Odlazak Benedikta XVI.: Žrtva zavjere ili uistinu njegova želja

Katolička crkva u svojoj 2000 godina dugoj povijesti broji 265 Papa. Njih 30 je umrlo kao mučenici, četvorica su umrli u egzilu ili u zatočeništvu, šestoricu su ubili, jednog od njih u krevetu ljubavnice. Mnoge Pape povezivali su sa skandalima, aferama i raznim prijestupima. 

Nakon što je Benedikt XVI. abdicirao odmah se počelo postavljati pitanje zašto i što se to krije iza  njegove ostavke. Javila su se i nagađanja da su za vrijeme Benediktovog pontifikata u Vatikanu djelovala dva "tabora" kardinala koji su pokušavali "progurati" svoje interese. 

Benedikt XVI. je, odmah nakon što je postao Papa, ljude u koje je imao povjerenje stavio na najvažnija mjesta. Kao npr. Tarcisio Bertone koji je postao državni tajnik i time preuzeo politiku i diplomaciju. 

Borba između protivnika i pristaša

Borba između Papinih pristaša i protivnika izbila je navodno u krizi vatikanskog Zavoda za religiozna djela IOR, odnosno "vatikanske banke"  koja raspolaže s oko deset milijardi eura te posjeduje nekretnine diljem svijeta. Sve su postali jači tračevi o pranju novaca i kontaktima s mafijom pa je Papa 2009. poslao Ettorea Gottija Tedeschija, ekonomskog  stručnjaka, da u banci "napravi reda". No nakon tri godine otišao je s tog mjesta. Točan razlog odlaska i dalje je tajna. No prema pisanju nekih medija Tedeschijevi strogi nadzori i stroga pravila o transparentnosti su često "potkopavani" pa je 2012. morao otići i to navodno nakon razilaženja s Bertoneom. 

Sljedeći dan je uhićen Papin sobar Paolo Gabriele. Gabriele je uhićen te optužen da je čitao Papina privatna pisma, tajne spise, fotografirao najvažnije dokumente. Gabriele je kasnije i optužen no njegov nalogodavac je javnosti i dalje nepoznat. 

Papu Ivana Pavla I. ubili jer je htio istragu vatikanske banke?

Ne zna se niti da je ime nalogodavca dao policiji niti da li je Benedikt XV. znao tko je nalogodavac. Navodno je Gabriele fotografirao tajne dokumente o "vatikanskoj banci", banci koja je jednom navodno bila upletena i u ubojstvo. Naime, navodno je planirana istraga pranja novca stajala života Papu Ivana Pavla I. 29. rujna 1978. u pet sati ujutro sestra Vincenza ušla je u sobu. 

Bila je zabrinuta jer se Papa, koji je u službi bio tek 33 dana, večer ranije žalio na kašalj i jake bolove. Pronašla ga je kako sjedi na krevetu, na licu mu je bio osmjeh, a u ruci je držao spis. No bi je mrtav. Prema službenoj verziji umro je od srčanog udara. No budući da ni Vatikan niti njegova obitelj nisu htjeli da se napravi obdukcija, pojavile su se teorije zavjere. Englez David Yallop je 1984. napisao da je Ivan Pavao I. otrovan jer je htio raskrinkati korupciju i intrige u "vatikanskoj banci". 

Za ubojstvo je okrivio francuskog kardinala Jean-Mariea Villota. David Yallop tvrdi da je kardinal Papi ulio otrov u napitak, a kasnije je rekao da je Papa uzeo previše lijeka, piše Bild.