Oni imaju odgovor za uspjeh: Ni na WC ne odlazite bez strasti!

Domaći i svjetski poduzetnici i ove godine su se okupili na konferenciji "Poduzetnički mindset” u organizaciji medijske platforme “Poduzetnik” i programskog partnera EY Hrvatska. U jednom su bili složni - smatraju kako je kriza najbolja prilika za poduzetnike da pokažu svu kreativnost i razviju nova rješenja, a misle i kako je zajedništvo od presudne važnosti da bi se tržište što prije oporavilo od posljedica koje je ostavila pandemija korona virusa.

- Definicija uspjeha nije ista danas i prošle godine. Samo zajedničkim radom ćemo moći zadržati tržište, surađivati s konkurencijom, a najbitnije, treba ostati čovjek u teškim vremenima. Bit će teško preživjeti na tržištu no treba naći balans između realno mogućeg i prihvatiti izazov nemogućeg, treba krenuti lagano, uzlazno i vjerovati da uz pomoć zajednice možemo izaći iz krize i teškog stanja - rekao je Orlando Lopac, poduzetnik i vlasnik „Orlando Fitness Grupe“ koji je ujedno otvorio program konferencije. U životu ga je vodio inat kojeg je pretvorio u strast.

- Pronašao sam mnogo strasti u životu i nikad od njih nisam odustajao već sam educirao druge ljude o tome, a ja sam prelazio na nešto drugo. Niti jednu fazu života nisam izgubio i baš zato sve njih nudim u fitness centrima. I na kraju dođe svijest o tome što ustvari želiš. Shvatio sam da želim služiti drugima - objasnio je Lopac i poručio gledateljima da pronađu svoju motivaciju.

Upornost, znatiželja i izdržljivost kao osobine poduzetnika

Predsjednik uprave EY Hrvatska Berislav Horvat razgovarao je s poduzetnikom Matom Rimcem. I Horvat je rekao kako dolazi vrijeme na tržištu kada će poduzetnici, vlada, nevladini sektori i svi drugi zainteresirani morati raditi zajedno i fokusirati se na dugoročno kreiranje vrijednosti. 

U intervju jedan na jedan, Rimac i Horvat istaknuli su upornost, znatiželju i izdržljivost kao glavne osobine koje poduzetnik u početku stvaranja posla treba imati.

-Ja bih još dodao priprema, profesionalnost i briga o detaljima - rekao je Mate Rimac. Dodao je i kako prilikom biranja suradnika uvijek gleda na potencijal kojeg neki suradnik pruža.

- To je za mene skalabilnost, gledaš nešto što je danas X sutra može biti X puta 10. Gledaš potencijal da nešto može postati puno veće i da ima tehnički iskorak. Rimac je spomenuo i kako je spojio Infinum i Porsche Digital u Zagrebu koji pokreću tvrtku za razvoj softvera namijenjenog auto industriji i time potvrdio važnost zajedništva na tržištu.

Budućnost mode je u avatarima koje ćemo oblačiti u odjeću

Ksenija Vrbanić, vlasnica Xenia Designa i Sasa Cvetojević (MBE Adriatic) u intervju jedan na jedan razgovarali su o svojim poduzetničkim putevima. Vrbanić i Cvetojević istaknuli su kako netko krizu iskoristiti kao izgovor, a netko za razvoj. Ksenija smatra kako je najbitnije poslovanje prilagoditi tržištu. Iskoristila je krizu kako bi pokrenula market koji se temelji na virtualnoj stvarnost. 

- U početku krize bilo je najbitnije razmisliti što to ljudi trebaju i žele. Ljudi su bili doma, nisu imali potrebu za sređivanjem što znači da je ljudima trebao poluproizvod koji je jeftin i dobro izgleda. Omogućili smo na web shopu da ljudi sami mogu kreirati kombinacije na avataru iz ugodnosti svojih fotelja. Više nije potrebno otići u dućan po odijelo, uzimati mjere, dovoljno je sve upisati i prilgođeno dolazi na kućna vrata - objasnila je Vrbanić.

