'Pokušat ćemo spasiti milijardu kuna jamstava za Uljanik'

Nakon što je belgijski brodovlasnik Jan de Nul odustao od završetka gradnje svojeg jaružala u Uljaniku i zatražio povrat jamstava, ministar financija Zdravko Marić u srijedu je potvrdio da je riječ o iznosu od gotovo milijardu kuna, ali je najavio da će u idućim danima nastojati spasiti to jamstvo.

"Ukupan iznos jamstava je 4,5 milijardi kuna, a od toga 3,1 milijarda je do sada plaćeno i veći dio toga je već ušao u brojke za 2018. godinu. Preostali dio, nekih 600 milijuna kuna je do sada plaćeno u prva tri mjeseca ove godine. Ostaje još platiti 400 do 500 milijuna kuna po osnovi ostalih brodova koji su otkazani i onda još preostaje pitanje broda o kojem je jučer bila obavijest na Zagrebačkoj burzi. Sada se iznos popeo na 130 milijuna eura, odnosno, gotovo milijardu kuna", kazao je Marić u izjavi novinarima u Saboru.

Dodao je kako "preostaje borba za spašavanje toga jamstva te da o tome više zna ministar gospodarstva Darko Horvat koji vodi razgovore s kupcem.

"Jučer je rekao da, unatoč toj najavi, nastoji nastaviti tu komunikaciju s njima da vidimo postoji li neki model. Ja sam rekao da je u interesu poreznih obveznika, uslijed činjenice da Uljanik grupa nema dovoljno sredstava i radnog kapitala da dovrši taj brod, moguće da se uloži manji dio dio od oko 150 milijuna kuna, da bi se spasio taj veliki iznos. Međutim, to je sve što mogu reći u ovom trenutku", rekao je Marić.

Dodao je kako će se, unatoč tome što je jučer zatražen povrat avansnih uplata za nešto što država jamči, nastojat to jamstvo spasiti.

"Kakav će biti ishod, u ovom trenutku zaista ne mogu reći“, rekao je ministar financija.

Horvat: Bez strateškog partnera nema restrukturiranja

Ministar gospodarstva Darko Horvat rekao je da je Vlada donijela jasnu odluku i da više neće na dosadašnji način financirati brodogradnju, te da od kineskog izaslanstva najkasnije 3. svibnja očekuje informaciju jesu li zainteresirani za ulaganje u brodogradilište.

"Ako pravog strateškog partnera nema, onda nema ni restrukturiranja", rekao je Horvat.

Ministar gospodarstva istaknuo je da je ovih dana ključ svega spasiti državno jamstvo u iznosu od 124 milijuna kuna, dok je opet prebacivati lopticu iz Pule i Rijeke u Zagreb vrlo nesmotreno.

"Nemojte zaboraviti da ekspertni tim naručitelja broda dnevno boravi u brodogradilištu u Puli, njihova percepcija stanja je takva da se jaružalo u ovom trenutku ne može završiti u Puli. Obvezu koju smo preuzeli da dogovorimo tegljenje tog broda i isporuku u međunarodnim vodama je trenutačno najjeftinija varijanta za državni proračun, a hoće li se dogoditi ili ne ovisi isključivo o tome hoće li radnici i menadžment pulskog škvera pripremiti brod za tegljenje“, napomenuo je Horvat.

Na pitanje hoće li Kinezima biti problem stari dugovi, Horvat je odgovorio da je prema zadnjim informacijama dug dobavljača na razini 512 milijuna kuna, a dug prema radnicima 150 milijuna kuna.

"Hoće li se restrukturiranje provesti nakon stečaja, ili će se u proces možda ući i bez stečajnog postupka, ovisi o tome imamo li strateškog partnera ili ne. Kada smo na rubu zakona pronalazili metodologiju regularne isplate plaće radnicima prijetili su mi neki i kaznenim prijavama, dva puta smo uspjeli isplatiti plaće i siguran sam da svaki sljedeći potez takvog tipa predstavlja neregularnu potporu, što misli i Europska komisija. Packe iz Bruxellesa bi se mogle dogoditi vrlo brzo i stvoriti prijetnju za proračun“, poručio je Horvat.