Plenković: Kad objave rezultate vidjet ćemo što dalje poduzeti

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade, druge ovaj tjedan, poručio je kako očekuju rezultate izjašnjavanja zaposlenika u sustavu odgoja i obrazovanja na njihovu posljednju ponudu, a čiji rezultati će se znati u petak u 11 sati. Štrajk je već komentirao tijekom dana u Osijeku, dodao je, pa o toj temi, kako je rekao, ne bi previše elaborirao.

- Nakon što objave rezultate sutra ujutro, stupit ćemo u kontakt i vidjeti koje korake poduzeti dalje. Cilj Vlade je da se normalna nastava omogući što prije u interesu djece i roditelja, pogotovo obzirom na sve ono što smo do sada učinili i nudimo u pogledu i materijalnih prava, u konačnici i primanja naših nastavnika i profesora i ukupnih ulaganja u sustav znanosti i obrazovanja u našem mandatu  - rekao je Plenković.

PLENKOVIĆ O ŠTRAJKU: 'Roditelji su ljuti, nemaju kud s djecom. To više nije normalno'

Osvrnuo se i na današnji posjet Osijeku, gdje je bio i mađarski premijer Viktor Orban na otvorenju učeničkog doma Prosvjetno-kulturnog centra Mađara. 

- Dom je izgrađen u iznosu 10 milijuna kuna i pokazuje da država i Vlada brinu o manjinama koje žive u Hrvatskoj. Nastojimo očuvati identitet, kulturu, jezik Hrvata u Mađarskoj i Mađara u Hrvatskoj - rekao je. 

Vlada je u saborsku proceduru poslala izmjene Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima koji za cilj ima, istaknuo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, prevenciju i sprječavanje neprihvatljivih ponašanja na sportskim natjecanjima.

- Praćenjem protupravnih ponašanja, uočena je potreba za izmjenama određenih zakonskih odredbi, koje su u praksi onemogućavale i otežavale postupanje policije u određenim situacijama, a sve kako bi se osiguralo sigurno ozračje prije, za vrijeme i nakon održavanja športskih natjecanja u kojima građani žele uživati - istaknuo je ministar.

Sve mjere u ovom Zakonu, naglasio je, usmjerene su prema prekršiteljima, a ne nikako prema navijačkim skupinama.

- Dosadašnji Zakon tretira fizičko nasilje, tučnjave, isključivo kao  kazneno djelo dok su se ovakva protupravna ponašanja slabijeg intenziteta sankcionirala kao prekršaji za koje su se izricale niske novčane kazne, bez mogućnosti izricanja zaštitne mjere zabrane prisustvovanja sportskim natjecanjima - istaknuo je dodavši kako se izmjenama Zakona predlaže uz kazneno i prekršajno sankcioniranje. 

- Predviđene kazne za počinitelje su znatno veće, a omogućava se izricanje zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima, koje se u praksi pokazalo učinkovitim - rekao je Božinović. 

Nadalje, istaknuo je, uništavanje i oštećivanje imovine trenutno je propisano kao kazneno djelo, u slučaju nastanka materijalne štete u iznosu od najmanje 60.000 kuna po počinitelju pa se počinitelji često ne mogu procesuirati. 

- Ovim prijedlogom proširuje se ovakvo inkrimirano ponašanje na način da se oštećenje imovine može tretirati i kao prekršaj, za što je dostatna šteta nastala u manjoj mjeri - rekao je.

Do sada su osobe pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, dodao je Božinović, mogli odbiti ispitivanja alkoholiziranosti ili prisutnosti droga u organizmu i ući u sportske objekte bez sankcija. 

- Stoga se kao prekršaj uvodi odbijanje podvrgavanju ispitivanja alkoholiziranosti ili prisutnosti droga u organizmu - rekao je ministar naglasivši kako je mjera prvenstveno usmjerena na osobe koje su kategorizirane kao rizični recidivisti, a cilj smanjenje nereda. 

Mjera koja je izazvala najveće zanimanje, istaknuo je nadalje, je kažnjavanje posjedovanja predmeta namjenjenih prikrivanju identiteta. 

- Naglašavam, ne radi se o navijačkim rekvizitima, primjerice šalovima i kapama, već specifičnim predmetima čija je namjera maskiranje i prikrivanje identiteta, poput kapa fantomki zbog čega je policiji otežana kasnija identifikacija osoba koje su sudjelovale u neredima - istaknuo je. 

Također, predlaže se i propisivanje odredbe žurnog postupanja sudova u predmetima te se propisuje da su sudovi odluku o zabrani prisustvovanja određenom ili svim športskim natjecanjima dužni donijeti odmah ili najkasnije u roku osam dana. 

- Zabrane prisustvovanja pokazale su kao učinkovit instument u prevenciji i spriječavanju nereda - rekao je.

U saborsku proceduru Vlada je uputila i prijedlog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, na kojem je počeo raditi još bivši ministar državne imovine Goran Marić, a kojim se želi urediti vlasništvo nad zemljištem koje nije ušlo u temeljni kapital tvrtki nastalih u pretvorbi i privatizaciji te time olakšati i omogućiti nove investicije, prije svega u turizmu.

