Manning kriv za špijunažu, ali ne i za pomaganje neprijatelju

Američki sud u Marylandu danas je Bradleyja Manninga (25) oslobodio optužbe da je pomagao neprijatelju. Vojnik koji je odavanjem državnih tajni WikiLeaksu prouzročio najveće curenje tajnih informacija u povijesti SAD-a time je izbjegao doživotnu kaznu zatvora. No, Manning se nije izvukao. Kako je tijekom procesa pred vojnim sudom priznao krivnju za deset od ukupno 22 točke optužnice, oko 13 sati po lokalnom vremenu proglašen je krivim za većinu točaka optužnice, odnosno njih 20. Pet ih se odnosi na špijunažu, a ostale za krađu, kompjutersku prijevaru i vojne prekršaje. Kumulativne kazne za njih bi mogle doseći i 136 godina zatvora. Očitovanje o kazni trebalo bi početi u srijedu oko 9.30 sati.

Oštre kritike presude

Dok su brojne pristaše Manninga izricanje presude ispred zgrade suda popratile nevjericom i neodobravanjem, sa svih strana svijeta počele su stizati podrške osuđenom vojniku.

Presudu je oštro kritizirao Amnesty International koji je istaknuo da su ''vladini prioriteti naopaki''. 

- Američka vlada odbila je istražiti vjerodostojne navode o mučenju i druge zločine unatoč uvjerljivim dokazima. Ipak, odlučili su osuditi Manninga koji je pokušao učiniti pravu stvar - istaknuo je AI.

- Manning je jedan od rijetkih ljudi koji je ikada osuđen za špijunažu i objavu povjerljivih informacija u medijima. Unatoč nedostatku bilo kakvih dokaza da je namjeravao prouzročiti štetu SAD-u, Manning se suočava sa sljedećim desetljećima u zatvoru. To je vrlo zastrašujući presedan - komentirala je ''povijesnu presudu'' Reutersu stručnjakinja za sigurnost njujorškog sveučilišta Elizabeth Goitein.

''Amerikanci moraju znati istinu''

CNN podsjeća da je Manning posljednje tri godine proveo u pritvoru te da je otvoreno priznao kako je proslijedio dokumente WikiLeaksu. Učinio je to jer je smatrao da američki narod mora znati istinu o pravoj cijeni rata.

Manningu se sudilo za najveće neautorizirano curenje povjerljivih državnih tajni u američkoj povijesti. Vlasti su ga teretile za isporuku oko 700.000 povjerljivih dokumenata. Tužitelji su pokušali dokazati da je cijelo vrijeme bio svjestan kako tim činom pomaže Al-Qa'idi.

Čak punih sat vremena Manning je pred sudom objašnjavao motive koji su ga naveli na taj čin. Tvrdio je da je bio zgrožen krvožednošću pojedinih američkih vojnika. Naveo je i slučaj helikoptera koji je bez vidljiva razloga napao grupu ljudi u Bagdadu. Tada su stradali civili, djeca i novinarska ekipa Reutersa. Kazao je da ga je to bacilo u duboku depresiju.