Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
11 komentara

Papa putuje u posjet bugarskim i makedonskim pravoslavcima

Papa Franjo putuje u nedjelju u posjet Bugarskoj, a potom Sjevernoj Makedoniji, nastavljajući time svoje istraživanje "periferije" i "dijalog" s pravoslavnim kršćanima

Pope Francis delivers a speech after a meeting with Patriarchs of the churches of the Middle East at the St. Nicholas Basilica in Bari
Foto: TONY GENTILE/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
11 komentara

Papa će zasigurno uputiti poruku ohrabrenja za 44.000 bugarskih katolika (0,6 posto od 7 milijuna stanovnika) i 20.000 makedonskih (0,4 posto od 2,1 milijuna stanovnika), no ključni su njegovi susreti s bugarskom i makedonskom pravoslavnom zajednicom. 

Bugarska Pravoslavna Crkva (BPC) jedina je autokefalna pravoslavna crkvi koja ne sudjeluje u radu službene komisije za teološki dijalog Rimokatoličke Crkve s pravoslavnim kršćanima.

Franjo, međutim, ne mari za to što mu BPC nastoji obezvrijediti posjet i nastojanja da izgradi mostove prema drugim kršćanima

Naime, sinod BPC zaustavio je bilo kakvo sudjelovanje pravoslavnih svećenika u "molitvi za mir" predviđenoj za ponedjeljak na trgu u Sofiji.

Tu vrstu međukonfesionalnog skupa, kakve Papa jako voli, Vatikan je potom prekvalificirao u jednostavan "susret".

Bugarski pravoslavci odbili su također bilo kakvu vjersku službu u nedjelju u pravoslavnoj katedrali u Sofiji koju će Papa posjetiti.

"Sinod će primiti Papu u njegovu svojstvu šefa države, jer termin 'Crkva' prihvaća samo za pravoslavne kršćane", objasnio je Toni Nikolov, stručni suradnik časopisa "Kršćanstvo i kultura".

Povučena u sebe, Bugarska Pravoslavna Crkva, na koju je velik trag ostavilo 45 godina državnog ateizma za vrijeme komunizma, postala je radikalnija nakon što je 2001. prevladala interni raskol.

Za neke u vrhu BPC-a katolici su i dalje opasni prozeliti iz prošlih stoljeća.

Papa Franjo i ruski patrijarh Kiril povijesno su sastali na Kubi u veljači 2016., što je bio prvi susret Pape i ruskog patrijarha od crkvenog raskola 1054. godine.

U Rusiji su taj korak prema jedinstvu kršćana žestoko kritizirali nacionalistički i konzervativni vjerski krugovi. Ista ta struja izvršila je pritisak na bugarske pravoslavce da zaustave svojeg patrijarha Neofita u većem otvaranju crkve.

Katolička Crkva bavi se približavanjem kršćana samo zadnjih šezdesetak godina, kako je odlučeno na Drugom vatikanskom koncilu (1962.-1965.). To je kap u moru u njezinoj dvotisućljetnoj povijesti obilježenoj raskolima, krvavim vjerskim ratovima u Europi i tvrdokornim mržnjama.

Franjo je uoči posjeta Bugarima poručio da im radosno dolazi u ime mira, bratstva i jedinstva među kršćanima.

"Periferije"

Bugari i Makedonci sa znatiželjom, čak stanovitom nevjericom, očekuju Papin dolazak. 

Čak i prije nego je izabran za Papu, Jorge Bergoglio savjetovao je Crkvi da se decentralizira i okrene geografskim "periferijama" kako bi bolje vidjela svijet iz perspektive skromnijih slojeva.

Dosljedan sebi, duhovni vođa 1,3 milijarde katolika posvetio je svoja dva prva europska putovanja Albaniji (2014.) i Bosni i Hercegovini (2015.), većinski muslimanskim zemljama, riskirajući da time izazove nezadovoljstvo velikih europskih katoličkih zemalja kao što su Francuska i Španjolska.

Bugarski premijer Bojko Borisov kazao je da Franjin posjet "ilustrira njegov interes za miran gospodarski razvoj Balkana".

Makedonski premijer Zoran Zaev naglašava da se prvi Papin posjet njegovoj zemlji očekuje sa "zahvalnošću".

Sjeverna Makedonija nada se da će započeti pregovore o pristupanju Europskoj uniji nakon što je uspješno riješila 27-godišnji spor s Grčkom oko svojeg imena.

Makedonska Pravoslavna Crkva, koja je proglasila neovisnost od bivše matične Srpske Pravoslavne Crkve 1967., u pravoslavlju nije priznata. Zbog tog neugodnog geopolitičkog konteksta nije predviđen privatan susret Pape i čelnika makedonskih pravoslavnih kršćana.

Trodnevno putovanje obilježit će dva važna događaja: molitva u Skoplju ispred spomenika sv. Majke Tereze, koja je ondje rođena, te kratak posjet izbjegličkom kampu u Sofiji.

Ovim posljednjim mogao bi naići na nerazumijevanje javnosti koja nije sklona prihvaćanju migranata, što Papa neumorno zagovara. Bugarski prihvatni centri za migrante trenutačno su popunjeni tek deset posto, dok bugarsko-tursku granicu dugu 274 kilometra u cijelosti štiti bodljikava žica.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message