Naš slavni kipar preminuo je u studenom 2020. godine. Do četvrtka na njegovu je grobu u Aleji velikana na zagrebačkome Mirogoju bio samo drveni križ. 'Dugo smo čekali i mramor iz Firence', govori Filip Kožarić
JOŠ NIJE GOTOVO...
Pranećaci: Nadgrobni spomenik radimo po Kožarićevim željama
Nije još gotovo, još se moramo sestra Barbara i ja dogovoriti koja će skulptura ići na nadgrobni spomenik, rekao nam je Filip Kožarić, pranećak Ivana Kožarića.
Naš slavni kipar preminuo je u studenom 2020. godine. Do četvrtka na njegovu je grobu u Aleji velikana na zagrebačkome Mirogoju bio samo drveni križ. U blizini Ivice Račana, Ede Murtića i Branka Lustiga. Svi "uređeni". Mnogi su, iako ne svi, zamjerali što je kod Kožarića "samo" drveni križ.
- Neki su na to jako dobro reagirali, pozitivno, u smislu decentnosti i minimalizma. I mi idemo u tom smjeru, a to je bila i Ivanova želja - dodao je Filip.
U prvoj fazi postavljena je mramorna ploča s njegovim imenom i prezimenom, datumom rođenja i smrti, a tu je i natpis, citat koji pripada Kožariću: "Sloboda je rijetka ptica". To je samo prva faza.
- Kad vidimo kako ovo izgleda, onda ćemo odlučiti o skulpturi koju ćemo postaviti na ploču. To će raditi kooperanti koji su radili i s Ivanom. To bi moglo potrajati nekoliko tjedana, ovisno o tome za koju ćemo se skulpturu odlučiti - objasnio nam je Filip.
Za Zakladu Ivana Kožarića brinu se Filip i Barbara, tako i o nadgrobnom spomeniku. Potrajalo je, ali iz nekoliko razloga na koje nisu mogli utjecati. Bili su tu formalno-pravni razlozi, pa ishodovanje dozvole, došla je korona... Ali nije ih samo to kočilo.
- Dugo smo čekali i mramor iz Firence, onaj na kakvom je Ivan radio na početku karijere, kao mladi kipar. To ga je obilježilo, htjeli smo i da grob bude onda u tom njegovu duhu. I rubovi su isklesani kao na jednoj njegovoj skulpturi koju je radio kad je imao samo 18 godina. To je sve skupa potrajalo - govori Filip Kožarić.
I sam veliki umjetnik, za života im je pomogao kako bi trebao, barem otprilike, izgledati njegov grob. Barbara i Filip to poštuju, pokušavaju da bude što sličniji ideji koju je imao veliki kipar.
- Ostavio je neke zabilježbe i priče, po tome radimo. Želimo da bude decentno, a ne glomazno, iako i velikih nadgrobnih spomenika ima lijepih. No nije to želio Ivan, pa ne želimo ni mi. I ova skulptura o kojoj ćemo odlučiti sljedeći tjedan neće biti prevelika - dodao je Filip.
Inače, već je ranije rekao kako u obzir dolaze tri djela umjetnika svjetskoga glasa. Jedno je "Prizemljeno sunce", jedan od Kožarićevih najslavnijih radova, pa "Uzlet", koji simbolizira put ljudske duše, i "Jastuk", za koji je bilo zamišljeno da bude postavljen ispred zgrade WHO-a u Ženevi.
- Ta je inicijativa došla od Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva kulture i medija te se s organizacijom već daleko došlo, ali izbili su pandemija, poslije i rat u Ukrajini, te su se prioriteti promijenili - rekao je u lipnju Filip Kožarić za Express.
Akademik Ivan Kožarić rođen je 10. lipnja 1921. godine u Petrinji. Kiparstvo na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu upisuje 1943., a diplomira 1947. Godine 1949. završava specijalku kod prof. Antuna Augustinčića. Izlagati počinje 1953. Samostalno izlaže od 1955. godine.
"Početkom šezdesetih Kožarić je član Gorgone, grupe koja okuplja najznačajnija imena suvremene hrvatske umjetnosti. Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su, primjerice, Biennale u Veneciji (1976.) i Biennale u Sao Paolu (1979.). Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama, kao i u muzejima u zemlji i svijetu", stoji na stranicama HAZU-a.
Jedan od njegovih nerealiziranih projekata, koji bi promijenio vizuru Zagreba, je i "Nazovi je kako hoćeš". Riječ je o divovskoj skulpturi, visokoj 30 metara, koja bi se nadvijala iznad raskršća Vukovarske i Savske ulice, dok bi se promet odvijao između skulpture.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
