Plenković poručio Bauku: 'Vi ste meni sad najsimpatičniji kad nema mog prijatelja Marasa'

Premijer Andrej Plenković u srijedu je zastupnicima predstavio izvješća o predsjedanju Hrvatske Vijećem EU i izvanrednom, petodnevnom, zasjedanju Vijeća nakon kojeg bi trebali dobiti više od 22 milijardi eura.

- Najvažnije je da smo izborili veliki paket financijske potpore i iz višegodišnjeg financijskog okvira i iz Plana za oporavak EU.  Nikada Vlada nije uputila u Sabor izvješće koje je imalo ovako veliku financijsku težinu i tako dalekosežno značenje za naš gospodarski razvoj, socijalnu koheziju, napredak Hrvatske i cijele EU - rekao je. 

Riječ je, dodao je, bilijun i 824 milijarde eura, a od tog iznosa Hrvatskoj će biti na raspolaganju preko 22 milijarde eura, odnosno 165 milijardi kuna u idućih sedam godina. 

- To predstavlja jedan od najvećih iznosa po stanovniku i intenziteta pomoći koje su države članice izborile tijekom ovih pregovora. Riječ je o iznosu koji osigurava da za svaki uloženi euro dobijemo više od 4,5 eura iz proračuna EU. Dakle, jedan na četiri i pol - istaknuo je.

Usvojeni višegodišnji financijski okvir od 2021.-2027. iznosi 1074,3 milijarde eura, dok Plan za oporavak 750 milijardi eura, od čega je 390 milijardi bespovratno, a 360 milijardi za zajmove. 

- Od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava 70 posto mora biti odobreno državama članicama od početka 2021. pa do kraja 2022., ostalih 30 posto bit će odobreno do kraja 2023. Maksimalan iznos zajmova za svaku državu članicu u pravilu neće biti veći od 6,8 posto od njezinog bruto nacionalnog dohotka - rekao je. 

Kroz sedmogodišnji proračun, dodao je, dobili smo 12,7 milijardi eura od čega 7,5 milijardi za koheziju, 2,5 milijarde za izravna plaćanja u poljoprivredi i dvije milijarde za ruralni razvoj.

PREDSJEDNIK REAGIRAO Milanović: Plenković se boji da mu Sabor ne zakomplicira život

- Posebno smo zadovoljni što smo povrh svega ovoga izborili  i dodatnu nacionalnu omotnicu koja iznosi 500 milijuna eura, od toga 400 milijuna eura za koheziju, za slabije razvijene regije, i tu postoji paragraf koji se odnosi samo na Hrvatsku te 100 milijuna eura za ruralni razvoj. Rezultat tih pregovora je da smo prikazali koliko je Covid-19 utjecao na hrvatski turizam  i druge gospodarske grane, a jedan od argumenata bio je i strašan potres u Zagrebu, a posebno smo naglasili i specifičnu ekonomsku i demografsku situaciju u osam županija- istaknuo je.

Unutar Plana za oporavak (Plana iduće generacije), Hrvatska može računati na 9,4 milijarde eura, od čega je 8,3 milijardi za mehanizam za oporavak i otpornost. Bespovratno je 5,9 milijardi eura, a zajmovi 2,3 milijardi eura.

- Kad govorimo o zajmovima, bitno je znati da će kamatna stopa biti najbolja koja može biti na zemaljskoj kugli i riječ je o otplatama koje će početi 2026. otprilike i nastaviti se do 2058. - pojasnio je naglasivši kako kod Plana za oporavak nema nacionalnog sufinanciranja od 15 posto.

- Uz to smo se izborili za predujam od 10 posto bespovratnih sredstava koji će se isplatiti iduće godine, a to konkretno znači skoro 600 milijuna eura tijekom 2021., čime ćemo rasteretiti državni proračun - rekao je.

Za apsorpciju EU sredstava, naglasio je Plenković, bitan je i Nacionalni plan koji će izraditi do kraja ove godine.