Natjecateljski duh Ksenija smatra ključnim u poduzetništvu iako kaže kako ljudi često imaju pogrešnu sliku kako je profit najbitniji. Napominje je kako je novac samo sredstvo koje prirodno dolazi radom.

-Kad nemaš stvaralačku ideju onda is mrtav - zaključila je. Predstavila je i svoju viziju mode u budućnosti.

- U budućnosti moda neće zagađivati planet, neće se trošiti ni ljudski ni prirodni resursi. Odjeće na svijetu ima za 50 godina, redizajnirat ćemo postojeće stvari, bit ćemo kreativni. Vraćamo se na početak - rekla je i dodala kako ćemo odjeću imati na mobitelima, vlastite ćemo avatare oblačiti u odjeću.

'Iskrenost je postala moj imperativ'

U razgovoru s Emilom Tedeschijem Manny Stul istaknuo je važnost pokušaja na tržištu koje potencijalno donosi promašaj međutim dio je posla koji se treba prihvatiti. Rekao je i kako je bio ljutit kada je doznao da je milijunaš jer nije htio da se o tome piše u medijima. Smatra kako su iskrenost i dosljednost najbitnije osobine u poduzetništvu.

- Ako želim da mi netko vjeruje, ja moram biti potpuno iskren. U trenu kada nekome slažeš odnos više nikada neće biti isti. Iskrenost i povjerenje su postali moj imperativ - zaključio je Stul iz tvrtke Moose Toys i dodao kako ljude treba tretirati kako želiš da se tebe tretira.

 Jakov Urbanke iz HSM Informatike u govoru je komentirao kako će se poduzetnici morati osloniti na sebe da bi izašli iz krize.

- Požrtvovnost i zalaganje poduzetnika su osobine zbog kojih će uspjeti preživjeti krizu. Ne možemo računati ni na koga drugog - rekao je.

Kriza kao prilika za nova rješenja i kreativu

U razgovoru s moderatorom Borisom Trupčevićem, direktorom Styrije Hrvatska, poduzetnici Joe Bašić (MPG), Bernarda Cecelja (Bernarda) i Ana Lisak (Lisak Catering) podijelili su savjete i trikove koji bi mogli pomoći budućim poduzetnicima u razvoju posla i na kraju, sami su primjer korištenja krize kao prilike za razvoj poslovanja.

PODUZETNIČKI MINDSET 2020 U krizi se poznaju poduzetnici: Kreiraju nova rješenja i prilike

Joe Bašić, poduzetnik koji je odrastao u Kanadi, smatra kako je najbitnije uočavati i koristiti prilike.

- Hrvati često imaju mišljenje kako je drugdje bolje. Ja u Hrvatskoj vidim prilike u svakom kutku. Kanada ima mnogo pravilnika i regulativa, ni jedno tržište nije idealno za poduzetništvo, a čovjek treba biti pozitivan, imati viziju i uhvatiti priliku kada je uoči - rekao je. Bašić kaže kako je odustao od rada u brojnim velikim kanadskim tvrtkama, uvijek je razmišljao korak unaprijed.

Hrvatska je prilika sama po sebi

- Prepoznao sam priliku u poslijeratnoj Hrvatskoj koja je otvarala svoje tržište i to se pokazalo kao dobar potez. Ostvario sam sve snove. Da me netko pita bi li se vratio u Kanadu - ne bih. Nije samo kriza prilika, već je i Hrvatska sama po sebi prilika - zaključio je.
Ana Lisak je nekoliko puta mijenjala svoj poduzetnički put, a krajem devedesetih je gotovo završila na burzi rada.