- Neprocijenjeno građevinsko zemljište nije ušlo u temeljni kapital društava prilikom pretvorbe i privatizacije, a društva su ga koristila -istaknuo je ministar državne imovine Mario Banožić. 

Zemljište na kojem su izgrađeni hoteli i drugi objekti, dodao je, postalo je vlasništvo trgovačkih društava, dok je zemljište ispod i oko tih objekata postalo vlasništvo države ili lokalnih jedinica. 

Poseban su problem kampovi koji su u cijelosti postali vlasništvo države ili objekti u njima postali vlasništvo trgovačkih društva, a zemljište vlasništvo države te je između društava nastalih u pretvorbi i privatizaciji i države sklopljena suvlasnička zajednica. Takvih je kampova 76, u kojima je država vlasnik 90 posto od ukupno 14,1 milijuna četvornih metara zemljišta. 

- Dodatan problem je što nije sklopljena ni jedna koncesija za zemljište u kampovima, kako je predviđeno zakonom iz 2010. godine - rekao je ministar.

Prijedlogom novoga zakona, obuhvat turističkog zemljišta koje nije procijenjeno definira se kao površina određena granicama građevinske čestice koja je posebnim aktom utvrđena kao zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja i faktičkim granicama kampa. Zemljište nužno za redovitu uporabu čini i zemljište na kojemu su izgrađene građevine u funkciji hotela ili su na njemu smješteni ili osmišljeni trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju hotela i/ili turističkog naselja.

Turističko zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i zemljište u kampovima u vlasništvu Republike Hrvatske ne bi se, prema Vladinu prijedlogu, više davalo u koncesiju već u zakup, pri čemu bi početni iznos jedinične cijene zakupnine te ostale orijentacijske kriterije propisala Vlada svojom uredbom.

Prihod od zakupa ili prodaje zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave dijelio bi se tako da 40 posto prihoda pripada jedinici lokalne samouprave, 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave i 40 posto Fondu za turizam. 

Prema sadašnjem zakonu, svi prihodi od prodaje ili naknada za koncesiju, neovisno o titularu vlasništva, dijele se u omjeru 60 posto Fondu za razvoj turizma, 20 posto jedinici lokalne samouprave i 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave. 

Nadalje, predlaže se da se u kampovima priznaje trgovačkim društvima vlasništvo zemljišta ispod objekata koji su procijenjeni u njihov temeljni kapital, ako zemljište ispod objekta nije procijenjeno, a država bi bila isključivi vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampovima.

Nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice, predlaže Vlada, s trgovačkim društvom koje ima vlastite nekretnine u obuhvatu kampa sklopio bi se ugovor o zakupu zemljišta, a početnu cijenu i druge pojedinosti propisala bi Vlada uredbom. Kampovi na otocima ostvarili bi 10 posto popusta, oni s 4 zvjezdice 5 posto, a kampovi s 5 zvjezdica dodatnih 10 posto popusta na zakupninu.

Vlada predlaže i da trgovačko društvo može u bilo kojem trenutku zatražiti od države prodaju dijela kampa koji je u njezinom vlasništvu po procijenjenoj vrijednosti.

Prihod od zakupa ili prodaje dijela kampa u državnom vasništvu dijelio bi se tako da 30 posto pripada državi, 20 posto jedinici lokalne samouprave, 10 posto jedinici područne (regionalne) samouprave i 40 posto Fondu za razvoj turizma.

Propisuje se obveza trgovačkog društva da ishodi koncesiju na zauzetom pomorskom dobru, ako se hotel, turističko naselje, kamp ili njihov dio na njemu nalazi.

Što se tiče ostalog neprocijenjenog građevinskog zemljišta na kojem nisu izgrađeni turistički objekti, već građevine druge gospodarske namjene koje su procijenjene u temeljni kapital trgovačkog društva bez zemljišta na kojem su izgrađene, predlaže se da se trgovačkom društvu prizna vlasništvo zemljišta na kojem je procijenjeni objekt izgrađen.

Očekuje se da će se stupanjem novoga zakona na snagu otvoriti investicije od 2,5 do 3 milijarde eura.

Humanitarna pomoć Albaniji

Nakon jakog potresa koji je prije nekoliko dana pogodio njihovu zemlju, Veleposlanstvo Republike Albanije uputilo je diplomatsku notu Ministarstvu vanjskih i europskih poslova kojom je zatražilo pomoć u hrani i materijalno-tehničkim sredstvima za potrebe zbrinjavanja unesrećenog stanovništva.

Vlada im je, stoga, uputila humanitarnu pomoć u robi i organizaciji prijevoza u financijskoj protuvrijednosti od milijun kuna. Sredstva će se osigurati u Državnom proračunu i to u iznosu od 545.000 kuna iz proračuna Ministarstva unutarnjih poslova te 455.000 kuna iz tekuće zalihe Državnog proračuna za 2019. godinu.

Vlada je, podsjetimo, odmah uputila i dva helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva te je upućen i hrvatski tim za traganje i spašavanje u ruševinama.

Jednokratnu robnu pomoć u prehrambenim proizvodima, Vlada je uputila i Caritasu Križevačke eparhije, u iznosu četiri i pol milijuna kuna.