Lesar: Konzultacije oko jedne rečenice članka 5. još se vode

Na zajedničkoj sjednici saborskih odbora za Ustav i zakonodavstvo jednoglasno i gotovo bez rasprave prihvaćen je konačni tekst ustavnih promjena, koji se ni u čemu ne razlikuje od nacrta koji je prošli petak prihvatio Sabor. 

Na sjednici nije bilo HDZ-ovih zastupnika, koji se protive predloženim izmjenama, a stranke koje su sudjelovale u procesu donošenja optužuje za političku trgovinu. 

Na izvanrednoj sjednici Sabora zastupnici će raspravljati o konačnom tekstu ustavnih promjena, dok se u petak očekuje glasovanje. Za izmjenu Ustava potrebna je minimalno 101 zastupnička ruka, a vladajući bi uz potporu HDSSB-a, Laburista i Kluba kojeg predvodi zastupnica Jadranka Kosor, trebali imati više nego dovoljan broj ruku. 

Iako se očekivalo, o prijedlozima ustavnih promjena koje je u pismu iznio predsjednik države Ivo Josipović, na zajedničkoj sjednici odbora nije bilo riječi. 

Smerdel imao najviše primjedbi

Jedini za riječ se javio ustavni stručnjak Branko Smerdel koji je ujedno i vanjski član Odbora za Ustav. On zamjera što u procesu promjene Ustava praktički i nije bilo javne rasprave, te da javnost nije upoznata sa svim prijedlozima koji su došli, već samo s onima koji su ušli u nacrt.

- To je samo privid javnosti i javnog dijaloga. Zapisnici sa sjednica radne skupine skromniji su po sadržaju od onih kada se 1990. pisao Ustav, a tada nije bilo ni sličnih tehnoloških mogućnosti - rekao je.

Zamjera i što se nisu uvažile primjedbe na ustavne promjene koje je u svom pismu iznio predsjednik Ivo Josipović. Upozorio je da se ovim promjenama Ustava u članku 5. bitno zadire u načela diobe vlasti napominjući da tamo gdje nema diobe vlasti, nema ni Ustava. Naime, taj članak propisuje da se zakon kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, pitanja važna za izvršavanje dužnosti i rad Ustavnog suda te zakon kojim se uređuje provedba Ustava, donose po postupku određenom za promjenu Ustava, dakle u tri koraka. 

Smerdelu je problematičan dio u kojem se navodi da Sabor može, većinom glasova svih zastupnika, odlučiti da se i drugi zakon donese po postupku određenom za promjenu Ustava.

- Ustavotvorac treba odrediti tko donosi zakone i na koji način, ako onaj koji donosi zakone to sam odlučuje, to je onda protivno načelima ustavnosti i rušenje Ustava. Upozoravam da se to ne bi smjelo dopustiti, a vidjet ćemo da se na dugi rok sve plaća - ustvrdio je Smerdel.

Prigovorio je i na novu referendumsku proceduru, te napomenuo da se uz pitanja o kojima se ne smije odlučivati na referendumu nije propisalo tko će odlučiti koja su to pitanja.

- Morate imati tijelo koje će to reći, to su opet osnove diobe vlasti. To su bitne konstrukcijske pogreške kakve nećete naći u niti jednom Ustavu, to će ispitivati Venecijanska komisija i Vijeće Europe, pa bi mogli imati probleme - kazao je.

No, treba dodati da, iako to nije navedeno u samim promjenama Ustava, dogovor članova radne skupine koji je radio na tekstu promjena je da se u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, koji se uskoro treba donijeti, propiše da Ustavni sud već nakon 5.000 prikupljenih potpisa odlučuje o ustavnosti referendumskog pitanja.

Ustavom se ne smije prikupljati glasove

Ustavni stručnjak Branko Smerdel nakon sjednice odbora, na kojoj nije dobio odgovore na svoja pitanja, kazao je da je pokušao upozoriti na probleme, no da je to bio "glas vapijućeg u pustinji". Napomenuo je da je Ustav vrijednost koja se treba čuvati, a ne s njime rješavati kratkoročne probleme i prikupljati glasove.

- Svako ustavno rješenje zaslužuje temeljitu raspravu, jer ovo što se radi je kao da kuću prvo izgradite, a onda idete gledati kakve ste materijale koristili. Puno puta su se takve konstrukcijske greške potkrale pa poslije dolaze na naplatu - ponovio je.

