News

Komentari 34

Od nje strepe Žalac i europski muljatori: Tko je žena koja vodi ured Europskog tužitelja

Od nje strepe Žalac i europski muljatori: Tko je žena koja vodi ured Europskog tužitelja

Bila je na meti špijunaže, brojnih napada, istraživala je tisuće korumpiranih političara u Rumunjskoj, a 2019. Laru Kovesi imenovali su prvom šeficom Ureda europskog tužitelja, koji je sada uhitio Gabrijelu Žalac

Bivša ministrica Gabrijela Žalac, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric te poduzetnici Marko Jukić i Mladen Šimunac, vlasnici tvrtki Ampelos i Micro projekt uhićeni su jučer u istrazi oko malverzacija novcem iz EU fondova. 

Prva su to uhićenja u Hrvatskoj po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), koji od lipnja djeluje i u Hrvatskoj. 

To je novo, neovisno tijelo EU, nadležno za istragu, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se nanosi šteta financijskim interesima EU-a, a na njegovom čelu je tužiteljica Laura Codruta Kövesi. 

Nju su još prije dvije godine izabrali da vodi ovo tijelo, a jedan od glavnih razloga za imenovanje bila je borba protiv korumpiranih političara u Rumunjskoj. Obitelji dvoje ubijenih istraživačkih novinara pisale su Vijeću EU i opisale Kövesi kao najhrabrijeg i najboljeg kandidata za posao te su rekli kako je iz istog kalupa kao i ubijeni novinari, koji su razotkrivali korupciju na najvišim razinama. 

- Ista sam osoba kao što sam bila na svom prethodnom položaju i dat ću sve od sebe ... i neću biti sama - rekla je Kövesi, govoreći o tim očekivanjima, pisao je Guardian. 

Rodila se 1973. u središnjoj Rumunjskoj, a i otac joj je bio javni tužitelj, a kad je svrgnut Ceausescu ona je bila mlada košarkašica koja je igrala i za juniorsku reprezentaciju. Studij prava upisuje 1991. godine i diplomira na temi korupcije i organiziranog kriminala. 

-  Prvo što su mi rekli, kad sam rekla da želim biti tužiteljica, bilo je da ured tužitelja nije za žene. Morala sam raditi više od muškaraca, samo kako bih dokazala žena tužiteljica može biti jednako dobra kao i muškarac - rekla je u razgovoru za Guardian

Codruţa Kövesi je bila najmlađa državna tužiteljica u povijesti Rumunjske kao i prva žena na toj funkciji, a na čelo DNA - Nacionalnog antikorupcijskog direktorata došla je 2013. i tu je bila do 2018. godine. Istraživali su i optužili tisuće korumpiranih, među kojima su bili  brojni političari, ministri, zastupnici...

- Prije 2005. godine naše sudstvo nije bilo nezavisno. Zato nije bilo snage razračunati se s visokom rangiranim službenicima koji su do koljena duboko u korupciji - rekla je 2015. godine u intervjuu Codruţa Kövesi referirajući se na premijera Pontu koji je prije toga dao ostavku između ostalog jer ga je DNA teretila za pranje novca, zloupotrebu ovlasti i neplaćanje poreza, pisao je Express.

Radom ureda podigla je i povjerenje građana u borbu protiv korupcije, a u jednoj anketi 60 posto građana reklo je da vjeruje u rad DNA, piše Guardian  i navodi da je zbog tog rada bila na meti špijunaže i napada u medijima. 

- Nije bilo lako, posebno zbog moje obitelji, ali kad odabereš raditi kao tužitelj, moraš preuzeti i sve rizike koji dolaze s tom pozicijom - rekla je.

No, 2018. godine došlo je i do smjene vlasti i tadašnji ministar pravosuđa Tudorel Toader zatražio je krajem te godine njenu smjenu. 

Wall Street Journal s njom je razgovarao nakon dolaska na novu dužnost gdje ju je dočekalo više od 300 slučajeva kojima se Ured tužitelja odmah počeo baviti. Tad je rekla i kako očekuje da će imati još više posla zbog EU fonda za oporavak. 

- Zbog ovog ogromnog paketa sredstava za oporavak koji će u idućih mjesec dana biti dodijeljen državama članicama, očekujemo da će se broj slučajeva povećati – jer više novca, manje pravila i manje transparentnosti znači veći rizik od kriminaliteta - rekla je tada.

Komentirala je i kako EPPO ima jedinstvenu poziciju da ima značajan utjecaj na borbu protiv prijevara s EU fondovima. 

- Imamo zemlje članice koje su istraživale pet ili šest slučajeva u godini. Neke druge države članice su u jednoj godini istražile stotine slučajeva. Po mom mišljenju, ne postoji čista zemlja. U onim državama članicama u kojima broj slučajeva nije bio tako velik, to ne znači da su čiste. Možda nisu otkrili zločine; možda ovu pojavu nisu tretirali kao prioritet. Sada kada imamo EPPO, to će se promijeniti - ispričala je.

Najčitaniji članci