Od sljedeće godine na voće i povrće stiže oznaka za domaće

Prolazite tržnicom i na štandu nude sve domaće - trešnje, salatu, krumpir, jabuke, grah... Samo još fale domaće banane. A štand je u vlasništvu OPG-a sa 100 kvadrata zemlje. Kako to? E, to muči i nas jer procjenjujemo da se na takvim mjestima i u manjim trgovinama pod domaće podvali i 30 posto uvoznog voća i povrća.

Govori nam to Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, koji je o ovom problemu razgovarao na dvodnevnom 14. znanstveno-stručno savjetovanju hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem ‘Jačanje konkurentnosti hrvatskog voćarstva’ u Tuheljskim toplicama. Tamo su najavili da će iduće godine lansirati oznaku “Voće hrvatskih voćnjaka”. Oznaku bi koristili proizvođači koji jamče sljedivost, odnosno izvorno domaće porijeklo svog voća, povrća ali i ulja.

Štandovi s 'domaćim'

Ne samo da će kupci s tom oznakom doslovno moći slijediti proizvod do polja gdje je rastao, proizvođači smatraju da će ona biti moćno oružje u borbi protiv sumnjivog uvoza.

- Potrošač bi preko te oznake odmah u trgovini ili na štandu mogao detektirati odakle je neki proizvod, tko ga je uzgojio, a inspekcija bi lakše mogla ući u trag ako nešto u tom lancu ne ‘štima’ - kaže naš sugovornik. Podsjetio je kako su se ove godine na tržištu već u ožujku pojavile lažne ‘vrgoračke jagode’, a nešto kasnije i pošiljka jagoda iz uvoza koje su se brzo rasprodale kao domaće.

- Postojale su sumnje da se radilo o jagodama koje je odbila jedna druga zemlja članica EU zbog previše pesticida pa je sve završilo kod nas. Inspekcija to nije uspjela dokazati jer, dok im se dojavilo, a inspektori izašli na teren, više ničeg nije bilo. Sve se i prodalo i pojelo - kaže Markota. Ovakvi slučajevi bacaju sumnju potrošača je li zaista sve domaće što se kao takvo prodaje. To otežava prodaju i pravim domaćim poljoprivrednicima.

Zato željno iščekuju spomenutu oznaku “Voće hrvatskih voćnjaka”.

 Trgovine kontrolirane

- Slična oznaka već postoji za meso, tako da potrošač (ali i inspekcija) nedvojbeno zna da je neko meso domaći proizvod, a mogućnost da se pod tom oznakom podvali nešto iz uvoza, vrlo je mala. To želimo i mi u poljoprivredi - kaže naš sugovornik.
Otkriva da se uvozna roba sumnjiva porijekla obično prodaje na štandovima, kraj ceste, ali i tržnicama te u manjim trgovinama gdje su kontrole rjeđe.

Markota kaže kako trgovački lanci, uz redovne državne kontrole, imaju vrlo rigorozne interne kontrole. Njima provjeravaju odgovara li deklaracija stvarnom porijeklu. 

Zato uvjerava da su šanse da se u trgovačkim lancima pod domaće podvuče uvoz, vrlo male.

A kada se na tržištu pojave šleperi sumnjiva uvoza to obično prvo saznaju sami proizvođači koji javljaju inspekciji. Upravo su proizvođači počeli intenzivno dogovaranje s Državnim inspektoratom kako bi osnažili suradnju u borbi protiv sivog tržišta.

A iz Ministarstva poljoprivrede za oznaku “Voće hrvatskih voćnjaka” kažu da je u fazi detaljne razrade na čemu radi  Hrvatska agencija za hranu i poljoprivredu. 

Oznaka i za ulja

- Oznake koje namjeravamo uvesti bit će prilagođene samom proizvodu te će biti vidljiva i, kad god je to moguće, smještena na svakom pojedinačnom proizvodu. Radi se o neobveznom programu označavanja kako bi se hrvatskim potrošačima jasno naznačio proizvod hrvatskih proizvođača i samim tim dao prednost na policama hrvatskih trgovina. Oznaka će jamčiti sljedivost i  porijeklo proizvoda - potvrdili su nam iz Ministarstva poljoprivrede. Na ovom projektu, uz voćare, radi i Udruga povrćara.  

Branimir Markota upozorava na još jedan problem s uvoznom robom - deklaracije.

- Ne smijem reći da je domaća jabuka bolja od poljske i talijanske jer to naprosto nije istina. Talijanski zlatni delišes najbolji je na svijetu. Ali tko ne bi uzeo domaću jabuku iz svog vrta, makar i lošiju. No pitanje je koliko možemo vjerovati deklaracijama jer ne znamo kako se proizvodnja kontrolirala u nekoj zemlji - kaže naš sugovornik. 

Inače, naši poljoprivrednici svake godine proizvedu oko 180 tisuća tona voća, daleko više od toga ga uvozimo. Kontinuirano nam opada proizvodnja temeljnih voćarskih kultura kao što je jabuka, kruška šljiva te se sve više oslanjamo na uvoz. 

Proizvodnja opada

Lani smo nabrali 90.254 tona jabuka, 47.440 tona mandarina, 12.537 tona šljiva. 

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u druge zemlje s naših polja izvezli smo 24.765 tona jabuka, kruška i dunja, agruma više od 33.000 tona. Nešto smo izvezli i marelica te orašastih plodova.  Domaći izvoz svake se godine kreće na oko 150 milijuna eura. 

Samog povrća proizvedemo u vrijednosti oko 160.000 tona. Statistički, domaći potrošači kupuju više povrća od Europske unije stoga domaća proizvodnja ima dobre perspektive rasta. Inače, na konferenciji ‘Jačanje konkurentnosti voćarstva’ u Tuhelju ukazalo se i na rascjepkanost proizvodnje na relativno malim površinama.

Jaja hrvatskih farmi

Uz web aplikaciju “Jaja hrvatskih farmi” kupci već sad mogu na temelju identifikacijske oznake otisnute na jajima koja je na kutijama saznati porijeklo jaja, proizvođača i način uzgoja.     

Med označen

Ministarstvo poljoprivrede uvelo je nacionalnu staklenku za med označenu naljepnicom i serijskim brojem preko kojeg se može provjeriti tko je pčelar te gdje je med proizveden.