Predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, Petar Vušković, ističe kako sigurno možemo očekivati pad BDP-a i za drugi kvartal, koji će biti i još izraženiji te naglašava kako su promjene nužne
EKONOMSKI ANALITIČAR:
'Podaci DZS-a pokazuju da smo neslužbeno ušli u recesiju'
Državni zavod za statistiku objavio je u petak prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda koja ukazuje da je tromjesečni BDP u prvom kvartalu realno veći za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. No, to je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,7 posto.
POGLEDAJTE VIDEO: Vlada treba provesti reforme
Pokretanje videa...
02:17
Kako ističe Petar Vušković, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, dodatan problem je što sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje, odnosno posljednji kvartal, bilježi negativnu stopu promjene od 1,2 posto. Stoga se, naglašava Vušković, može zaključiti da smo neslužbeno ušli u recesiju.
- A pogotovo zato što sigurno možemo očekivati pad stope BDP-a i za drugi kvartal, koji će biti još izraženiji zbog direktnog zaključavanja ekonomije. Službena objava se čeka 28. kolovoza 2020. Razlog pada ekonomskog rasta je zbog smanjenog obujma osobne potrošnje i pada izvoza robe i usluga. Kada imate takvo jedno pretkrizno stanje, racionalno je sagledati strukturu problema kako bi našli najbolje rješenje. To je razumni pristup koji zahtjeva promjene. Ne postoji idealnije vrijeme od ovog sada - ističe Vušković.
Problem ekonomije je, dodaje, veliki utjecaj države na tržište.
- Treba jasno reći, politici odgovara stanje moći koju ima kroz državu. Opća državna potrošnja zauzima 47 posto u BDP-a, opća država ima udjele u više od 1000 poduzeća, a gotovo svaki treći zaposlenik naše države radi za državu. Zato se može zaključiti da je takav utjecaj politike prokletstvo ekonomije i bilo koja politička stranka koja nema kvalitetan ekonomski program koji će podrazumijevati potpuni ekonomski zaokret ne zaslužuje dobiti izbore - naglašava ovaj ekonomski analitičar dodajući kako će pad BDP-a posljedično dovesti do budućih proračunskih neravnoteža.
- Ukoliko u budućnosti mislimo značajnije rasti trebamo smanjiti državnu potrošnju ispod 40 posto BDP-a, na način da se rastereti porezne obveznike i popravi krvna slika javnih financija - kaže i navodi gdje sve ima prostora za uštede.
Osam milijardi kuna može se uštedjeti postepenim otpuštanje barem 20 posto viška zaposlenih u javnom sektoru opće države koji se bave raznim nepotrebnim birokratskim poslovima i stvaraju prepreke konkurentnosti gospodarstva i mogućim nelinearnim smanjenjem troška mase plaća u javnom sektoru za 10 posto.
Zatim četiri milijarde kuna ukidanjem povlaštenih izračuna mirovina i zadržavanjem samo starosnih mirovina. Dodatnih tri milijarde kuna ušteda vidi u debirokratizaciji i papirologiji, energetskoj učinkovitosti i smanjenju opsega javne nabave. Još tri milijarde kuna može se uštedjeti smanjenjem izdataka za Crkvu i udruge, ukidanjem subvencija gubitašima i javnim poduzećima, bez diranja u programe Europske unije za poljoprivredu i poduzetništvo, kao i na raznim programima koji su iracionalni, suvišni i eventualno koruptivni.
- Kada je ekonomija u recesiji, svaka kuna je važna - poručuje Vušković ističući kako privatizacija može biti važan kotač ekonomskom rastu i ulaganjima privatnog sektora.
- Privatizacijama bismo smanjili prostor političke moći nad bitnim resursima i prepustili ih tržištu, odnosno volji naroda. Treba privatizirati oko 95 posto državnih poduzeća. To znači sva poduzeća iz portfelja CERP-a, koja imaju većinski i manjinski udio države i oko 20 pravnih osoba od posebnog interesa za RH - kaže.
Kontrola zračne plovidbe, vode, šume, imunologija, prometna, komunikacijska i energetska infrastruktura, dodaje, trebali bi biti izuzeci od privatizacije, odnosno ukupno 20 poduzeća trebalo bi ostati u državnom vlasništvu, uz poštivanje OECD-ovih standarda dobrog upravljanja.
- Novac se može osigurati i prodajom državnih nekretnina, posebice stanova - navodi predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize.
A značajniji skokovi u ekonomskom rastu, kaže, mogu se postići i kroz reformu javne uprave te porezno, parafiskalno i administrativno rasterećenje.