- Idućih sedam godina osigurali smo snažnu polugu gospodarskog razvoja. I to je ona poruka koju sam govorio zadnjih nekoliko mjeseci, a koju vidim da neki ovdje nisu razumjeli, o modernom suverenizmu. Ovo vam je to. Snažna država, koja štiti svoje nacionalne interese, koja potencira svoju snagu na dobrobit svojih građana, svog gospodarstva, kapitalizirajući svoj međunarodni položaj, a osobito članstvom u EU - poručio je dodavši kako to hrvatski građani prepoznaju. 

- Bolje nego oni koji su propustili ove teme prije 30 godina - rekao je.

PLENKOVIĆ: 'Milanović je tek sada shvatio na kakvoj je dužnosti pa mu je politički strašno dosadno'

Predsjednik Suverenista, Hrvoje Zekanović, upitao ga je odakle će EU namaknuti novac za bespovratna sredstva zemljama članicama.

- Svima je jasno otkuda zajmovi i slažem se s vama da su to najpovoljniji zajmovi na kugli zemaljskoj.  No, što se tiče ovog bespovratnog dijela, odakle taj novac i na koji način EU misli namaknuti taj novac, hoće li hrvatski građani imati neko novo davanje da se taj novac namakne - upitao ga je Zekanović. 

No, nije dobio konkretan odgovor na traženo pitanje jer je Plenković govorio o zajmovima.

- Zajam na sebe preuzima EU, to je novac koji praktični ne košta ništa - rekao je.

SDP-ova Romana Nikolić upitala je koje je stajalište Vlade o smanjenju prvotno predviđenih sredstava za pojedine programe, kao što su Obzor 2020, Invest EU te politike kao što su zdravstvo, obrana i migracije.

- I kako će nova raspodjela utjecati na Hrvatsku - upitala je. 

Plenković je poručio da se u kompromisima određeni prijedlozi smanje. 

- Moj cilj je bio dobiti što veća sredstva za nacionalnu omotnicu. Ako se negdje trebao raditi kompromis, onda mi je lakše da se to radi na onim programima koji se odnose na sve. Apsorpcija tih sredstava ovisit će o aktivnosti naših aktera u Hrvatskoj, gdje oni konkuriraju svim ostalima da povuku sredstva o kojima vi govorite. Mi smo osigurali bazu, a ovo je nadogradnja - rekao je.

SDP-ov Arsen Bauk povukao je paralelu sa serijom "Velo Misto", koju Plenković voli. 

- Sigurno vam nije promaknulo kad Meštar, Boris Dvornik, primijeti da kad god u Split dođe neka nova država jedino što im je bitno da građanima uzmu radio. Ono što je njima bio radio, to su vašoj Vladi mobiteli građana. Izašla je aplikacija "Stop Covid-19". Zašto su članovi vaše Vlade toliko fokusirani na mobitele građana i je li vam aplikacija koju ste instalirali javila da ste u Zadru bili u kontaktu sa zaraženim tenisačima - upitao je. 

PLENKOVIĆ: 'Instalirali su mi aplikaciju za praćenje zaraženih koronom, a zasada ne radi ništa posebno'

Obzirom da uopće nije govorio o temi, Plenković mu je spustio. 

- Vi ste proteklih godina u Saboru pokazali zavidno poznavanje ovih europskih tema da ni Velo, ni Malo Misto ni Čovik i po, ni Gruntovčani, ni Tko pjeva zlo ne misli ne bi mogli pomoći da nešto o tome naučite - poručio mu je. 

Što se tiče aplikacije "Stop Covid-19", dodao je, imaju je mnoge države. 

- Ona je dobrovoljna, nije obavezna. A što se tiče Zadra, ja za razliku od vašeg kolege Ostojića, koji samoinicijativno ide u samoizolaciju, a onda osvane za tri dana na Zabavnom radiju kao najveći zabavljač, slušam stručnjake. Vi ste meni kao moj bivši košarkaški sudac i Bračanin, daleko sad najsimpatičniji kad nema mog prijatelja Marasa - rekao je.

Sandra Benčić iz platforme Možemo upitala ga je da li je spreman ponoviti izbore za predstavnike civilnog društva u europskom gospodarskom odboru s obzirom na to da smo jedna od tri zemlje koja je prijavljena potpredsjedniku Komisije zbog kršenja procedure izbora.

