Andrej Plenković živi u sedmom nebu dok se Hrvatska bliži začelju. On je na čelu vlade i stranke, Zagreb je domaćin najprestižnije 'pučke veselice', a hrvatska će ugostiti cijelu EU...
KRONIKE ANEMIČNOG
Plenkoviću curi na sve strane, a on se hvali 'Ligom prvaka'
Andrej Plenković je “stanar oblaka”. U susretima s Angelom Merkel, Ursulom von der Leyen, Donaldom Tuskom, Silvijem Berlusconijem i ostatkom finalista političke Lige prvaka blistao je od ponosa i zadovoljstva te bio u sedmom nebu.
Pogledajte video
Pokretanje videa...
01:06
Njegov je životni cilj u ovoj etapi ostvaren - on je na čelu Vlade i stranke, Zagreb je domaćin najprestižnije “pučke veselice”, a Hrvatska će biti domaćica predsjedanju cijelom Unijom. To je njegov osobni trijumf. Kad se nakon nekoliko mjeseci bude suočavao s Mirom Kovačem, Stierom i ostalim mogućim suparnicima, njegov će “slide show” biti popunjen susretima s državničkim veličinama (sa svojih 193 centimetra viši je od većine, ako nije i najviši), dok će se oni doimati poput sramežljivih provincijalnih Liliputanaca. Tako to valjda izgleda u premijerovoj glavi, a iz te se polufantazije prvi put trgnuo kad su ga, na izlaznim vratima Banskih dvora, dočekali ljutiti sindikalci koji su mu pred nosom, nakon duge šutnje, naglo digli prosvjedni transparent. Plenković je u trenutku promijenio boju. Lice mu je postalo crveno, naglo se okrenuo i, ljutit kao ris, bez riječi odmarširao u Banske dvore.
Mikijevi zlatni žetončići
Tamo će ga dočekati vijest kako sve može i dalje ići po starom: Bandićev GUP je prošao, zagrebački gradonačelnik moći će graditi “Manhattan” i uz njega desetke drugih projekata (garaža, poslovnih i stambenih prostora), a zbog njegovih “žetončića”, vojske spasa za Plenkovića i njegovu većinu, i dalje će moći dijeliti kućice po trgu svojim svjedocima.
Plenković, naravno, neće primjećivati tako prizemne stvari, zbog kojih sve više ogorčenih mladih ljudi - koji poštenim radom ne mogu dobiti ni kuću ni stan ni kućicu - bježi u Europu, u zemlje gdje takvi marifetluci još nisu legitimni kao kod nas. Moguće je da će i štrajk sindikalaca uskoro jenjati. Prema nekim teorijama, naime, čini se da ga je na svoj način podržavao i Milan Bandić znajući da bi kao kolateralna žrtva sukoba prosvjetara i premijera mogla pasti i Blaženka Divjak, koja mu - iz ne sasvim točno utvrđenih razloga - žestoko smeta. Ako štrajk prestane, premijera će i dalje čekati novootvoreni problem “Đure Đakovića”, koji u zadnje vrijeme intenzivno pokušava riješiti. Plenkovićeva vlada imala je hrabrosti - to mu treba priznati - prekinuti priču s astronomskim državnim dotacijama brodogradilištima. Treći maj je i dalje u igri, Uljanik će se teško dići na noge, ali to je netko morao učiniti. Agrokor je također spašen, iako titular vlasništva više nije hrvatski. No Plenkovićeva vlada spasila je, znajući da ne može imati i ovce i novce, barem hrvatske dobavljače. Restrukturiranje Agrokora tek čeka - taj posao nisu pokrenuli ni ljudi nove uprave, jer je težak i pun rizika, koji će se vjerojatno preliti i na Vladu.
Pogledajte video
Pokretanje videa...
02:06
Najveći problemi:
- Štrajk je veći problem nego što se činio: Štrajk prosvjetara uživa potporu cijele zemlje jer se u građanima skupio bijes protiv razuzdanih političara.
- Industrije brodova nema, 'Đuro' u frci: Njegova je vlada imala hrabrosti poslati Uljanik u stečaj, spasili su Petrokemiju. No, pokleknuo je ‘Đuro Đaković’.
- Migranti - država selektira informacije: Ilegalni migranti svakodnevno ulaze u Hrvatsku. Kakvo je pravo stanje na terenu i koliko ih prolazi, država ne želi otkriti.
- Bez avijacije - Vlada nije kupila avione: Hrvatski humoristi se izruguju kako su naši MiG-ovi, kad polete, opasnost za ‘babe po Ogulinu’.
- Bez naroda - populacijska katastrofa: Hrvatska se ubrzano prazni, a ne činimo ništa da to promijenimo.
Ostajemo bez ljudi
Dođe li, naime, do masovnih otkaza, to će biti problem države. Plenkovićeva vlada spasila je i Petrokemiju, ali je upitno što će biti s rafinerijom u Sisku. Andrej Plenković je prije tri godine - podsjetimo i na to obećanje - rekao da će Ina opet postati hrvatska, ali koliko možemo vidjeti od tog, skoro utopijskog cilja, i na ovaj ćemo Božić biti jednako udaljeni kao i na onaj. Hrvatska, unatoč ove raskošne “pučke veselice”, sve lošije stoji i na najvažnijem, populacijskom planu. Stanovništvo nam nestaje. Upitno je ima li Hrvatska danas više ili manje od četiri milijuna ljudi, a bez ljudi nema ni ekonomije, ni razvoja, ni budućnosti... Jedan ugledni demograf rekao nam je ovo: “Vlast ne želi ulagati sredstva u mjere koje će dati ploda tek za 10-ak godina”. Dakle, ne samo da nije došlo do demografske obnove, nego nije došlo ni do usporavanja negativnih procesa. Možete plaćati zlatom (npr. kilogram zlata za jedno novorođenče), ali “nema tko rađati”! Kako potaknuti povratnike na dolazak? Istim onim društveno-gospodarskim mjerama kojima bi se zaustavilo daljnje iseljavanje. Gospodarski snažna, istinski demokratska, društveno uređena i uljuđena Hrvatska imala bi izgleda. No je li to Hrvatska Plenkovića, Kuščevića, Bandića, žetončića?
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
