Poticaj za talentirane: Mladi inovatori pokrenut će društvo

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Razvoj kreativnosti u obrazovanju je stvaranje dugoročnog resursa za kreativno, inovativno društvo, razvijenu kulturu, gospodarstvo te suvremene tehnologije.

Ključni je to zaključak okruglog stola Kreativnost kao pokretač društva - kreativnost i inovativnost za uspješnije društvo, na kojem su sudjelovali stručnjaci s Akademije likovnih umjetnosti, Studija dizajna, Arhitektonskog i Ekonomskog fakulteta, Instituta za razvoj i međunarodne odnose Hrvatske udruge poslodavaca, voditelj ekspertne skupine za kurikularnu reformu Boris Jokić.

Štetna marginalizacija

Budući da hrvatsko školstvo očekuje velika reforma, nadaju se rješavanju dugogodišnjih problema našeg školstva. Jedan od gorućih je nedostatan razvoj kreativnosti učenika u osnovnom i srednjoškolskom odgoju, koji ostavlja posljedice i u visokoškolskom obrazovanju. Smatraju kako su kreativni predmeti marginalizirani i obespravljeni, a učenje se svodi na ponavljanje činjenica bez kritičkog promišljanja. Zaključili su da je nužno sagledavati cjelinu obrazovanja, gospodarstva i kulture te svi sudionici daju snažnu potporu za promjenom paradigme obrazovanja u smislu razvoja kreativnosti, inventivnosti, poduzetnosti te komunikacije u osnovnim i srednjim školama. Da se poveća udio kreativne grupe predmeta i kreativnost u svim predmetima.

Osnivat će se radne skupine za predtercijarno i cjeloživotno obrazovanje te inovativni i kreativni razvoj, koje bi trebale usuglasiti konkretne mjere. Na okruglom stolu zaključili su da je nužno proširiti inovativne oblike nastave na sveučilištima, na kojima će studenti stvarati inovacije, društvene invencije i kroz to stjecati kompetencije. Njihove ideje će se daljnje realizirati kroz inkubatore, akceleratore i druge poslovne, društvene i kulturne modele. Kao pozitivan inovativni obrazovni program Sveučilišta u Zagrebu istaknuli su predmet Kreativni laboratorij, koji zajednički izvodi šest fakulteta. Studenti s različitih fakulteta rade u interdisciplinarnim timovima na konkretnim proizvodnim, socijalnim i kulturnim projektima i kroz to stječu relevantne kompetencije. Njihove inovacije dalje se razvijaju u poslovnim inkubatorima, gdje imaju šansu postati novi proizvodi i nove firme s mogućnošću samozapošljavanja i zapošljavanja.

Bez inovacija ćemo zaostajati

- Bez kreativnosti nema inovacija, rasta i razvoja gospodarstva. Ako ne počnemo raditi na razvoju kreativnosti kroz sve alate, osuđeni smo na stagnaciju - naglasio je Aleksandar Battista Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti. Da kreativnost nije samo problem umjetničkog područja već šira društvena i gospodarska potreba, potvrđuje i prof. Mislav Ante Omazić s Ekonomskog fakulteta.

- U ovo vrijeme stalnih i disruptivnih promjena tradicionalne referente točke nestaju i stvara se nova paradigma koja utječe i na obrazovne procese. Granice između pojedinih znanstvenih disciplina postaju porozne i znanje se između njih kontinuirano prelijeva.

Temelj za konkurentnost

U tom smislu cilj obrazovnih procesa postaje kreiranje inkluzivnih društvenih elita koje će se temeljiti na međusobnom uvažavanju specifičnosti koje ih profesionalno obilježavaju te stalnoj motivaciji za društvenim napretkom. Zato se konvencionalni mehanizmi i tehnike prenošenja znanja zamjenjuju inteligentnijim, prilagođenim modernom čovjeku. Posebno u uvjetima latentne krize, kreativnost je prepoznata kao ključna sposobnost i temelj konkurentnosti na turbulentnom tržištu kompetencija - rekao je Omazić.

Dr. sc. Feđa Vukić sa Studija dizajna smatra da je kreativnost nužan alat za prevladavanje krize.

- Cilj je obrazovati ljude koji su poduzetni u životu, imaju razvijenu empatiju i koji mogu sudjelovati u razvoju inovativnog poduzetništva, što je ključni gospodarski resurs - kaže Vukić. Nikolić Popović iz Hrvatskoga klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija naglašava da kulturne industrije u EU zapošljavaju čak 8,5 milijuna ljudi.

- Sektor kreativnih i kulturnih industrija čak je i u krizi ostvario rast zapošljavanja od 0,7 posto, a svi ostali sektori bilježili su pad - kaže.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.