- Otvaranje bistroa je uistinu bila ludost. Svi su mi savjetovali da radim nešto "normalno," ali  ništa ne žalim. Nisam imala iskustva, ali sam išla po svojem osjećaju - htjela sam raditi nešto drugačije i kvalitetno. U mjesec dana smo imali takvu klijentelu koju netko ostvari  kroz dugo vrijeme. No ni tu nisam stala. Rekla sam da ako ljudi i neće doći do mene ja ću do njih. Tako sam pokrenula catering - objasnila je.

Otkrili su kako ustvari nastaju inovacije. Slažu se da je stalno bitno ulagati i razvijati se. Inovacije donose mogućnost razvijanja u individualnom smislu što omogućava razgranavanje i širenje poslovanja, za što su potrebni kvalitetni radnici i suradnici.

- Ja sam ta koja imam inicijativu no bez ljudi koji me prate moja bi ideja ostala na papiru. Naša je snaga da sve prebacimo u stvarnost. Držimo se našeg, ali pratimo trendove i svjetske sajmove i to implementiramo - objasnila je Bernarda Cecelja s kojom se složio Bašić te rekao kako je obitelj njegova najveća podrška u poslu.

- Tim je jako bitan. Moj najveći izazov je bio postati lidericom, međutim, nema situacije niti jadikovanja koji bi nas ostavili na jednom mjestu, moramo ići dalje - rekla je Lisak.

- Volim ljude baciti u vatru, ljudi često misle da nisu za nešto sposobni. U Hrvatskoj svi misle da je netko drugi odgovoran za njihove neuspjehe, a mi smo ustvari odgovorni. Ne možemo ništa očekivati, moja je obaveza kao poduzetnika pronaći rješenje. Hrvati moraju vjerovati u sebe i ako misle da je negdje drugdje bolje onda neka odu pa probaju i vide gdje je ustvari bolje - objasnio je Bašić.

'Hrvatski turizam nije održiv, moramo se razvijati'

Paul Bradbury istaknuo je kako nije pobornik turizma u Hrvatskoj jer smatra kako Hrvatska ne zna iskoristiti potencijal koji nudi. Smatra kako je hrvatski turizam slučajan, a ova je godina reprezentacija toga.

- Česi, Slovaci, svi su sanjali o odlasku na more tijekom pandemije i oni bi svakako došli. Hrvatski turizam nije održiv, ne razvijamo se. Zato smatram da ideja o digitalnim nomadima ima smisla jer Hrvatska osim dobre povezanosti s internetom ima ljudi koji dobro govore engleski, sigurna je država, autentična i odličnog načina života ljudi - objasnio je Paul i dodao kako je medicinski turizam, primjerice, u Hrvatskoj, nedovoljno iskorišten.

S njim se slaže i Jan De Jong, Nizozemac s hrvatskom adresom koji je u Hrvatskoj pokrenuo nekoliko tvrtki, a na pragu je otvaranja još jedne. Smatra kako je u poduzetništvu najbitnije ostati pozitivan. Kaže i kako treba biti uporan i kucati na vrata dok god se ne otvore.

- Postavio sam si cilj i idem prema njemu sa srčanošću - rekao je. Osim viza za digitalne nomade zbog kojih je bio na razgovoru s premijerom Plenkovićem, govorio je i o novoj, poljoprivrednoj tvrtki koju pokreće u Hrvatskoj.

- Želim pomoći Hrvatskoj da ponovno bude izvozna sila. Tužno je gledati što se državi trenutno događa - zaključio je De Jong.

'Ljudi imaju predrasude o tatinim sinovima i kćerima koji nastavljaju biznis'

Ana Hanžeković moderirala je panel u kojem su poduzetnici Ivan Franičević (RASCO), Ana Volk (Sunce koncern) i Zoran Mamić (Tommy) razgovarali o poduzetničkim carstvima koje su naslijedili  i koje vode, međutim govorili su i o nedostatcima i izazovima s kojima se svaki dan susreću.

