Obavijesti

News

Komentari 0

Odlučilo sveučilište Stanford: Profesorica Đula Borozan među 2% najutjecajnijih znanstvenika

Odlučilo sveučilište Stanford: Profesorica Đula Borozan među 2% najutjecajnijih znanstvenika
1

Gledaju tko ima koliko radova, gdje su objavljeni, tko ih je citirao, gdje su objavljeni radovi u kojima ste citirani i slično. Nisam dobila ikakvu obavijest, rekla nam je prof. Borozan s Ekonomskog fakulteta u Osijeku

VIDEO

Tog jutra pojavila sam se na poslu, a odjednom mi svi prilaze i čestitaju mi. Ništa mi nije bilo jasno. Nisam znala što se događa. Pitali su me 'Zar ne znaš?', a ja sam odmahivala glavom, kaže nam Đula Borozan (55), profesorica s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koja je uvrštena u dva posto najutjecajnijih svjetskih znanstvenika. Listu tradicionalno svake godine objavi američko Sveučilište Stanford.

- Bila sam na konferenciji u Berlinu. Vratila sam se kući, pripremala se za nastavu pa ponovno otputovala. Sve je bilo u kratkom vremenu i intenzivno. Zaista sam bila iznenađena kad su mi kolege i studenti počeli čestitati - rekla nam je simpatična i vedra Đula, ističući da listu samoinicijativno sastavlja prestižno Sveučilište Stanford.

Osijek:  Profesorica Đula Borozan

- Nisam imala nikakvog utjecaja, sveučilište listu radi bez komunikacije s autorima. Pretpostavljam da postoje algoritmi koji pročešljavaju respektabilne znanstvene baze podataka. Gledaju tko ima koliko radova, gdje su objavljeni, tko ih je citirao, gdje su objavljeni radovi u kojima ste citirani i slično. Nisu me pozvali niti sam dobila ikakvu obavijest - rekla nam je prof. Borozan, koja znanstveno obrađuje teme s područja makroekonomije.

- Dobiti takvo priznanje velik je uspjeh. Sam naziv ove liste govori da je to vrlo, vrlo, vrlo velika stvar, ali i dalje mi se dojmovi sliježu - istaknula je.

Čestitke su se nizale, rekla nam je, a iznenadilo ju je kad je počela dobivati pohvale od studenata koji, dodaje, kažu da je stroga.

- Studenti mi govore da su ponosni na mene. To mi daje poticaj da nastavim raditi. Vrlo je lijepo - rekla je te otkrila kako joj je u svemu izuzetno važna i podrška obitelji, supruga Danka i sad već odrasle djece Bartola, Luke i Paule.

Ova profesorica na Ekonomskom fakultetu već godinama predaje Makroekonomiju te na Odjelu za matematiku u Osijeku, a otkrila nam je da se iza nje nalazi dug znanstveni rad.

- Kad sam završavala fakultet, nisam mogla niti sanjati da ću tu ostati raditi. Vidjela sam sebe u poslovnim vodama i dobila sam ponude od nekoliko važnih osječkih tvrtki, ali i ponudu od fakulteta. Moje nagrade počinju od tada, od studentske dobi, a onda su tu i mnoga znanstvena postignuća. Nisam mogla zamisliti da ću jednog dana biti profesorica, znanstvenica - objasnila je Đula te nam za kraj otkrila koji bi savjet dala svim mladim znanstvenicima:

- Iza bilo kojeg znanstvenika, dobrog znanstvenika, uvijek mora stajati kontinuirani rad, dobra podrška i uvijek malo sreće. Sreća nas zna usmjeriti u nekom drugom području.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 0
VIDEO

Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio
FELJTON: ČERNOBIL, 5. DIO

Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio

Valerij Legasov je tvrdio da je vlast tajila greške u dizajnu reaktora, ali i prethodne nesreće u drugim elektranama. Dvije godine nakon černobilske katastrofe se objesio

'U Hrvatskoj je bilo stroncija u zraku, a on uzrokuje leukemiju'
FELJTON: ČERNOBIL, 6. DIO

'U Hrvatskoj je bilo stroncija u zraku, a on uzrokuje leukemiju'

Kada se vijest o černobilskoj katastrofi pojavila na našim prostorima svi su se pitali koliko je zračenje i nikome nije bilo svejedno. Krak radioaktivnog oblaka išao je prema Hrvatskoj...
Kirurg i tim iz Dubrave vraćaju djeci osmijeh na lica: 'Čudesno, Šimunov ožiljak se jedva i vidi'
SPAS ZA STOTINE MALIŠANA

Kirurg i tim iz Dubrave vraćaju djeci osmijeh na lica: 'Čudesno, Šimunov ožiljak se jedva i vidi'

U Hrvatskoj se na 1000 novorođene djece rodi jedno dijete s nekim od oblika rascjepa usne i nepca. Svi se liječe u KB Dubrava koja je referentni centar za liječenje ove bolesti. Osim djece iz Hrvatske, dolaze i iz regije