Tomislav Ramljak je voditelj i jedan od osnivača Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. Centar djeluje kroz poludnevne boravke za djecu s problemima u ponašanju, ali i kroz aktivnosti podizanja svijesti i edukacije
ON JE PONOS HRVATSKE
Posvetio se zlostavljanoj djeci: 'Želim ostaviti bolji svijet...'
Čitanje članka:
4
min
Često kažem da je vršnjačko nasilje poput smrti tisuću rezova. Svaka negativna emocija ostavlja trag na našem tijelu i psihi. Normalno da se čovjek ne može slomiti sto puta, rekao nam je Tomislav Ramljak koji je svoj profesionalni put započeo prije više od dvadeset godina, u vrijeme kada zaštita djece na internetu "nije bila nešto posebno spektakularno". Tomislav je voditelj i jedan od osnivača Centra za nestalu i zlostavljanu djecu pod čijim je vodstvom nastao i program Centar za sigurniji internet (CSI), a zbog svojeg nesebičnog davanja djeci i mladima i pokušaja da ih zaštiti, on je Ponos Hrvatske.
- Mi smo zapravo krenuli s idejom zaštite djece na internetu i, kada smo osnovali udrugu, po uzoru na američki centar za nestalu i iskorištavanu djecu, počeli smo volontarski držati predavanja po školama - rekao je.
Prijelomni trenutak dogodio se oko 2010. godine, kada su počeli ozbiljni slučajevi seksualnog zlostavljanja djece.
- Godine 2013. zaposlili smo jednu osobu, a danas kao centar imamo oko 30 zaposlenih. Proširili smo svoje djelovanje ne samo na zaštitu djece na internetu, nego i na pružanje socijalnih usluga. Tako da imamo 150 djece u tretmanu svaki dan, u poludnevnom i dnevnom boravku, za djecu s problemima u ponašanju. To je zaista velika brojka. Sveukupno, recimo, prošle godine je bilo preko 60.000 djece, roditelja i mladih koji su prošli kroz naša predavanja. Brojke su se povećale s rastom društvenih mreža. Mogu navesti jedan najilustrativniji primjer. Nažalost, riječ je o kaznenim djelima iskorištavanja djece za pornografiju. Ta su kaznena djela u posljednjih sedam godina porasla za 280 posto. Prije smo imali oko 120 kaznenih djela godišnje, a sada ih imamo oko 500 - objasnio je.
I to su, kako je rekao, samo slučajevi za koje policija sazna. Međutim, ta je brojka puno zasigurno veća. Centar djeluje kroz poludnevne boravke za djecu s problemima u ponašanju, ali i kroz aktivnosti podizanja svijesti, edukacije i savjetodavnu liniju.
- Lepeza našeg djelovanja je zaista široka. Da mi to ne radimo, pitanje je koliko bi ljudi to uopće radilo. Nekako mi to daje snagu, osjećaj da ostavljamo svijet barem malo boljim mjestom nego što je bio. Mislim da je važno da svatko napravi mali pomak, kako bi nam svima bilo bolje. Najteži dio, kada imamo pozive na helpline ili kada nam djeca pišu mailove i poruke, jest pružiti im dovoljno podrške i osnažiti ih da kažu roditeljima što se događa. Roditelji možda nemaju digitalne kompetencije, ali znaju što treba učiniti. Međutim, djecu je strah reakcije roditelja - rekao je.
Unatoč teškim temama, Tomislav pamti i lijepe priče. Posebno ističe susret s mladićem koji je kao dječak sedam godina bio u tretmanu.
- Rekao mi je da mu je dolazak u tretman "bio najbolja stvar koja mu se dogodila". Takve priče nas hrane i daju nam snagu za daljnji rad - rekao je.
No, teških iskustava je mnogo više. Najteže mu padaju priče sa sudskih vještačenja. Cyberbullying i seksualno zlostavljanje djece na internetu. To su dvije najčešće kategorije.
- Teško je vidjeti količinu materijala djece koja su žrtve predatora i seksualnog zlostavljanja. Djeca često šute jer se boje reakcije roditelja. Najčešće se boje da će im roditelji uzeti telefon. Ono što me posebno boli jest nedostatak povjerenja. Najtužnije mi je vidjeti koliko nam još nedostaje da razvijemo odnos povjerenja s djecom - rekao je.
O današnjem nasilju rekao je da se dolaskom interneta ta granica izgubila. Dijete, kako je slikovito objasnio, "nosi svog zlostavljača u džepu" i tako je izloženo je nasilju 24 sata dnevno. Posebno je upozorio na seksualne ucjene dječaka i tragične posljedice koje se bilježe.
- Naša je glavna zadaća ohrabriti ih, pokazati im da ih razumijemo i čujemo. Često se vraćamo u svoje osnovnoškolske ili srednjoškolske dane i znamo čuti kako je to "dječja svađa". Ali to nije dječja svađa. Razlika je u tome što se u svađi najčešće sukobljavaju dvije osobe, jedan na jedan. Kada govorimo o nasilju, često je riječ o pet ili šest djevojčica ili dječaka koji se grupiraju protiv jedne osobe. Djevojčice ponekad znaju biti posebno nemilosrdne jer se brzo udruže. S druge strane, postoji velik broj promatrača koji sve to gledaju - rekao je.
Roditeljima poručuje da se iskreno zainteresiraju za digitalni svijet svoje djece. Danas se, kako je objasnio, dijete najbolje može upoznati kada roditelj zna kakve sadržaje algoritmi nude na njegovim društvenim mrežama. Umjesto pitanja o ocjenama, savjetuje da roditelji prvo dijete trebaju pitati kako se osjeća, što mu je bilo zanimljivo, je li se nasmijalo, je li ga netko povrijedio.
- Moramo razgovarati o emocijama i pružiti podršku kako bi dijete moglo reći kako se osjeća. Ako to uspijete postići bez straha da ćete ga ismijati ili burno reagirati, napravili ste jako puno. Nažalost, imao sam slučajeve u kojima su djeca bila žrtve tjednima ili mjesecima, a da roditelji to nisu primijetili. Dijete je prestalo jesti, smršavjelo nekoliko kilograma, počelo se samoozljeđivati, izbjegavalo školu, školske obveze i prijatelje, a roditelj to nije vidio. Tada se postavlja pitanje gdje je to dijete zapravo živjelo - rekao je.
Vršnjacima naglašava važnost empatije. Objasnio je da je pasivno promatranje nasilja gotovo jednako sudjelovanju u njemu. Žrtvama je poručio da ne trebaju trpjeti ni minutu poniženja, boli, straha ili bilo kakvog zlostavljanja. Onima koji čine nasilje savjetuje da razmisle kako bi njima bilo na mjestu žrtve, jer "na internetu nitko nije u potpunosti anoniman".
- Ima jako puno djece i mladih koji pate u tišini. Upravo zato je odgovornost vršnjaka velika. Da pruže ruku pomoći, da prijave nasilje i da budu dio rješenja, a ne dio problema.
Priče o dobitnicima pratite u 24sata te u emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska'. Svečanu dodjelu nagrada Ponos Hrvatske pratite 28. ožujka 2026. u 16 sati na HTV 2.
Organizatori su 24sata i partner HRT, glavni pokrovitelj je PPD, a ostali ponosni pokrovitelji projekta su OTP banka, Hrvatska pošta, HEP, Admiral, Erste banka, INA, PBZ Card, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, KONČAR, Fina, Hrvatska Lutrija, Telemach, Bauerfeind, JANAF, Studenac, Stega Tisak i Hotel Puntijar.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