Složili su se kako ih posao uveseljava, ali su i pobornici balansa. Mamić smatra kako je njima kao "nastavljačima biznisa" lakše se posvetiti privatnom životu u odnosu na njihove roditelje koji su posao gradili od temelja. Nastaviti obiteljski posao smatraju velikom odgovornošću posebno jer su u radnom okruženju s ljudima koje poznaju od malih nogu.

-Treba raditi, ništa ne pada s neba - zaključuju. Ivan smatra kako je u toj poziciji najbitnije stvoriti autoritet iako ističe da "sinove i kćeri direktora" često ljudi ne shvaćaju ozbiljno.

-  Ljudi te percipiraju kroz prizmu sina, autoritet se postiže zalaganjem i trudom, odgovornošću i marljivošću, rekao je Zoran. Ana je dodala i kako postoje brojne druge predrasude s kojima se susreću, no smatra kako čovjek treba biti ambiciozan. 

-Stabilnost i rast s ciljem povećanja i razvoja, time se treba voditi - zaključio je Ivan.

Učenje i umrežavanje jednako su bitni

Za "biznis" kažu kako ga ne vole nositi u kuću, no slažu se kako je ipak teško biti izvan toga u komunikaciji te im činjenica da su obitelj često olakšava posao jer mogu nazvati oca za pomoć u bilo koje doba dana.

- U komunikaciji o poslu s obitelji ljudi su direktni, zna se "gdje te boli" i to netko nekad iskoristi, nema ograda i filtera. Neprirodna doza emocija je prisutna koja je čak loša za posao - zaključila je moderatorica Hanžeković.

Panelisti su se ipak složili kako je obiteljski posao dar, a ne prokletstvo, te su na ili-ili pitanje o učenju ili umrežavanju istaknuli kako je i jedno i drugo jednako bitno. Ponosni su na poslove koje su pokrenuli izvan obiteljskih tvrtki, a otkrili su i kako biraju suradnike.

- Bitno mi je da nakon posla sa suradnikom mogu popiti kavu, ali i da se dobro snalazi s teškoćama u poslovanju. Znanje je danas bitno, ali se može steći no karakter ćete teško promijeniti - rekao je Franičević. Ana je istakla stručnost kao preduvjet, a Zoran kaže kako mu je bitno da mu nitko ne podilazi. Kao prednost posla Ana je istakla slobodu za koju smatra da je jedan od razloga zbog kojih bi se ljudi na poduzetnički pothvat trebali odlučiti.

- Ako dva inženjera u malom selu Podravine mogu prodavati strojeve na pet kontinenata i biti lider na norveškom tržištu, sve se može - poručio je Franičević budućim liderima.

"Ni na WC ne odlazite bez strasti"

Astronom Korado Korlević u završnom govoru odgovorio je na pitanje "kamo idemo."

- Već sada se genetski modificiraju organi. Moći ćemo genetski modificirati čovjeka. Već sada spajamo računalo s mozgom. Strojevi će postati samosvjesni, to je ujedno najveća ugroza. Prema tome, homo sapiens će ili izumrijeti ili postati vrsta više. U društvu nisu svi ovce. Ima i vukova i pastira - govorio je Korlević. Kaže da će budućnost biti virtualna i čudna, ali zabavna.

-Svi se rode jednako kreativni, samo se ona tijekom vremena blokira no isplati se biti među tim kreativcima i čudacima. Uvijek si u konfliktu s vlastima, slobodan si, vlasnik si svoje sudbine - i to je japanski smisao postojanja koje ja vama preporučujem, zove se "Ikigai". Biti ili ne biti ne smije biti pitanje. Treba biti i jednog i drugog - rekao je astronom.

Smatra kako je u životu najbolje ostati dijete, čuditi se te biti drugačiji. Pronaći ljude koji ti odgovaraju je također jedan od njegovih savjeta, a na kraju kaže da je najvažnije biti strastven.

-Nemojte ni na WC odlaziti bez strasti - zaključio je.