News

Komentari 11

Zastupnici izglasali Zakon o civilnim stradalnicima, Bačića razriješili s dužnosti na HRT-u

Zastupnici izglasali Zakon o civilnim stradalnicima, Bačića razriješili s dužnosti na HRT-u

Zastupnici danas glasaju o 30-ak točaka koje su raspravili posljednja dva tjedna, među kojima Zakon o civilnim stradalnicima, Kazneni zakona, o mirovinskom osiguranju i gospodarenju otpadom

Saborski zastupnici danas odrade glasanje pa odlaze na godišnji odmor. U klupe se vraćaju 15. rujna, do kad Ustav propisuje stanku zasjedanja. 

PRATITE SJEDNICU SABORA UŽIVO: 

Danas im je preostalo glasanje o 30-ak točaka koje su raspravili posljednja dva tjedna, među kojima su Zakon o civilnim stradalnicima, zbog kojeg se najglasnije pobunio Domovinski pokret, izmjene Kaznenoga zakona, Zakona o mirovinskom osiguranju te o gospodarenju otpadom. 

Najprije su izglasali stavljanje u mirovanje mandata Rade Borić, zastupnice Nove ljevice, koja odlazi u Gradsku skupštinu. U Saboru će ju mijenjati Ivana Kekin, koja je odmah i prisegnula na ovu dužnost. 

Predsjednica Radničke fronte Katarina Peović zatražila je stanku prije glasanja o Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i njihovim obiteljima i podnesenim amandmanima na njega. 

- Mnogi zakoni u ovom visokom Domu uvode praksu posljednje vrijeme da se ozakonjuje bezakonje. Radi se da se nešto što je nekad bilo u ingerenciji Zavoda za vještačenje sad prebacuje na Ministarstvo branitelja i Tomu Medveda, koji će odlučivati o statusu ratnog vojnog invalida - istaknula je. 

Vladajući su odbili sve oporbene amandmane, a Zakon su izglasali sa 91 glasom za, 30 suzdržanih i osam protiv.

Rasprava o Zakonu o civilnim stradalnicima Domovinskog rata

Prije glasanja o Zakonu o civilnim stradalnicima Domovinskog rata stanku su mnogi zastupnici. 

- Ovaj Zakon je trebao biti davno donesen. No, u njemu nema registra agresora na RH i zato sam podnio amandman kojim bi obvezali Vladu i Ministarstvo branitelja da ga donesu, da ne izjednačimo žrtvu i agresora - poručio je Bulj i pozvao zastupnike da podrže taj amandman. 

Suverenist Željko Sačić istaknuo je kako je konačna verzija Zakona kvalitetnija u odnosu na prvo čitanje jer su prihvatili djelomično njihov amandman. 

 - Uvažili ste dio našeg amandmana i zatvorili vrata, ne samo aboliranim četnicima nego i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u agresiji na RH. No, to stavljate na teret poreznih obveznika, a srpski agresor nije ni kune dao za obeštećenje žrtve. Nevine žrtve treba obeštetiti, ali na račun Republike Srbije - istaknuo je. 

SDSS-ova Dragana Jeckov stanku je zatražila kako bi se dodatno konzultirali oko ovog Zakona. 

- Ovaj Zakon nazivaju "Draganinim" ili "Miloradov."  Da to jest tako, on bi izgledao izvjesno drugačije i bile bi obuhvaćene obitelji nasilno odvedenih ljudi u Vukovaru neposredno prije izbijanja rata, svi oni civilni stradalnici koji su se nalazili u kolonama i oni koji su bili u logorima diljem RH - poručila je. 

Predsjednik Suverenista Hrvoje Zekanović rekao je kako je prva verzija Zakona bila "Pupovčev zakon."

- Meni je neshvatljivo da je Vlada uopće mogla ponuditi Zakon da se aboliranim četnicima da neko financijsko obeštećenje zato što su stradali u agresiji na RH i drago mi je da je to odbačeno, to je bio Pupovčev zakon - istaknuo je. 

Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta poručio joj je da se oni u SDSS-u najprije konzultiraju među sobom tko je agresor, a tko žrtva. 

Prilikom glasanja o amandmanima, Bulj je zatražio da se prikaže kako tko glasa. Naime, obzirom na epidemiju i činjenicu da su zbog toga zastupnici smješteni u nekoliko dvorana, Sabor više ne objavljuje kako je tko glasao o pojedinom Zakonu. 

- Moramo znati tko je glasao za agresora, a tko za žrtvu - poručio je Bulj, no predsjednik Sabora, Gordan Jandroković objasnio je kako je to tehnički neizvedivo u ovim okolnostima u kojima rade.