- Po prvi puta u povijesti naše predstavnike birali su predstavnici državne uprave, da ne kažem izravno politika. To je presedan - rekla je.

Plenković je istaknuo kako je njemu jasno odakle to dolazi i zašto poručivši kako je baš ona u svijet politike ušla iz jedne nevladine udruge koja se bavi prijavljivanjem.

- To je ona ista udruga koja šalje urbi et orbi dopise protiv naše kandidatkinje za povjerenicu, vjerojatno ista udruga koja je i ova pisma slala povjereniku Ševčeviću. Ja se nisam s time bavio i nisam siguran da je bilo nepravilnosti. Ako je bila kakva primjedba, ja ću se s time pozabaviti. Nisam primijetio  da su ljudi koji su odabrani, od kojih su neki čak reizabrani, na bio koji način dovedeni u pitanje da nisu stručni ili da ne predstavljaju one skupine civilnog društva koje imaju što reći - poručio je.

Katarini Peović (Radnička fronta), koja je istaknula kako i dalje nemamo solidarnosti, konvergenciju, koheziju, odnosno i dalje imamo Europu dvije brzine, masovnu migraciju, gašenje proizvodnje na periferiji, jednu od najnižih stopa zaposlenosti u EU, Plenković je poručio da jasno kaže je li ona za članstvo u EU ili ne. 

- Unija postoji radi temeljnih sloboda, zajedničkog tržišta, radi dizanja razvoja svake regije... To se ne postiže preko noći - rekao je.

Mostov Nikola Grmoja ustvrdio je kako je zanimljivo da Plenković nigdje u izvješću nije spomenuo činjenicu da je tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU Srbija blokirana zbog vladavine prava.

- To su učinile Nizozemska, Danska, Švedska, Belgija. Zanimljivo, hrvatski je prioritet valjda što brži ulazak Srbije u EU, a trebao bi biti izvršavanje obveza - istaknuo je upitavši hoće li tražiti saveznike da se Srbija što prije odblokira. 

Pa je Plenković spustio i njemu i Mostovcima kako ništa, kao ni SDP, ne znaju o europskim temama.

- Ja znam da vi i vaša stranka ne znate puno o EU, ja to već godinama pratim i svaki put kad su ova izvješća vaš doprinos je ravan nuli. Ovoliko neznanja o tome što je uloga zemlje koja predsjeda Vijećem pokazuje da sam 1000 posto u pravu. Vi da znate išta, onda biste znali što radi zemlja koja predsjeda, što rade države u okviru Vijeća, koja je pozicija onoga tko predsjeda i onoga tko ne. Kada vi te abecede savladate, onda možemo govoriti. Vaša fiksacija na to da mi nekome nešto pogodujemo ili, ne daj Bože, da tražimo saveznike za deblokadu, govori o vama - poručio je.

Njegov odgovor razljutio je Mostovce koji su se redom javili za povredu Poslovnika i omalovažavanje zastupnika. 

- Ne može se ovako govorit da Grmoja ni itko iz njegove stranke ne zna ništa o EU - poručio je Nino Raspudić. 

Pa je i predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, imao posla jer je morao opominjati Plenkovića da ne dobacuje s mjesta.

- Nije bilo povrede Poslovnika, predsjednik Vlade ima pravo govoriti na način na koji je govorio. Vi ste, isto tako kolega Grmoja, rekli da se pogoduje bankama, da Hrvatska traži saveznike za deblokadu Srbije, i to su isto  neistine i na neki način uvrede - poručio je.

Plenkovićeva reakcija, istaknuo je Grmoja, bila je neprimjerena. 

- Ali to pokazuje da ja uvijek pogodim metu - rekao je dodavši kako je zanimljivo da nikad Hrvatska, za vrijeme premijera Plenkovića, nije blokirala Srbiju zbog neprocesuiranja ratnih zločina, ratne odštete nego to čine ostale zemlje.

- Volio bih i ja nešto reći vezano za blokadu i deblokadu, ali ne smijem, to ću vam kasnije reći pa ćete lakše shvatiti tu problematiku - rekao mu je Jandroković.

Da je Plenković grubo povrijedio Poslovnik, smatra i Željko Sačić iz Domovinskog pokreta.

