Orešković Malenici: Nemate časti, Branko Bačić odgovorio: Vi ste politički još u pelenama

Zastupnici su u utorak po hitnom postupku raspravili izmjene Ovršnog zakona, kako bi ga odmah ovaj tjedan mogli i izglasati i kako bi Zakon stupio na snagu, budući da je ovim izmjenama predviđeno izuzimanje božićnica od mogućnosti ovrhe. Izuzimaju se i uskrsnice, regres, nagrade, naknade za topli obrok...

Prema podacima koje je obradila FINA, do 31. listopada evidentirano je 247.270 građana koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje što predstavlja povećanje u odnosu na 31. ožujka 2020. godine, kada ih je bilo 238.135.

Osnovne značajke izmjena su digitalizacija i smanjenje troškova, kao i poboljšanje statusa dužnika te vjerovnika, naglasio je, a jedna od novosti je uvođenje elektroničke komunikacije između sudionika.

Uvodi se digitalizacija, odnosno e-ovrha

Naime, predlaže se da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće elektroničkim obrascem putem informacijskog sustava, preko kojeg će se onda dodijeliti javnim bilježnicima ravnopravno prema abecednom redu po mjestu prebivališta ovršenika. Ujedno se propisuje da javni bilježnici provode postupovne radnje u ovršnom postupku kao povjerenici suda. Ministarstvo uprave i pravosuđa bit će nositelj te aplikacije. 

Predsjednik SDP-a, Peđa Grbin, upitao je kada će se ispuniti tehnički uvjeti za provođenje e-ovrha.

- Prvo je trebalo promijeniti normativni okvir da bi se moglo pristupiti izradi aplikacije. Idemo u varijantu da se temeljem ovog Zakona donosi Pravilnik, kojim se uređuje komunikacija kroz sustav e-ovrha. Ja vjerujem da ćemo u razdoblju šest do osam mjeseci imati sustav e-ovrha - odgovorio je ministar uprave i pravosuđa, Ivan Malenica.

Smanjuju se troškovi

Smanjuju se i troškovi postupka jer više neće biti troška izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti, koja je iznosila sada visokih 250 kuna bez PDV-a. Ona se više ne bi izdavala na zahtjev ovrhovoditelja, već ju javni bilježnik izdaje ako u roku 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika.

- Donijet će se pravilnik o troškovima u ovršnim postupcima i propisat će se da je za dugovanje do 1000 kuna trošak za javnog bilježnika 100 kuna. Zatim imamo potencijalni trošak odvjetničke popune obrasca 50 kuna, koji ne mora biti i trošak provedbe na FINA-i, koji je 150 kuna. To je 250 kuna za dug do 1000 kuna. Ako uzmemo da je prosječno 85 posto potraživanja do 5000 kuna, tu imamo trošak javnog bilježnika od 150 kuna, odvjetničke popune 50 kuna i FINA-e 375 kuna, sve skupa 500 kuna. Time značajno smanjujemo troškove - poručio je Malenica.

Uvodi se i institut prethodne obavijesti, koju će dužniku upućivati javni bilježnici pa će dužnik moći ispuniti svoje obveze u roku 15 dana. 

DANAS BURNO U SABORU Oporba: 'Zastupnicima se i dalje oduzimaju Ustavom zajamčena prava i onemogućuje im se rad'

Nema deložacija u zimskim mjesecima

Nadalje, deložacije se neće moći provoditi u zimskim mjesecima, konkretnije od 1. studenog do 1. travnja, a novina je i da se iznos glavnice za koju se ovrha nad nekretninom ne može pokrenuti povećava s 20.000 kuna na 40.000 kuna.
Predlaže se i mogućnost odgode ovrhe do 30 dana u slučaju sumnje na ništetnost ugovora, dok sud ne provede parnicu. Također se propisuje da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, čime se potiče ovrhovoditelje na aktivno sudjelovanje u ovršnom postupku radi ostvarenja tražbine jer svaka neaktivnost bespotrebno povećava visinu duga budući da kamate teku a ne poduzimaju se odgovarajuće radnje radi ostvarenja tražbine. 

'HDZ-ova vlast blokirane tretira manje vrijednima od stoke sitnog zuba'

Klub zastupnika Centra i GLAS-a, kojeg čine Dalija Orešković, Marijana Puljak i Anka Mrak Taritaš, nisu zadovoljne ovim izmjenama. 

- HDZ-ova vlast blokirane tretira manje vrijednima od stoke sitnog zuba. Sram vas može biti zbog licemjerja i lijepih riječi, kojima kitite svoje slogane i programe, a koje potom ogadite za svaku drugu uporabu nama ostalima, kao što je to riječ sigurnost. Nikakve, osim lažne i prividne sigurnosti, u ovoj državi nema, kao što je lažno i prividno sve s čime se vi predstavljate - poručila je Orešković dodavši kako je takav i ovaj Zakon. 