I u ovom slučaju su vladajući odbacili sve oporbene amandmane. Zakon je donesen sa 107 glasa za, 16 protiv i pet suzdržanih. Protiv i suzdržani su bili Mostovci, Suverenisti i zastupnici Domovinskog pokreta.

Jednoglasno usvojeni Kazneni zakon i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji

Usvojili su jednoglasno i konačne prijedloge Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te Kaznenog zakona, prema kojem će se spolno uznemiravanje progoniti po službenoj dužnosti za sve kategorije žrtava, a uvodi se i nekoliko novih kaznenih djela, kao što je zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja. Sankcionirat će se sve one koji intimne snimke, nastale uz pristanak i za osobnu uporabu, ustupe drugima (jednoj osobi ili više njih) bez pristanka snimane osobe i na taj način povrijede njeno pravo na privatnost. A kao kazneno djelo propisuje se i sankcioniranje djela koja su povezana  s tzv. deepfake pornografijom, odnosno s korištenjem moderne tehnologije kako bi se manipuliralo (eksplicitnim) sadržajem na način da se na slici ili snimci digitalno zamijeni lik ili se pomoću moderne tehnologije izradi novi, manipulativni sadržaj s ciljem kršenja nečije privatnosti.

Zakon o mirovinskom osiguranju, zbog kojeg je HSU-ov Silvano Hrelja prešao iz oporbe vladajućoj većini, izglasali su sa 114 glasova za, dok je sedam zastupnika bilo suzdržano. Ovim izmjenama se korisnicima obiteljske mirovine omogućava rad do polovice punog radnog vremena uz istovremenu isplatu mirovine u punom iznosu. A propisuje se i da korisnicima obiteljske mirovine u razdobljima zaposlenja ne pripada pravo na najnižu mirovinu.  

Sa 75 glasa za, 43 protiv i dva suzdržana usvojili su i Zakon o gospodarenju otpadom. Njime se do 2035. određuju novi, viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada i zabranjuje stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda - od 1. siječnja iduće godine to su lagane plastične vrećice za nošenje, uz izuzetak vrlo laganih plastičnih vrećica, od 3. srpnja 2024. proizvodi koji imaju čep ili poklopac izrađen od plastike, a propisuju se i obveznici izrade Plana gospodarenja otpadom. 

Vladajući odbacili poziv Kuniću da povuče tužbe protiv zaposlenika HRT-a

Sa 116 glasa za i dva protiv su razriješili i Kazimira Bačića, koji je u pritvoru, s mjesta glavnog ravnatelja HRT-a. Renata Kunića su imenovali vršiteljem dužnosti ravnatelja. Oporba se tome usprotivila, ponovno naglasivši kako je on bio čovjek od Bačićevog povjerenja te je, uz to, i kum supruga ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.

SDP je uputio zaključak kojim se poziva Kunića da u ime HRT-a povuče tužbe protiv novinara, HND-a i svojih zaposlenika. 

- Ostavština Bačića na mjestu ravnatelja HRT-a su tužbe protiv novinara i HND-a zbog narušavanja ugleda. Da su nosili torbe s mitom sigurno bi narušili ugled, da su HRT nazvali Yutelom otom potom, taj nije dobio tužbu. Radi se o klasičnom iživljavanju nad novinarima i zaposlenicima u pokušaju da se ugase kritike iznutra i zato pozivamo vršitelja dužnosti da tužbe povuče - poručio je SDP-ov Arsen Bauk.

No, vladajući su ga odbacili. 

U drugo čitanje su uputili Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori, zbog koje je došlo do nesuglasja unutar vladajuće većine jer je HSLS-ov Dario Hrebak htio podržati oporbeni prijedlog o ukidanju obavezne članarine, nakon čega se Vlada obvezala donijeti svoj prijedlog Zakona.

Vinku Grgiću skinut imunitet

Zastupnici su na kraju zasjedanja prije ljetne stanke usvojili i zakone o volonterstvu, o vodama, Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, o obnovljivim izvorima energije, izvješće o provedenim mjerama tijekom pandemije korona virusa...

Most je prije glasanja uputio zaključak kojim se Vlada obvezuje da prilikom donošenja odluka vezanih za cijepljenje vodi računa  o Rezoluciji Europskog vijeća te osigura da su građani informirani da cijepljenje nije obavezno. Vladajući su ga, kao i SDP-ov, odbacili. 

Na dužnost su prisegnuli i novoizabrani zamjenici pučke pravobraniteljice. A bivšem SDP-ovom zastupniku, sada nezavisnom, Vinku Grgiću, na zahtjev OLAF-a skinut je imunitet zbog sumnje u pronevjeru europskog novca. To je podržalo 113 zastupnika dok je jedna bio protiv.

Najčitaniji članci