Još jednom je pobrojao i manjkavosti. Prva je ta što će saborska većina moći odlučiti koji zakoni se donose po ustavnom postupku, a po njemu to je kršenje samoga pojma Ustava i diobe vlasti. Zaprepastilo ga je, kaže, i ignoriranje predsjednika Republike.

'Svaki seljak zna da kum nije dugme'

- Zakasnio je na javnu raspravu. Pa molim vas lijepo. Sad svaki seljak zna da kum nije dugme, a predsjednik Hrvatske bogme nije isti kao svi ostali građani. On je ovlašteni predlagatelj ustavnih promjena kojeg je izabrala većina birača. To je jedan pokazatelj stanja ustavnosti koje je vrlo zabrinjavajuće - ustvrdio je Smerdel.

Upozorio je i na pitanja o kojima se ne može odlučivati na referendumu, a koja su smatra jako široko određena, a da pritom nije navedeno tko će u slučaju spora reći je li pitanje koje se traži spada među pitanja o kojima se ne može odlučivati.

Još se vode rasprave o jednoj rečenici

Na posljednju primjedbu odgovorio je laburist Dragutin Lesar napominjući da je to tema Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i po sadašnjem Ustavu, te da će tako biti i u novom rješenju.

- To nije materija Ustava i dogovoreno je da se mijenja članak 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu gdje se utvrđuje redoslijed nadležnosti za ocjenu ustavnosti ponuđenog referendumskog pitanja. Ustavni zakon o Ustavnom sudu ima istu snagu kao Ustav, pa je dovoljno da to bude propisano samo tamo - rekao je.

Lesar je kazao i da se još vode konzultacije oko jedne rečenice vezane uz odredbu da se i drugi zakoni, ako to odluči većina, mogu donositi po proceduri kao i Ustav, odnosno u tri koraka.

Kosor: Ovo nije vulgarna politička trgovina 

Zastupnica Jadranka Kosor smatra da neće biti radikalnih promjena, ali slaže se sa Smerdelom da se neke odredbe mogu nešto bolje urediti. Smatra da odredba da se zakoni mogu donijeti po proceduri za donošenje Ustava, treba biti otvorena za raspravu i eventualne poboljšice. Osvrnula se i na prijedloge predsjednika Ive Josipovića.

- Mislim da je predsjednik države svoje prijedloge iznio, i ponavljam, amandmani i u skladu s nekim njegovim prijedlozima, mogu se podnositi još uvijek do kraja rasprave - kazala je Kosor.

Napominje da su sve primjedbe, pa i one koje je na Odboru iznio Smerdel, dobrodošle te napominje da su Smerdelove primjedbe tema za razmišljanje prije izglasavanja samih ustavnih promjena.

- Uvijek do sada kada su se donosile promjene Ustava bilo je razgovora. To je uvijek produkt nekih dogovora. Ja to nikako ne bih nazvala političkom trgovinom jer trgovina je kad nešto dobijete za sebe. Ali kad se ovdje sučeljavaju različita mišljenja, kad se dio zastupnika složi oko neke ideje, onda to nije kako su neki nazvali vulgarna politička trgovina - zaključila je Kosor.

Zelić: Uspjeli smo popraviti neke stvari

Dragan Zelić (GONG) smatra da su ove ustavne promjene produkt kratkotrajne javne rasprave, a nada se da će pitanje referenduma biti uređeno na kvalitetan način jer je potrebno donijeti i prateće zakone.

- Moglo bi se Ustav poboljšati u smislu kritika predsjednika države i profesora Smerdela posebno u ovom dijelu koji govori o načinu donošenja zakona - kazao je.

Podsjetio je da se u ustavne promjene krenulo zbog tzv. slučaja Lex Perković, no kasnije se uspjelo nametnuti i teme vezane za referendum i druge stvari.

- Očito je promjena Ustava možda bila motivirana svakodnevnim političkim događanjima što ne bi trebalo biti, ali evo mi smo na kraju uspjeli bar neke stvari popraviti. U ovoj fazi možemo biti zadovoljni, ali konačnu ocjenu oko referenduma ćemo dati kasnije - zaključio je Zelić.