'I dalje je cilj da Hrvatska od EU dobije 20 milijardi eura i plus'

Premijer Andrej Plenković na kratko je u ponedjeljak prijepodne iz Bruxellesa došao u Zagreb kako bi obavio razgovore s novim ministrima te ta imena na sjednici Predsjedništva HDZ-a predstavio članovima. Odmah nakon toga popodne se vraća u Bruxelles gdje se nastavljaju komplicirani pregovori o sedmogodišnjem proračunu i fondu za oporavak u vrijeme ove korona krize. Podsjetimo, ni nakon tri dana bez prekida dogovora između zemalja članica nema. Fond za oporavak EU težak je 750 milijardi eura, od kojih bi 500 milijardi članicama bilo alocirano kao bespovratna sredstva, dok bi se 250 milijardi omogućilo kao povoljni zajmovi.

Prema tom prijedlogu, Hrvatska bi bila jedna od najvećih dobitnica sa 7,4 milijarde eura bespovratno i 2,6 milijarde zajmova. No, kako je pojasnio Plenković novinarima na Markovu trgu, štedljivije zemlje se ne slažu s bespovratnim sredstvima, nego smatraju da bi sve trebalo ići kroz zajmove.

POGLEDAJTE VIDEO Plenković daje izjavu o pregovorima u Bruxellesu

- Cijeli ovaj instrument nastao je kao logičan ishod promišljanja brojnih stručnjaka cijele Europske komisije, brojnih zemalja, na temelju naloga Europskog vijeća. Ove poteškoće koje su nas zadesile možemo riješiti samo jednim robusnim odgovorom, a on podrazumijeva mobiliziranje određenih sredstava. Način kako bi se našla ta sredstva, povrh onog što uplaćujemo u proračun, je da se EK zaduži po najpovoljnijim kamatama, koje su praktički ravne nuli i onda ta sredstva kanaliziramo ili putem bespovratnih sredstava ili zajmova. Nekoliko je država koje nazivamo "škrtcima" i njihova je logika konceptualna - pojasnio je dodavši kako je riječ o Austriji, Nizozemskoj, Švedskoj, Danskoj i Finskoj. 

- Oni smatraju da se oni koji zapadnu u probleme moraju zaduživati da bi se iz tih problema izvukli, a ne da dobiju nekakav poklon. Njihova inicijalna logika je bila da sve ide kroz zajam. A logika 22 druge države članice je da EU postoji da pokaže solidarnost - rekao je dodavši kako vjeruje da će doći do određenog kompromisa koji za Hrvatsku neće imati velike modifikacije. 

- Razlog što nitko nije prekinuo pregovore i otišao kući je taj što svi žele dogovor, ali se svi u tom dogovoru žele vratiti kao svojevrsni dobitnici - rekao je.

Dogovor podrazumijeva određene kompromise, rekao je Plenković. 

- Opći dojam je da se ipak krećemo prema dogovoru. I s aspekta Hrvatske mislim da je to dobro. Nikad više novca nije bilo na stolu i različite zemlje pristupaju različito ovoj situaciji. Stav koji sam sinoć iznio je prvo da mi kao državnici moramo pokazati izniman stupanj zrelosti i odgovornost. Kriza Covida je jedna od najvećih, ne samo zdravstvenih, nego i gospodarskih i financijskih, i da bismo adekvatno odgovorili sredstva trebaju biti velika i trebamo izbjeći sukobe i odraz nepovjerenja koji postoji od zapada prema istoku i sjevera prema jugu. Najviše je on, naravno, predodređen time tko više uplaćuje u proračun u odnosu na one koji su neto korisnici - rekao je Plenković. 

Istaknuo je da Hrvatska podržava mehanizam vladavine prava, koji se spominje kao jedna od ključnih stvari tijekom ovih pregovora.

 - To su mehanizmi koji su vezani za zaštitu proračunu EU-a, tj korištenja europskih sredstava na nacionalnoj razini. Mi smatramo da taj prijedlog, koji nije nov, treba biti takav da svi unaprijed znamo o čemu se radi i da države znaju kako se treba pridržavati tog načela - rekao je dodavši kako će popodne vidjeti najnoviji prijedlog nacrta dokumenta iz kojeg će se moći izračunati koliko sredstava će ići Hrvatskoj. 

- Cilj koji sam postavio je da Hrvatska idućih sedam godina ima na raspolaganju 20 milijardi eura i plus. Sad ćemo vidjeti, obzirom na zadnje razgovore, koliko će biti taj plus - rekao je Plenković i dodao da je to novac koji će ići za ekonomski oporavak, za poljoprivredu, za regionalni razvoj, gospodarstvo, očuvanje radnih mjesta, digitalizaciji, zeleni plan...

Obzirom da su pregovori ušli u četvrti dan i da je danas prva stanka u trajanju nekoliko sati, novinari su upitali Plenkovića je li umoran i je li uopće spavao. 

- Nisam umoran, ne mogu biti umoran, ovo je izrazito važno.Nemam važnijeg posla od ovog. Malo sam odspavao sad u avionu - rekao je dodavši kako je ovo stvar koja zahtijeva maksimalnu koncentraciju i reakciju u pravom trenutku. 

Komentirao je i najavu nedolaska predsjednika države Zorana Milanovića u srijedu na konstituirajuću sjednicu Sabora. On će biti prvi predsjednik u povijesti Hrvatske koji neće prisustvovati tom svečanom činu.

- To je vrlo neuobičajeno. Moram reći da nismo o tome razgovarali, vidio sam tu informaciju iz medija. Zašto on neće doći, to morate pitati njega - poručio je podsjetivši na njegovu inauguraciju na koju su se iz Vlade odazvali.

- Kad je, primjerice, bila njegova inauguracija, koja je bila skromnijeg karaktera, mi smo dobili poziv i odazvali smo se jer poštujemo hrvatske institucije, sve te simbole države.  Zašto on to ne želi, meni to nije jasno - dodao je. 

Na pitanje derogira li Milanović tako funkciju predsjednika i iskazuje nepoštovanje, Plenković je poručio kako to treba pitati njega. 

- Ponavlja, vrlo je neuobičajeno, i ne želim da ovo ispadne neko medijsko prepucavanje, nije mi to ni bitno danas. Najvažnije mi je vratiti se u Bruxelles i sutra, nadam se, postići dogovor oko proračuna EU i Plana oporavka tako da omogućimo kick start, kako se kaže u gospodarstvu, za iduće četiri godine. Neka on sam tumači svoje razloge - poručio je.

Što se tiče imena ministara, istaknuo je kako će se sve saznati nakon Predsjedništva HDZ-a, iza 16 sati. A do te sjednice s kandidatima za ministarske fotelje će obaviti i razgovore. Pa je tako u Banske dvore došla i Nataša Tramišak, nasljednica Marka Pavića u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova, a očekuje si dolazak i Nikoline Brnjac, koja bi treba preuzeti Ministarstvo turizma i sporta. Radovan Fuchs nakon sastanka je potvrdio da preuzima Ministarstvo obrazovanja i znanosti od Blaženke Divjak.