Oporbeni saborski zastupnici istaknuli su u srijedu da je i Vijeće Europe u svom izvješću prepoznalo opasnosti koje 'lex AP' ima po slobodu medija u Hrvatskoj, dok vladajući odgovaraju da većina članica navedene organizacije ima slične ili još strože zakone
''Packe dolaze iz Vijeća Europe, iz godišnjeg izvješća o slobodi medija u kojemu se navodi da će novi zakon, ako bude usvojen, primorati novinare da se registriraju, da otkriju svoje izvore uredniku na zahtjev, zabraniti im kritiziranje rada sudova i javnog tužitelja te će uvesti pravo na odštetu onim osobama čije je ime objavljeno u medijima nakon ilegalnog stjecanje informacija'', rekla je u Hrvatskom saboru zastupnica Socijaldemokrata Vesna Nađ.
Nađ je govorila o konačnom prijedlogu izmjena Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, o kojima saborski zastupnici raspravljaju u drugom čitanju.
Oporbi je najviše sporna članak prema kojem se kažnjava neovlašteno otkrivanje sadržaja dokaznih ili izvidnih radnji, zbog čega je više klubova zatražilo stanku kako bi upozorili da će novinarima biti onemogućeno otkivanje korupcijskih afera.
''Konačni prijedlog zakona bit će grobar neovisnog novinarstva u Hrvatskoj, grob je već iskopan samo se čeka glasanje HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera'', kazala je Nađ.
''U Europskoj uniji nisu niti glupi niti slijepi da ne vide razmjere kriminala i korupcije u Hrvatskoj, što se sada pred izbore želi zataškati donošenjem 'lex AP' i izborom Ivana Turudića na čelo Državnog odvjetništva'', izjavila je zastupnica Fokusa i Reformista Natalija Martinčević.
O kritici Vijeća Europe na račun 'lexa AP' i radnih uvjeta novinara u Hrvatskoj upozorio je i Mišel Jakšić (SDP).
''Rezultati studije pokazuju posebno zabrinjavajući situaciju u Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Rumunjskoj gdje novinari nemaju status zaposlenika te često ni adekvatnu socijalnu zaštitu. To ne piše Peđa Grbin, ni SDP, nego Vijeće Europe'', kazao je.
Unatoč tome što zakon neće kažnjavati novinari niti one koji su otkrili informaciju u javnom interesu, Urša Raukar Gamulin (Možemo) i dalje smatra je je riječ o ''zakonu opasnih namjera''.
''Suštinski se ništa nije promijenilo, i dalje se omogućava ispitivanje novinara, oduzimanje mobitela i kompjutera, novinari su i dalje izloženi mogućoj represiji'', kazala je.
Peđa Grbin (SDP) napomenuo je da bi policija, u slučaju da je navedeni zakon već usvojen, danas istraživala i maltretirala novinare koji su otkrili aferu 'Geodezija' u Ministarstvu kulture te prepisku između budućeg glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i bivše državne tajnice Josip Rimac koja je bila predmet istražitelja.
''Pitaj Boga koliko bi prošlo prije nego bi se utvrdio javni interes kojeg ste ipak stavili kao pokušaj ograde od onog što predlažete ovim nesretnim zakonom'', rekao je.
Zastupnica HDZ-a Majda Burić odgovorila je predsjedniku SDP-a da ''u maniri očajnika'' širi laži i izmišljotine.
''Trideset država Vijeća Europe ima slične ili strože zakone od ovih koji su pred nama. A vi nikad niste objasnili svoju potencijalnu osobnu korupciju i to ulogu mafijaškog prokurista u tvrtki u kojoj ste bili angažirani'', kazala je Burić.
Krunoslav Katičić (HDZ) ponovio je da predloženim zakonskim rješenjem Hrvatska ide u smjeru pravne stečevine zapadnoeuropskih zemalja, a što se tiče izvješća Vijeća Europe, ono se ne odnosi na konkretne zakone koji su na saborskom dnevnom redu već na općenito stanje novinarstva u Hrvatskoj.
''HDZ želi da glavni državni odvjetnik bude neovisan i samostalan pri donošenju odluka, odnosno da odluke donosi na temelju zakonito prikupljenih dokaza, a ne na temelju medijskih natpisa'', poručio je Katičić.
Hrvatska dopunama Kaznenog zakona klizi ka autokraciji, ustvrdio je Marijan Pavliček iz kluba Hrvatskih suverenista.
''Problem je u što je Hrvatska duboko korumpirana država, državne institucije su zarobljene, a 90 posta afera otkrili su novinari. Da nije bilo medija, mnoge bi ostale u ladici DORH-a koji je pod vašom kontrolom'', naglasio je Pavliček.
