Plenković: 'Razgovarao sam sa Zelenskim. I dalje ćemo pružati potporu Ukrajini na putu u EU'

Razgovarao sam s predsjednikom Zelenskim, zamoljeni smo da i dalje pružamo politički potporu europskom putu Ukrajine, to ćemo i činiti, kao i druge vidove pomoći, poručio je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković. 

Dodao je kako je o toj temi komunicirao i s litvanskim predsjednikom te da vjeruje kako je sve veći broj zemalja članica EU koje slično razmišljaju o europskoj perspektivi Ukrajine. 

PRATITE SJEDNICU VLADE UŽIVO:

O situaciji u BiH

Osvrnuo se i na sastanak s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH, koji je bio u Zagrebu.

- Ukoliko do izmjena izbornog zakona BiH ne dođe, to će biti loše. Zakon koji je trenutno na snazi je manjkav, ne omogućuje Hrvatima u BiH da izaberu svoje legitimne predstavnike i mi smo sa svoje strane učinili maksimalne napore da se stvori ozračje u kojem bi se postigao dogovor - istaknuo je i izrazio žaljenje što bošnjačke političke stranke na zadnja dva kruga pregovora nisu pronašle zajednički jezik s hrvatskim političkim strankama i napravile iskorak koji bi obnovio povjerenje, savezništvo i partnerstvo između Hrvata i Bošnjaka.

- Ukoliko izbori budu organizirani kako je to sada, mi smatramo da će to biti loše za međusobne odnose i funkcioniranje institucija. To govorimo kao prijatelj, susjed i partner, netko tko želi pomoći BiH i zalažemo se da prevlada razum da se nađe rješenje s kojim će i Hrvati biti u potpunosti ravnopravni kao jedan od tri konstitutivna naroda - rekao je.

Najavio je i objavu natječaja vrijednog 1,22 milijarde kuna za izgradnju i dogradnju predškolskih institucija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kojim će se otvoriti preko 16.000 mjesta za djecu predškolske dobi.

Govoreći o postpotresnoj obnovi na Baniji, ministar Tomo Medved istaknuo je kako je do sada ugovorena izgradnja 216 zamjenskih obiteljskih kuća, a da je nekonstrukcijski obnovljeno njih 2215 dok se na 856 kuća trenutno izvode radovi. 

Uvodi se registar punionica za alternativna goriva

Vlada je usvojila izmjene Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva.

- Alternativna goriva koja se koriste u prometu obuhvaćaju električnu energiju, vodik, biogoriva i prirodni plin. Cilj RH je razviti infrastrukturu za alternativna goriva kao preduvjet za njihovo korištenje u prometu kako bi se postigao razvoj održivog tržišta i prometnog sustava te manji, odnosno minimalni negativni učinak po okoliš i društvo - istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković dodavši kako se izmjenama uređuju područja vezana za mjesta za punjenje motornih vozila kategorije L, opskrbe električnom energijom s kopna za plovila na unutarnjim vodnim putevima i mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom za vodni promet.

- U cilju kvalitetnijeg informiranja korisnika, kao i praćenja razvoja infrastrukture određuje se uspostava registra punionica za alternativna goriva i njegovo vođenje. Uvodi se i obveza iskazivanja informacija za usporedbu između odgovarajućih jediničnih cijena svih vrsta goriva na javno dostupnim mjestima za opskrbu i punjenje alternativnim gorivima - rekao je. 

Potpore u sektoru peradarstva i stočarstva

Vlada je na sjednici donijela i programe potpora u sektoru peradarstva u ukupnom iznosu od pet milijuna kuna te primarnim poljoprivrednim proizvođačima u stočarstvu u ukupnom iznosu od 31,6 milijuna kuna, a zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom COVID-19 u 2022. godini. 

- Cilj programa je pomoći zbog usporavanja ili čak potpune obustave gospodarskih aktivnosti zbog nemogućnosti plasiranja svježeg mesa u dugom razdoblju tijekom pandemije i zbog nemogućnosti plasiranja jaja više klase. Ovakvi poremećaji doveli su do smanjene vrijednosti smrznutog mesa peradi, povećanih troškova skladištenja i prijevoza te povećane prodaje jaja za industriju umjesto prema krajnjim potrošačima i u turizmu te je došlo do gubitaka prihoda u sektoru peradarske proizvodnje - pojasnila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Pojašnjavajući drugi program za sektor stočarstva, ministrica je navela kako je za potpore u sektoru govedarstva osigurano 17 milijuna kuna, u sektoru svinjogojstva 10 milijuna, ovčarstva i kozarstva dva milijuna, konjogojstva 600.000 te peradarstva dva milijuna kuna. 

Naglasila je kako se oba programa odnose na one koji nisu uspjeli dobiti financijsku potporu prilikom objave ranijeg javnog poziva.

Hrvatska se povlači iz Fonda donatora za razvoj infrastrukture na Zapadnoj obali i u Gazi

Hrvatska se povlači, odlučila je Vlada, iz Namjenskog fonda više donatora u vezi s Partnerstvom za razvoj infrastrukture na Zapadnoj obali i u Gazi Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodnog udruženja za razvoj.  Kako je pojasnio državni tajnik Frano Matušić, Hrvatska je u Fond uplatila 200.000 dolara, a zadnja uplata od 50.000 dolara izvršena je 2016.

- S obzirom na visinu uplata, Hrvatska nije sudjelovala u radnim tijelima niti u projektnim aktivnostima Fonda, a status pasivnog člana administrativno opterećuje i Fond i državu članicu. Ministarstvo vanjskih poslova pomno je analiziralo navedene okolnosti i nakon razmjene mišljenja s Ministarstvom financija te sa Svjetskom bankom zajednički je zauzeto stajalište da je u postojećim okolnostima oportuno da se Hrvatska i formalno povuče iz članstva u Fondu. Ovakvo stajalište reflektira i promjenu okolnosti u politikama međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći u odnosu na vrijeme pristupanja Hrvatske fondu, kao i  potrebu za dodatnom racionalizacijom izdvajanja, poglavito zbog geopolitičkih i gospodarskih posljedica rata u Ukrajini - pojasnio je.