- Nije cilj reforme javne uprave hvaliti se jakim regijama, manjim brojem županija i općina već je cilj bolja i pravednija alokacija javnog novca kroz decentralizaciju i veća kvaliteta javnih usluga. Idealno bi bilo alocirati novac tako da s 90 postotne centralizacije dođemo do barem 30 postotne decentralizacije. Novac mora dolaziti brže do onih koji mogu lakše prepoznati potrebe građana. Država je stvorena da financira potrebe građana, a ne da građani financiraju potrebe državne birokracije - poručuje ističući Estoniju kao ideal javne uprave.
Prilike koje treba bolje iskoristiti vidi u činjenici da smo drugi u Europi po broju nekretnina te da smo iznad europskog prosjeka po omjeru štednje u odnosu na BDP.
- Prosječna štednja iznosi 10.173 kuna, a oko 51.000 građana drži prosječno 1,5 milijuna kuna na svojim računima. Neto štednja građana godinama raste. Drugim riječima, novac nam ostaje u bankama i ne znamo što s njime. Apsurd je veći time što godinama kamatne stope na štednju padaju i rekordno su niske, ispod jedan posto. Treba stvoriti poduzetnički okvir koji će se osloboditi novac od štednje i poticati građane na investicije - ističe Vušković naglašavajući turizam kao našu snagu te da smo po pitanju prihoda od turizma prvaci Europe.
- Ukoliko bi povećali domaću turističku potražnju, tada bi umanjili njegovu slabosti koja će se pokazati uslijed pada BDP-a. Prihod od turizma čini 17 posto BDP-a i prvaci smo Europe. Malta je na drugom mjestu s 14 posto udjela turizma u BDP-u. Kada gledamo intenzitet turizma, koji stavlja u odnos broj ostvarenih noćenja i broj stanovnika neke zemlje, tada je na prvom mjestu Malta, a mi smo na drugom mjestu. Neosporno je da smo već godinama turistički hit u Europi. Na jednog stanovnika dolazi pet gostiju. Posjeti nas oko 20 milijuna turista i donesu nam više od 10 milijardi eura - navodi dodajući kako se bolje može iskoristiti i poljoprivredni potencijal.
- Mogli bismo hraniti više od 10 milijuna ljudi, a ovisimo o uvozu jer nismo dovoljno konkurentni na europskom tržištu. Uvozimo gotovo 50 posto hrane. Drugim riječima, više potrošimo hrane nego što je proizvedemo i ta razlika je oko sedam milijardi kuna. Nadalje, po bogatstvu vode smo peti u Europi i 42. u svijetu. U Hrvatskoj se samo putem koncesijskih naknada može zaraditi više od 20 milijuna kuna, dok država zarađuje tek nešto više od 10 milijuna kuna. Potrebno je staviti vode u koncesije i ostale izvore vode od trenutnih 30 - poručuje ovaj ekonomist napominjući i kako smo u samom europskom vrhu po bogatstvu šuma. Čak tri puta smo bogatiji po broju šuma, ističe, od Danske i četiri puta od Velike Britanije.
- Šume su naše ekološke tvornice koje godišnje proizvedu pet milijuna tona kisika. Bogatstvo šuma u Hrvatskoj se procjenjuje na 6,9 milijardi dolara prema HAZ-u, a prema stručnim krugovima i tri puta više. Hrvatske šume godišnje proizvedu osam milijuna tona drva. Ukupno u njima ima više od 300 milijuna tona drva, odnosno pet milijuna tona suhe tvari, što je ekvivalent 2,5 milijuna tona nafte. Ukupno 53.000 radnika živi od šuma te ostvaruju 10,5 posto izvoza, odnosno 3,6 posto BDP-a. Iz Hrvatskih šuma treba iskorijeniti korupciju i racionalizirati njihovo upravljanje - kaže i napominje kako smo četvrti u Europi po broju kilometara autocesta na milijuna stanovnika, a država se pokazala jako lošim gospodarstvenikom u tom segmentu.
- Privatizacija državnih poduzeća koja se bave održavanjem autocesta je prijeka potreba - naglašava Vušković.
Hrvatska troši dvostruko više primarne energije nego što je proizvodi.
- Potrebno je osigurati investicije u istraživanje ugljikovodika kako bi se iskoristio energetski potencijal Hrvatske, uz istovremenu brigu o zaštiti okoliša i turizma. Područja za otkrivanje novih zaliha su Panonski bazen, Dinaridi, sjeverni, srednji i južni Jadran - kaže ističući i kako obnovljivi izvori energije sunca i vjetra za Hrvatsku predstavljaju neograničeni potencijal.
- Korištenje solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija za grijanje vode ili prostora su nevjerojatan potencijal. Kad bismo u sljedećih pet godina instalirali po 1 metar kvadratni fotonaponskih modula i po 1 metar kvadratni solarnih toplinskih kolektora po stanovniku, mogli bismo otvoriti na desetke tisuća radnih mjesta. Priobalna mjesta čija je odlika brzina vjetra predstavljaju potencijal za vjetroparkove - poručuje Vušković.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
