Crveni križ i Civilna zaštita su na udaru žestokih kritika - čini se da pomoć poslana sa svih strana ne stiže do najugroženijih u petrinjskom kraju na vrijeme
POTPUNI KAOS U PETRINJI
Pomoć prije stigla iz Grčke nego iz Robnih zaliha, a Trut proziva: Navijači su smetali, pili, tukli se
Ulica Vladimira Stahuljaka u Petrinji udaljena je pet minuta automobilom od Trga hrvatskih branitelja, na kojemu se nalazi šator Crvenog križa. Nemaju vode za piće više od 24 sata. I tko zna kad bi je dobili da nismo natrpali auto vodom i odvezli im je.
Svima je oko nesretne Petrinje zadnjih dana u glavi samo jedno pitanje: kako je moguće da ti ljudi nemaju vode, a pet minuta dalje nalazi se šator Crvenog križa sa zalihama?
POGLEDAJTE VIDEO: Glasnogovornica Crvenog križa o zalihama
Pokretanje videa...
03:57
Nažalost, moguće je. Situacija na terenu je kaotična zbog više faktora. Ljudi na društvenim mrežama panično dijele poluinformacije ili lažne dojave. Na provjeravanje svake lažne dojave gubi se dragocjeno vrijeme koje se moglo potrošiti na spašavanje i pomaganje. Prvi dan su ceste bile zakrčene civilnim volonterima, mahnito se dovozila pomoć u hrani i odjeći, nitko nije mogao proći niti se probiti do stanovnika. I sami smo svjedočili tim kolonama prvi dan. Pored nas je vozilo HGSS-a moralo projuriti s rotirkama u suprotnom smjeru jer su morali hitno na intervenciju. Te ceste su uske i na nekim dijelovima jedva stanu dva traka.
Društvene mreže su još jednom bile prepune lažnih apela i prebrzih zaključaka, najviše o volonterima Crvenog križa.
Crveni križ je prvo morao razvrstati svu hranu koja je pristigla, provjeriti rok trajanja i stanje. Na prvu, ne pretežak posao. Ali...
Bilo je slučajeva gdje je donirana hrana kojoj je istekao rok trajanja, ona koja je pokvarena. Također, donirala su se jaja, svježa riba, lako kvarljivi mliječni proizvodi. To ne može biti podijeljeno nikome zbog opasnosti od trovanja hranom.
'Dođemo tamo - nema nikoga'
- Radimo najbolje što možemo, obilazimo sva sela, imamo mobilne timove koji su non stop na terenu, dijelimo pakete humanitarne pomoći i svakodnevno se dijele tisuće toplih obroka. Svjesni smo da uvijek postoji mogućnost da smo nekog propustili, ali umjesto širenja optužbi, pozivam sve ljude koji znaju za takve ljude da nazovu na naš besplatni telefon i mi ćemo odmah otići na teren. Osim toga, događa se i da dobivamo pozive iz sela u kojima nema nikoga i odlazimo na teren čime onda činimo štetu onima kojima je pomoć zaista potrebna - rekla je Katarina Zorić, glasnogovornica Crvenog križa.
Tim pozivima smo i sami svjedočili, dobivamo dojave o slučajevima gdje pomoć još nije došla, a čim stignemo na lokaciju, ili nema nikoga ili su već zbrinuti. Jedna od težih optužbi na račun djelatnika Crvenog križa je i da su pili donirane sokove i da ‘bolju’ hranu ostavljaju sebi.
- Žao mi je zbog loših komentara i žao mi je što ljudi toliko sumnjaju. Ne znam što bih više rekla na ove optužbe. Naši volonteri su obični ljudi, moraju piti i jesti, a to što piju sok, koji naravno nije od donacija kako to piše u raznim objavama, je sasvim normalno. Oni su ovdje 24 sata s ciljem da bi pomogli nekome i mislim da je stvarno neljudski širiti ovakve optužbe. A za optužbe da se odvajaju skuplje i jeftinije čokolade ne znam što bih rekla. To se sigurno tako ne radi. Roba se sortira po vrsti hrane, a ne po cijeni - objasnila je.
I sami smo provjeravali optužbe i tako nešto nismo vidjeli. Ono što smo vidjeli su umorni volonteri koji u tom kaosu i neorganizaciji pokušavaju napraviti najbolje što mogu.
Dolazimo i do onog najvažnijeg faktora - države. Ona nije reagirala na vrijeme. Većina kaosa se mogla izbjeći da su na ovo bili spremni. Točnije, da je Civilna zaštita na čelu s Damirom Trutom bila spremna i da je Ministarstvo gospodarstva ispoštovalo zakon i obnovilo zalihe strateških resursa još na proljeće. Ali nisu.
Umjesto da na teren izađu obučene ekipe i profesionalci, prvi koji su čistili ulice su bili Bad Blue Boysi i mladi ročnici bez prave opreme i osiguranja. Cigle i šutu su čistili civili i ljudi kojima se na licima vidi da su još premladi za ove strahote. Kako je moguće da prije stignu šatori i vreće za spavanje u kamionima pomoći iz recimo Grčke nego oni koje Republika Hrvatska ima na zalihama.
- U kriznim situacijama prvo se spašavaju ljudi, zatim se zbrinjavaju ljudi, pa se spašava stoka i onda se dižu objekti - uvjerava nas Trut.
Logički je postaviti onda i pitanje jesmo li još uvijek, četiri-pet dana nakon prvog razornog potresa, tek na drugoj fazi, na zbrinjavanju ljudi.