- Prividna i lažna pomoć za sve one koji su očekivali da će Vlada, koja se diči i hvali svojim programom nazvanim sigurnost, čuti vapaje svih onih koji su u okovima blokada i ovrha, ne svojom krivnjom - rekla je i pozvala ministra Malenicu da podnese ostavku ako nije u stanju rješavati probleme. 

- S time što ste s ovakvim prijedlogom došli u Sabor pokazujete da nemate znanja, hrabrosti niti časti - poručila je naglasivši kako je Vlada licemjerna, neodgovorna i hladna prema ovoj skupini ljudi. 

- Što znače ove izmjene za sve one kojima su postupci ovrhe već pokrenuti? Apsolutno ništa. Dovršit će se prema odredbama starog Ovršnog zakona - dodala je upitavši može li HDZ donijeti jednu jedinu mjeru koja ne produbljuje nejednakosti u društvu.

- Očito ne, a ovaj Zakon je jedan od bizarnijih primjera.Ovaj Zakon je velika šarena laž - istaknula je. 

HDZ-ov Branko Bačić poručio je kako je Orešković povrijedila Poslovnik jer vrijeđa zastupnike.

- Gospođo Orešković, politički gledano, još ste u jaslicama, da ne kažem u pelenama, a uspjeli ste iznerediti cijeli politički prostor, u tri dana ste promijenili četiri stranke, više nitko ne zna u kojoj ste stranci - poručio je. 

CIRKUS U SABORU Jandroković izbacio Mostovce jer ih je previše bilo u Saboru

Orešković je iz klupe počela s dobacivanjima pa joj je predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, naredio da izvoli sjesti. 

- Neću vam ni davati opomenu, nepristojno se ponašate, izvolite sjesti. Reći nekome da nema časti, za to treba imati argumente, ja ih nisam čuo, bila je to uvreda, ali čujemo ih stalno pa ne dajem opomene - poručio je.

Zvonimir Troskot (Most) upitao je ministra zašto građane Hrvatske degradiraju i ovim Zakonom im onemogućavaju pravnu zaštitu nego cijeli proces šalju javnim bilježnicima.

- A Hrvatima koji žive u EU ili Europljane koji dolaze iz Švedske ili nekih drugih zemalja nudite sudsku zaštitu. Državljanin Francuske koji dođe u Hrvatsku ide na sud i ima pravnu zaštitu. Zbog čega takav dvostruki dualni ovršni sistem - upitao je dodavši da sud EU ne poznaje javnobilježnički proces.

Sudska zaštita ovršenika, odgovorio je Malenica, uvijek je bila i uvijek će biti prisutna.

- Mi ne diskriminiramo hrvatske građane, oni imaju pravo prigovora i pravnog lijeka na sud, kao i strani državljani - rekao je.

Hrvoje Zekanović, predsjednik Suverenista, upitao je kako ovršenik neplaćeni trošak od 80 kuna plati 800 kuna. 

- Provjerio sam, ovo nije praksa u većini zemalja EU - rekao je. 

Ministar je istaknuo kako se to sada mijenja jer javni bilježnici sada moraju prije pokretanja postupka obavijestiti osobu da postoji određeno dugovanje te mu daje 15 dana da podmiri taj dug.

HDZ-ova Ljubica Lukačić predložila je kako bi od ovrhe trebalo izuzeti i sportske stipendije za sportaše s invaliditetom.

Milan Vrkljan (Domovinski pokret) istaknuo je kako ne može vjerovati kojom lakoćom je ministar govorio o 220.000 ovršenika. 

- Jeste li vi svjesni da se tih 220.000 pretvara u milijun naših sugrađana i da li znate da je 84 posto tih ovrha posljedica ovrhe za struju, vodu i plin? Da li mislite da su Krš-Pađeni, Janaf i druge institucije i kriminal pridonijeli da je jedan dio ljudi pod ovrhama - upitao je. 

Ministar je istaknuo kako problem ovrha postoji duži niz godina te da se jedino HDZ-ova vlada uhvatila u koštac s njim. 

- 2016. godine smo imali 375.000 blokiranih s dugom od 43 milijarde kuna. Sada imamo 230.000 blokiranih, a dug je nešto veći od 17 milijardi kuna - poručio je.

SDP-ovom Zvani Brumniću, koji je konstatirao kako je ovaj Zakon mijenjan 27 puta te da korist imaju jedino javni bilježnici, poručio je kako je SDP bio na vlasti i mogao riješiti problem ovršenih, ali nije.

