Pobuna zbog Broda: 'Ne treba nam novo javno sveučilište'

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku. 

Ne postoje razlozi zbog kojih bi se rektorski zbor trebao protiviti osnivanju javnog sveučilišta u Slavonskom Brodu. Njihov stav je neutemeljen. Smatraju to čelni ljudi brodskog Strojarskog fakulteta, Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Veleučilišta te Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije. Te institucije su osnivači novog sveučilišta.

Vlada i Sabor u rujnu su usvojili zakon o osnivanju javnog sveučilišta u Slavonskom Brodu. Prošli tjedan na tu odluku reagirao je i rektorski zbor, koji čine rektori osam javnih sveučilišta. To su rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Splitu Šimun Anđelinović, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku Željko Turkalj, Dijana Vican rektorica Sveučilišta u Zadru, rektorica Sveučilišta u Dubrovniku Vesna Vrtiprah, rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Alfio Barbieri i rektor Sveučilišta Sjever Marin Milković.

- Rektori su također zaključili da u sadašnjem trenutku nema mjesta osnivanju novih sveučilišta bez povećanja novčanih sredstava, jer osnivanje novih javnih sveučilišta ne pridonosi kvaliteti i razvoju obrazovanja i znanstvenoga rada, nego, naprotiv, njegovu oslabljivanju. Stoga Rektorski zbor ne prihvaća proceduru i politiku kojima se narušava višestruka autonomija sveučilišta - navodi se u priopćenju sa sastanka rektorskog zbora.

Od svih osam rektora tražili smo da nam pojasne svoj stav. Nitko to nije želio učiniti, a rektori Boras, Turkalj i Vican kratko su odgovorili da podržavaju stav rektorskog zbora.

- Ne bih se miješala u rad Rektorskog zbora, ali kako to da jednako tako nisu reagirali kada su osnivana Sveučilišta u Zadru, Puli, Dubrovniku ili, recimo, u Koprivnici? Tada se takva pitanja nikad nisu postavljala. Brod je sveučilište odavno zaslužio i sigurna sam da će ga i imati - rekla nam je Emina Berbić Kolar, prodekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. 

U prošloj akademskoj godini visokoškolsku naobrazbu u Slavonskom Brodu stjecalo je više od 2000  studenata, a najviše, 1050, studiralo ih je na Strojarskom fakultetu.

- I za mene je odluka Rektorskog zbora iznenađujuća, no Slavonski Brod definitivno zaslužuje imati sveučilište i smatram da sam time sve rekao. Tradicija visokog obrazovanja u Slavonskom Brodu je duga, imamo kvalitetne visokoobrazovne institucije. Nisam nikoga sreo ili razgovarao, a da ne podržava projekt brodskog Sveučilišta, pa čak i rektor osječkog Sveučilišta, te nitko u Osijeku nikako nije protiv toga.

Visoko školstvo nikako nije trošak nego investicija i zalog razvoja grada, županije, regije, da mladi ljudi ostanu i planiraju ovdje svoju budućnost - kaže Ivan Samardžić, dekan Strojarskog fakulteta. 

Brodsko-posavska županija financijski je pomogla osnutak Sveučilišta. Tvrdi da će to značiti otvaranje novih radnih mjesta i spriječiti iseljavanje.

- I Osijek je krenuo kao malo pa narastao u veliko sveučilišno središte te zato sad treba i drugima dati jednaku šansu - tvrdi zamjenica župana Dunja Magaš.

Brodsko sveučilište treba početi s radom nakon što ministar obrazovanja Vedran Mornar imenuje privremenog rektora i sveučilište se upiše u Trgovački sud. Do zaključenje broja nismo dobili odgovor kad će to učiniti i kakav je stav ministra o mišljenju rektora. Mornar je tijekom saborske rasprave u rujnu podržao osnivanje sveučilišta rekavši kako je “organizacija novog sveučilišta praktički samo reorganizacija postojećih visokih učilišta”.

Država sveučilištima daje od 300.000 do 25 mil. kn    

Bivši ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović prije dvije godine potpisao je ugovore o namjenskom višegodišnjem financiranju javnih sveučilišta. Prema podacima s internetske stranice Ministarstva znanosti, najviše je dobilo Sveučilište u Zagrebu - 25,856.667 kuna. Na drugome mjestu je Sveučilište u Rijeci sa 6,226.633 kune. Slijedi Sveučilište u Splitu sa 5,083.265, pa Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku s 2,931.506 kuna. Zadar je dobio 671.313, Dubrovnik 469.573 i Pula 328.576 kuna.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.