- Smetaju me takva pitanja, zašto u valjda sat vremena, koliko li, nije na ovom području postavljeno sve. Pa znate li vi koliko je to područje?! - pita se i dodaje da je na terenu trenutno 2000 ljudi koji rade.
Ali zašto su šatori i vreće za spavanje prije stigli izvana, kad bismo trebali imati 186 šatora, 144 kontejnera i 12 tisuća vreća za spavanje u državnoj zalihi?
Samo 21 kontejner Petrinji i Glini
Dakle, službeno - 201 stambeni kontejner s četiri kreveta nalazi se ispred zdravstvenih ustanova za pomoć u borbi s koronavirusom, njih 76 je raspoređeno u Zagrebu nakon potresa u ožujku, a samo 21 je poslan u Petrinju i Glinu. Država uopće nije još na proljeće, kad je bilo jasno kamo vodi situacija s koronom, ispoštovalo zakon koji nalaže da se “zalihe obnavljaju pravodobno”.
Dalje - krizni stožer za Petrinju ne postoji. Trut tvrdi da ga država ne mora formirati jer je Civilna zaštita na terenu. Misli također da je odluka ispravna i da nije trebalo prihvatiti ni austrijsku ponudu da u pomoć pošalju pripadnike svoje specijalne jedinice AFDRU (Austrian Forces Disaster Relief Unit), posebno obučene za djelovanje u ovakvim situacijama. A potražni psi? Kako to da država nema specijalizirani tim koji bi ih obučavao? Svi psi i njihovi vodiči koji su na terenu i spašavaju živote su volonteri.
Trut: Navijači sve zakrčili
- Civilna zaštita vam se temelji na nekom volonterizmu, ona vam ne treba na dnevnoj bazi. Kad se dogodi ovako velika katastrofa, onda vam treba Civilna zaštita jer samo preko volontiranja možete dobiti toliku količinu ljudi - govori Trut i dodaje da su mobilizirali ljude u par sati.
POGLEDAJTE VIDEO: Simbad (22) danima pomaže Petrinjcima
- To što su se navijači organizirali, to je želja nekome pomoći i to je ok, ali u tom trenutku to nije bilo dobro. Trebali su pričekati par sati ili dana. I što su napravili? Zakrčili su nam sve i nisu službe mogle prolaziti. Onda smo imali sad nekoliko dana ljude koji su tu glavinjali, pili i tukli se po terenu. Morali smo se baviti njima umjesto stradalima. Ja ih sve poštujem, i ja sam bio navijač, imaju srce i snagu, ali kad ih je ovdje 2000, pa malo budu divlji, to nam stvara probleme. Možda za koji dan da dođu organizirani, a ne odjednom 1600 - objašnjava Trut.
No stoji činjenica da su se organizirali brže nego što je on organizirao Civilnu zaštitu, vojsku i vatrogasce. Nevjerojatno je da dio Petrinje još uvijek nema struje, kao ni neka okolna sela, a proteklih godina je Civilna zaštita nabavljala i rasvjetne stupove. Uz to, prije pet godina su milijuni otišli na quadove i ATV vozilo, upravo za ovakve situacije. Uistinu, kako je moguće da još uvijek ima ljudi kojima pomoć nije dostavljena i tko će snositi odgovornost za kaos? Po raspodjeli novca interventne pomoći, Petrinja, Glina i okolica dobit će 30 milijuna kuna.
- Političke procjene bez struke nisu dobre. Otvoreno kažem: nisam zadovoljan i nesretan sam. Ovo je paušalna ocjena, donesena snagom mišića, a ne struke - rekao je petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović.
Što sve imamo u zalihama?
Količine koje bi u robnim zalihama trebala imati Republika Hrvatska upravo za ovakve, izvanredne situacije trebale bi biti dostatne da Petrinja vrlo brzo nakon razarajućeg potresa bude opskrbljena pitkom vodom, hranom, šatorima, kućicama, agregatima... No iz nekog razloga u prvim danima nakon potresa do Petrinje je došlo vrlo malo toga. Šatori bi, recimo, spasili mnoge obitelji da s djecom ne spavaju u autima
186 šatora bismo trebali imati u robnim zalihama
U epicentru potresa bilo je obitelji i sa 12-14 djece u šatoru iz nekoliko kućanstava. U Strašniku su susjedi sami improvizirali šator za 30-ak ljudi. Nevjerojatno da nijedan od ovih 186 nije našao put do njih
15 agregata za struju su u pričuvi, a neki su još bez nje
Niti četiri dana nakon potresa neki dijelovi petrinjskog kraja nemaju struje, a na zalihi bismo trebali imati 15-ak agregata. Problem pitke vode je još veći i stvar spašavaju volonteri, a ne službe na terenu
12 tisuća vreća za spavanje RH ima u zalihama. Gdje su?
Danima na području oko Petrinje sipi kiša i sve što su građani sami improvizirali završilo je u blatu. Mnoge bi na zimskoj hladnoći spasile tople vreće za spavanje. Imamo ih za ‘pola Petrinije’, ali - gdje su?!
32,2 milijuna vrijedne konzerve su u zalihama
Hranu sa svih strana dovoze u petrinjski Crveni križ ili dijele izravno civilima. Problem je međutim distribucija. Stariji ljudi su 300 metara od Crvenog križa u Petrinji, a po dva dana ih nitko ne posjeti...
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