Nikola Grmoja poručio je kako je Most predlagao slovenski model i digitalizaciju ovrha te isključivanje javnih bilježnika iz postupka ovrha

- Ali vi očito želite pod svaku cijenu zadržati javne bilježnike - rekao je dodavši kako Most neće podnositi amandmane jer to nema smisla zato što Vlada nikakve prijedloge ne prihvaća.

- Pozivam vas, kad već ne želite usvojiti prijedloge opozicije, donesite novi Ovršni zakon, a ne ove kozmetičke izmjene - poručio je.

Ministar Malenica je poručio kako se ovim izmjenama i približavamo slovenskom modelu u dijelu digitalizacije čitavog procesa.

- Nažalost, troškovi slovenskog modela su daleko veći nego što su troškovi ovršnog postupka u Hrvatskoj ovim izmjenama. Tamo imate podnošenje ovršnog prijedloga 44 do 55 eura pa podnošenje prigovora isto toliko, pa podnošenje žalbe 25 eura, tamo nemate financijsku agenciju FINA-u već banke koje naplaćuju daleko veći trošak za ovrhu nad novčanim sredstvima - rekao je. 

Ovim izmjenama sudbina 230.000 ovršenika, istaknuo je Marijan Pavliček (Suverenisti), ostaje i dalje ista.

- Ove izmjene ne nude konačno rješenje problema već samo pokoju vatrogasnu mjeru. One nisu loše, ali nisu ni dovoljne. Zakon je korisniji za one koji se bave naplatom potraživanja - poručio je. 

Oporba za slovenski model

Klub zeleno-lijevog bloka, kojeg čine Tomislav Tomašević, Sandra Benčić i Rada Borić, kritizirao je ove izmjene Ovršnog zakona i najavili da će do kraja godine u saborsku proceduru poslati paket prijedloga s vlastitim, potpuno novim prijedlogom Ovršnog zakona, u kojem će predložiti vremensko ograničenje blokada računa, osiguranje egzistencijalnog minimuma, omogućavanje individualnog pristupa restrukturiranju dugova, vraćanje ovrha na sudove te ograničenje prakse prodaje dugovanja i rad agencija za naplatu potraživanja.

- Tko je to izvršio pritisak na HDZ da odustane od donošenja potpuno novog Ovršnog zakona, kada su imali gotov zakonski tekst koji je 2019. prošao i proces javnog savjetovanja i koji je zaista bio kvalitetniji i predviđao efikasnije mehanizme zaštite prava dužnika - upitala je Benčić.

Istaknula je kako HDZ-ov prijedlog ne omogućuje povratak ovrha na sudove i efikasnu sudsku kontrolu postupka, “što je bio i jedan od zahtjeva Europskog suda pravde da bi uopće priznali ovršna rješenja u drugim zemljama EU.” Naglasila je i da povratak ovrha na sudove ne znači nužno povećanje sudskog opterećenja i zaostataka jer Hrvatska može primijeniti slovenski model, uz određena unapređenja, gdje se sve ovrhe rade kroz jedan centar pri županijskom sudu u Ljubljani, kroz potpuno digitaliziran postupak koji omogućuje obrađivanje zahtjeva u vrlo kratkim rokovima, a dužnicima sudsku kontrolu zakonitosti postupanja.  Benčić je najavila i da će zeleno-lijevi blok predložiti i da se provedba ovrhe nad nekretninom u kojoj ovršenik živi može provesti tek kada država ili jedinica lokalne samouprave pronađe adekvatno stambeno zbrinjavanje, kao i da se poslodavci u potpunosti rasterete od provedbe ovrhe na plaći.

- Važan dio našeg prijedloga odnosi se i na uvođenje izuzeća od ovrhe nad sredstvima koja su ispod praga rizika od siromaštva, što je u Hrvatskoj oko 2800 kuna - istaknula je.

Za slovenski model zalaže se i Most. 

- Ovaj zakon štiti 300 javnobilježničkih obitelji na uštrb 300.000 ovršenih građana. Europski sud ne priznaje javnobilježnička rješenja na temelju kojih se mogu provoditi ovrhe. To se mora rješavati na jednom nepristranom sudu, i to stoji u Ustavu, a što radi Vlada? Uvodi institut povjerenika suda, što znači da je digla javnog bilježnika na razinu suda, a europsko pravo to ne priznaje. Uvodi i prethodnu obavijest, što nije ništa drugo nego prividnost, odnosno simulacija sudskog postupka, koji se naziva, tehničkim terminom, kontradiktornost - poručio je Troskot ponovivši kako državljani EU imaju pravnu zaštitu, dok Hrvati nemaju.