- Meni je neugodno i premijer Plenković bi se mogao kolegi Grmoji ispričati - rekao je. 

Obzirom da je general Sačić novi zastupnik u Saboru, Jandroković ga je uputio kako to tu funkcionira. 

- Rasprave u Saboru su nekad malo oštre ili na rubu onoga što neki smatraju da je neprihvatljivo, ali dopustite da ja procijenim kada je prekršen Poslovnik i tada ću, svakako, reagirati, ali sada to nije slučaj. Iznesen je stav koji je za neke možda neugodan, ali nije bila difamacija ni uvreda na osobnoj razini - poručio je.

Govoreći o 22 milijarde eura iz EU, Raspudić je istaknuo kako je naš najveći neuspjeh činjenica da nam treba tolika pomoć. 

- Kažete da je jedan paragraf samo za nas. Toliko smo jadni i bijedni da i EU to prepoznaje i prikazujemo to kao naš uspjeh - poručio je pa upitao Plenkovića hoće li na obljetnicu Oluje 5. kolovoza u Kninu doći i njegov prijatelj kojeg često spominje, predsjednik Vijeća EU, Charles Michel.

A obzirom da se posljednjih dana vode polemike oko toga hoće li SDSS-ovci, obzirom da su dobili mjesto u Vladi (Boris Milošević potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i manjinska prava), ići u Knin, Raspudić je, pozivajući se na slučaj HSLS-ovog Darija Hrebaka, ponudio rješenje. 

- Vi nama govorite da smo neznalice, ali po onoj Evanđeoskoj "tko tebe kamenom, ti njega kruhom", ja ću vama pomoći riješiti vaš najveći problem za sljedeći tjedan. Dovoljno je da Krunoslav Capak odredi mjere samoizolacije Pupovcu i Miloševiću dva tjedna jer su bili u sabornici s Hrebakom i problem je riješen - poručio mu je.

Plenković mu je uzvratio podsjetivši kako je kao kolumnist i publicist pisao o HDZ-u, Vladi, a čije teze su preuzimali Mostovci, te je naglasio kako su sve ispale netočne i krive. 

- Pa i ovo sada što govorite. Vi ste čovjek koji je talijanist, vjerojatno ste malo išli u zemlje EU poput Italije i svjesni ste da su zemlje koje su EU bile otpočetka ili su došle kasnije, nisu isto razvijene. I tu vam je odgovor na vaše magično pitanje zašto nama posebno nešto treba, ne trebate biti doktor talijanistike ni ekonomije da to znate - rekao je osvrnuvši se na proslavu Oluje. 

- Mi nikoga ne zovemo ovaj put zbog epidemioloških razloga. A Charles Michel je bio konstruktivan u ovome i pomogao Hrvatskoj, a to ćete već naučiti kao političar, kad već niste kao kolumnist - rekao je Plenković.

Stephen Bartulica, zastupnik Domovinskog pokreta, pitao je premijera zašto za vrijeme predsjedanja nije uputio Kini ni jednu kritiku zbog pandemije korona virusa.

- Znamo, i to je opće poznato, da se svijet velikim dijelom u ovoj situaciji nalazi zbog neodgovornog ponašanja komunističke države Kine. I dan danas sprječavaju mogućnost znanstvenika da proučavaju uzroke i okolnosti kako je sama ova viroza nastala - istaknuo je.

Što se tiče istraživanja kako je virus nastao, rekao je Plenković, razgovori se i dalje vode.

- Mi smo s Kinom razgovarali i izrazili im suosjećanje za posljedice te pandemije koju su oni imali, a koja je sada, nažalost, na cijelom svijetu raširena. Ali smo ostvarili i određenu suradnju, koja je bila dosta bitna. Imali smo ovu temu koja leprša sad prostorom, o članku ¸16. i 17. Ustava i aktivnostima Stožera, koju smo apsolvirali ovdje u Saboru i drugo, oko zaštitne opreme - rekao je naglasivši da je pitanje da li bi imali zaštitnu opremu da on nije razgovarao s premijerom Lijem.

- Vodite računa i o tome - rekao je Plenković.