plaće u naravi, prag za određivanje godišnjeg iznosa iznad kojega se određuje plaća u naravi podiže se s dosadašnjih 400 na 600 kuna.

Isto tako, neoporezivim primitkom smatra se naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do dvije kune po prijeđenom kilometru koju neprofitna organizacija isplaćuje fizičkim osobama, koje u skladu s posebnim propisom ostvaruju pravo na znak pristupačnosti.

Propisuje se i da se dohotkom ne smatraju primici po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasila Vlada, a koje poslodavci isplaćuju radnicima.

Novim pravilnikom su, između ostaloga, predviđena su i administrativna rasterećenja, pa primjerice porezni obveznici koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva/u inozemstvu, a koja se u skladu s međunarodnim ugovorom izuzima od oporezivanja, ne moraju podnositi Poreznoj upravi obrazac INO-DOH.

Ministar Marić nedavno je, u sklopu donošenja uredbe o novoj, višoj minimalnoj plaći, najavio je da će u sklopu šireg paketa, ujedno i nastavka implementacije porezne reforme, izmijeniti Pravilnik o porezu na dohodak.

"Početkom iduće godine kroz izmjene pravilnika, i smještaj i prehrana sezonskih radnika više neće biti tretirani kao dohodak od nesamostalnog rada i neće biti oporezivi", izjavio je tada Marić, dodavši da na taj način Vlada čini značajan iskorak prema rasterećenju poduzetnika te porastu plaća i rastu standarda hrvatskih građana.

Najavio je da će u tom pravilniku biti izmijenjene i dvije odredbe. Jedan od njih nije mijenjana još od 1995. godine, a odnosi na porezni tretman različitih vrsta darova koje poslodavac može dati i isplatiti svom zaposleniku. Taj iznos je dosad bio 400 kuna, a sad će biti podignut na 600 kuna, rekao je ministar financija.

Druga izmjena tiče se tretmana različitih vrsta toplih i hladnih napitaka koje tijekom radnog vremena poslodavac o svom trošku daje zaposlenicima. "Njihov tretman također neće više biti oporeziv, istaknuo je Marić.