Svaki izborni ciklus u Hrvatskoj pokazuje kolikom je broju ljudi dosadno. Ne vjerujem da veći dio kandidata ozbiljno misli da imaju šansu, komentar je političkog analitičara Žarka Puhovskog na pojavu osebujnih kandidata
IZBORI SVE BLIŽE
Pjevači, performeri, nećaci: I oni bi u fotelje lokalnih šerifa
Mnogo je onih koji na predstojećim lokalnim izborima žele zasjesti u neku od udobnih fotelja u općinama, gradovima i županijama. Josip Kerum krenuo je u bitku za gradonačelnika Solina. Rođak Željko Kerum o njemu kaže: ‘On je od moje sestre unuk. Ima prezime kao i ja. Ima i volje, želje, student je, a svi se pozivaju na mlade. Naočit je, pošten, uredan i mislim da će napraviti dobru stvar i postići dobar rezultat’.
Boris Glavaš želi biti načelnik Podbablja, a među kvalitetama koje ima naveo je kako je uredno i na vrijeme primio sve sakramente, a ne po noći kao neki.
HSS predlaže da gradonačelnik Splita bude Siniša Vuco. On se obraća i pjeva sugrađanima s balkona, a ukinuo bi prirez. HSS ga predlaže za gradonačelnika Splita. Nezavisna lista Stipe Petrine plakatima HDZ-u poručuje ‘J**emo vas već trideset godina. Nećete više!’ i ‘HDZ je gotov, ako ti želiš’.
Duško Radić Dule želi biti gradonačelnik Splita. Bubnjara i fizioterapeuta moglo se vidjeti u kostimu pilića kako trči gradom, a govorio je i kako je spreman svim kandidatima ponuditi tisuću kuna da odustanu. Pohlepa i želja da bolje živimo ja i moja familija razlog su mu za kandidaturu jer je uvidio da puno brže i jednostavnije može svojim bližnjima osigurati bolju budućnost ako je na poziciji gradonačelnika, nego kao bubnjar.
Pero Ćorić donedavni glavi tajnik HSP-AS sada u stranci Desno natječe se za gradonačelnika Iloka. Bivša stranka ga je prijavila da im je ukrao kip Ante Starčevića, govornicu, kuhinju...
Tomislav Milunović kandidat je za načelnika Općine Sveti Križ Začretje. Ujedno je i tajnik tamošnjeg ogranka HDZ-a. Na službenoj izbornoj stranici objavio je fotografiju s primanja sakramenta svete pričesti, a zatim i s podjele sakramenta svete potvrde, odnosno krizme. Objavljuje sebe u odijelu kako pozira pokraj rupa na asfaltu. Sanja Huzor s Nezavisnom listom natječe se za gradonačelnicu Kutine. Lokalna poduzetnica je vlasnica internetske stranice Svijet vozila i ljepote. Davor Dretar Drele pjevač i voditelj je na listi Domovinskog pokreta ušao u Sabor. Sad želi biti i župan Krapinsko-zagorske županije.
Tonći Vukasović kandidat je HDZ-a za gradonačelnika Komiže. Diplomirani je pravnik te sebe vidi kao gradonačelnika, ali i ribara. Performer Enio Meštrović želi biti prvi čovjek Zadra, a zna koliko će ukrasti.
Tko će od njih prijeći prvi stepenicu znat ćemo nakon 29. travnja. To je rok do kada moraju prikupiti i predati potpise potpore kako bi i službeno postali službeni kandidati. Mnogi pokušavaju manje ili više uspješno doprijeti do birača.
- Svaki izborni ciklus u Hrvatskoj pokazuje kolikom je broju ljudi dosadno. Ne vjerujem da veći dio kandidata ozbiljno misli da imaju šansu - komentar je to političkog analitičara Žarka Puhovskog na pojavu osebujnih kandidata na predstojećim lokalnim izborima.
Smatra da se mnogim tim ljudima naprosto ne da biti kod kuće pa im je ovo šansa da se malo motaju pa sve to potom zaogrnu u plašt društveno korisnih aktivnosti. To što na lokalnim razinama imamo tisuće potencijalnih kandidata pokazuje što sve u Hrvatskoj postoji, a što se, nastavlja analitičar, kroz izbore kao filter na kraju ipak izgubi.