- Trebamo ići kao u Sloveniji na jedan digitalizirani sud, gdje bi komunalno poduzeće automatski digitalno slalo dug na taj sud, koji bi bio odvojen od ostalih sudova, bez javnih bilježnika, odvjetnika - poručio je.

Dodao je i kako je FINA u prvih šest mjeseci ove godine u gubitku od oko 32 milijuna kuna zbog moratorija na ovrhe.

- 600.000 godišnjih ovrha, 85 posto prihoda javnih bilježnika. Moratorij na ovrhe, znači s druge strane opet FINA zarađuje na građanima. Imamo dva sustava koja parazitiraju na građanima, ovaj sustav nije pošten - istaknuo je Troskot.

Zekanović je poručio kako se nitko nije zapitao zašto do ovrha uopće dolazi.

- Prosječna plaća je u zadnjem razdoblju bila 6796 kuna, a donijeli smo zakon kojim će minimalna plaća u 2021. biti 3400 kuna. Uzmimo jednog građanina samca s 3400 kuna, koji živi u svom stanu, ode jednom u mjesecu u kino bez kokica, popije osam do 10 kava po cijeni od 10 kuna u kafiću, onda svojim autom, koji nije Mercedes, napravi 500-tinjak kilometara, pa plati sve režije, grije se više na deku, manje na struju ili drva, kupio je jedan komad odjeće, nema kredit, ima mobitel i znate koliko njemu ostane za hranu? 600 kuna, odnosno za svaki dan života ostane mu 20 kuna. I tako ti ljudi preživljavaju iz dana u dan i onda im se dogodi ovrha jer nisu platili jedan račun - plastično je pojasnio. 

Pita se jesmo li normalna država kad je trebalo nekoliko desetljeća da se uvede obavijest o dugovanju i da će se pokrenuti ovrha.

- Mi smo desetljećima čekali, dok su se javni bilježnici i odvjetnici bogatili na najsiromašnijima i tek je sad nekome došlo do pameti da kaže hajmo mi još jednom nazvati tog čovjeka, pa možda on proda neko obiteljsko srebro i podmiri taj dug - rekao je Zekanović dodavši kako je jedini način da se ovaj problem riješi da se omogući ljudima da uopće ne dođu do toga da preživljavaju s 20 kuna dnevno.

Ovaj Zakon ima dobre dijelove, koji se odnose na proširenje kruga izuzeća od ovrha i dizanje iznosa za ovrhu na nekretninama, istaknuo je SDP-ov Grbin, no one nisu dovoljne stoga ga SDP neće podržati ukoliko vladajući ne usvoje njihove amandmane.

- Ovaj Zakon ponovno nudi obračun s posljedicama kao način sustavnog rješavanja problema. Problem ovrha ne proizlazi iz Ovršnog zakona nego iz toga što je u našem društvu velik problem neplaćanja. A taj problem postoji jer imamo veliku nejednakost u društvu gdje velik dio građana naprosto nije u stanju podmirivati svoje obveze. A država pod vlašću HDZ-a na taj problem nije spremna reagirati - poručio je.

Pokretanje e-ovrha samo je bacanje u oči, poručio je još Grbin nakon što mu je ministar rekao da će aplikacija biti gotova tek za šest do osam mjeseci. Također smatra da bi slovenski model bio dobar za Hrvatsku. I Silvano Hrelja (HSU) poručuje kako bi od susjeda naučili puno.

Da su ove izmjene samo kozmetičke, smatra i Domovinski pokret, koji također Zakon neće podržati.

- Zakon pogoduje određenim interesnim skupinama, budimo realni. Oni naplaćuju svoje usluge kroz provođenje ovrha i to tako da se osnovni dug uveća, i to ne dvostruko nego daleko više. Ovim Zakonom se ni u kom smislu ne regulira jedna stavka koja je iznimno visoka, a to su odvjetnički troškovi, koji su u izuzetno velikom nesrazmjeru u odnosu na osnovni dug, pogotovo kad se radi o manjim iznosima - rekla je Vesna Vučemilović dodavši kako nema naznaka u ovom Zakonu da će se broj sudionika smanjiti. 

I ona je naglasila kako europski sudovi ne priznaju ovršne postupke koje provode javni bilježnici.

- Ostaje posve nejasno zašto popravljamo Zakon koji ne valja. Umjesto da donesemo novi Ovršni zakon, radimo nekakva parcijalna rješenja, vatrogasne mjere, koje će ipak ostaviti niz nepravilnosti, a uopće ne znamo najvažniju stavku, a to je visina naknada - poručila je istaknuvši kako je Domovinski pokret pokrenuo ocjenu Ustavnosti Ovršnog zakona i zatražio njegovo ukidanje po hitnom postupku.

- Jedno rješenje je novi Ovršni zakon, a on je već napisan pa ne znamo što se čeka - dodala je.