Mnogi opet izašli iz ormara
- Čak i najživopisniji primjerci koji dolaze u Sabor su daleko od svega onoga što se po krčmama i na internetu može naći, a to je sad izmililo na ovim izborima - navodi.
Većina živopisnih i osebujnih kandidata su uglavnom ukras izbora i ništa više, kaže Puhovski i napominje kako ukras, naravno, treba jako široko tumačiti.
I na ovim izborima, navodi, imamo poplavu neovisnih kandidata koji se suprotstavljaju velikim strankama, a glavna poruka im je kako su oni ti koji su bliski narodu, dok su se stranke od naroda otuđile.
- S druge strane, imamo kandidate velikih stranaka koji ne znaju jesu li ovo lokalni izbori ili atomizirani parlamentarni izbori. HDZ-ovcima je glavni moto da će u slučaju njihova izbora lokalne jedinice imati bolji kontakt s vlašću i novcem, dok SDP-ovci inzistiraju na porukama da će se izborom kandidata HDZ-a nastaviti korupcija - navodi naš analitičar.
A kako vidi dosadašnju pretkampanju, odgovara:
- Otužno i neinventivno, i rekao bih zapravo s jednim bezobraznim otklonom od realnih problema u sredinama u kojima se kandidati kandidiraju.
Navodi kako su pojedinim neovisnim kandidatima izbori trenutak da izađu iz ormara i pokažu koliko su osebujne ličnosti bez da se zaista bave nečim što bi bilo na boljitak lokalnih sredina iz kojih dolaze.
'Cirkusiranje političke scene'
Poplava nezavisnih kandidata i osebujnih ličnosti za njega su posljedica banaliziranja i cirkusiranja političke scene, ali i evidentne nebrige.
- Pokazalo se da se u posljednje četiri godine nije puno toga dogodilo u velikom broju lokalnih sredina - kaže.
Odgovornost za stanje koje imamo je, nastavlja, prvenstveno na strankama. Navodi kako mnoge od njih, izuzev HDZ-a i SDP-a, praktički nemaju lokalne organizacije.
- Iz svih tih stranaka su se zapravo kandidati pojavili odnekud iz helikoptera ili je pak riječ o lokalnim pojedincima koji su sad uzeli naljepnicu pojedine stranke jer im se to trenutačno čini mogućim ili je jednostavno ta naljepnica bila slobodna - navodi Puhovski.
Do samog dana izbora čeka nas prvo predaja kandidatura. Kao što smo ranije spomenuli, prijedlozi lista za predstavnička tijela i kandidature za izvršnu vlast moraju u nadležna izborna povjerenstva stići do ponoći 29. travnja. Povjerenstva potom imaju rok od 48 sati da objave zbirnu listu pravovaljano predloženih listi i kandidatura. Kad to učine, počinje službena kampanja, koja će završiti u ponoć 14. svibnja. Političke stranke ne moraju, no nezavisne liste moraju prikupiti potpise za kandidacijske liste za vijeća i skupštine, a koliko, ovisi o broju stanovnika svake jedinice.
Tako se broj potrebnih potpisa kreće od 25 u općinama do 350 stanovnika do 2500 potpisa u gradovima i županijama koje imaju više od pola milijuna stanovnika. Neovisno stoje li iza njih političke stranke ili birači, za kandidature za općinske načelnike, gradonačelnike i župane moraju se prikupiti potpisi od 35 u općinama do 350 stanovnika do 5000 u gradovima i županijama s više od 500.000 stanovnika.
20 tona papira za listiće
Lokalni izbori trebali bi stajati više od 100 milijuna kuna. U prvom izbornom krugu bit će oko 14 milijuna glasačkih listića, odnosno 30 tona papira. Specifičnost i ovih izbora je jednako kao s parlamentarnima da se odvijaju tijekom epidemije korona virusa. Za izborne skupove preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo trebale bi biti gotove do kraja travnja.
Birači koji su na dan izbora u izolaciji ili samoizolaciji glasat će isto kao što je to bio slučaj na parlamentarnim izborima. Oni se trebaju prijaviti izbornom povjerenstvu tri dana prije izbora ili biračkom odboru na sam dan izbora. U Sisačko-moslavačkoj županiji detektirano je 51 biračko mjesto koje zbog potresa nije u funkciji, a za njih 26 našla se zamjenska lokacija, odnosno šator.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
