U 13.00 sati počelo je drugo ročište u kojem gradski prijevoznik ZET traži privremenu zabranu štrajka Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske, Sindikata vozača i prometnih radnika ZET Zagreb te Sindikata autobusnog - tramvajskog prometa Hrvatske Zagreb.
Na prvom ročištu Sud je odbio zahtjeve Holdinga. Više o tome ovdje.
POGLEDAJTE VIDEO:
VIDEO
Zagreb: Autobusna linija 228, Borongaj - Rebro, prometuje normalnim rasporedom
|
Video: 24sata/pixsell
Sutkinja izvjestiteljica u ovom predmetu je Lidija Bošnjaković koju mediji opisuju kao suprugu bivšeg HDZ-ovog ministra pravosuđa i suca Ustavnog suda Dražena Bošnjakovića.
Riječ su prvi dobili odvjetnici tužitelja. Oni u cijelosti ostaju kod tužbe i svih navoda iz tužbe. Navode da su primili odgovor na tužbu te će se očitovati na osnovne argumente.
- Kolektivni ugovor iz 2023. godine je u članku 185 članak 4 propisao da u vremenu dok se ne potpise novi ugovor ostaje na snazi sve odredbe ovog ugovora. Prema tome sindikati i poslodavac Zet ugovorili su nastavak primjene kolektivnog ugovora u cjelini. S obzirom na to da se i nadalje primjenjuju sve odredbe primjenjuje se i članak tog kolektivnog ugovora koji propisuje da se za vrijeme poštivanja odredbi ovog ugovor stranke obvezuju na socijalni mir. Dakle sindikati su dužni suzdržati se od štrajka i imaju obvezu poštivanja klauzule socijalnog mira. Da je navedeni kolektivni ugovor u cijelosti na snazi pokazuju dopisi ovdje tuženika koji zahtijevaju ostvarivanja prava. Pored toga imenovano je povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovor koje je u dijelu i sadržajno od predstavnika sindikata. Sto se tiče drugog argumenta tužitelj smatra da sindikati nisu mogli započeti sa štrajkom prije nego su utvrđeni poslovi koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. U tom smislu dostavili komentar zakona o radu u kojem suci ovog suda i Vrhovnog suda zauzimaju stajalište da se time ne onemogućava štrajk ali se odgađa njegov početak.
- To je logično jer ako sindikat može započeti štrajkom a da se utvrde nužni poslovi poštivanje zakona je bespravno. Sto se tiče roka zet je do završetka postupka mirenja podnio prijedlog a sindikati su nakon toga aktivno se uključili u postupak određivanja nužnih poslova. Pored toga poslodavac ne zna koji dan će biti točan postupak mirenja jer to kao u ovom konkretnom slučaju pretežno ovisi o sindikatima koji su okončali postupak pa je svakako valjano tumačenje prema kojem poslodavac je dužan prijedlog dostavit do završetka postupka mirenja. Tužitelj smatra da je učinio vjerojatnim postojanje tražbine koja se sastoji u pravu zabrinutosti štrajka i drugu pretpostavku nastavka štete koje detaljno opisao u smislu blokadi i poremećaja javnog prijevoza kojeg smo svi svjedoci koji je pogodio veliki broj građana koji svakodnevno ovise o javnom prijevozu.
Zatim je na red došao odvjetnik prvotuženika. Istaknuo je da je pravno neosnovano da su tuženici dužni pridržavati se tzv.klauzule socijalnog mira i nakon što je s danom 31. ožujka 2026.. godine prestao vrijediti kolektivni ugovor iz veljače 2023. godine.
- Zakon o radu u članku 199 jasno propisuje koji dijelovi kolektivnog ugovora nastavljaju sa važenjem po njegovom prestanku, a koji dijelovi prestaju važiti. Na snazi ostaju samo njegove tzv. normativne odredbe koje reguliraju prava i obaveze radnika iz radnog odnosa na koji se taj kolektivni ugovor primjenjuje.
Jedan od odvjetnika sindikata poručio je da štrajk nije preuranjen niti protuzakonit. Drugi se žali da je tužbu dobio jučer u postotku u kojem je tuženik postupao maliciozno. Kako kaže vidi se da su 9. rujna krenuli pripremati. Radi se o nejednakosti oružja u parnici. Smatra da su ZET-ovci imali više vremena.
Dodaje da je iz tužbe razvidno da je tužba predana u petak kada stručne službe na sudu ne rade. Kako kaže svjesno je oduzeo tri dana tuženiku.
- Za građane Zagreba, neka znaju. Ja sam rekao da poslodavac od početka pregovora koji su započeli u lipnju nije pregovarao u dobroj vjeri. Pregovarao je bez namjere sklapanja novog kolektivnog ugovora. Sindikati su obavijesti poslodavca u rujnu da prekidaju pregovore jer poslodavac nema namjeru sklopit novi ugovor. Sutradan su sindikati od GSVa zatražili postupak mirenja istog dana GSV je dostavio odluku o pokretanju postupka mirenja i odluku o imenovanju miritelja. Mirenje se mora dovršiti u roku pet dana od dana dostave obavijesti o postupku. Taj rok je istekao 7. Rujna do toga dana se poslodavac nije koristio zakonskim mogućnostima i nije na vrijeme predložio poslove koje se ne smiju prekidat za vrije štrajka - rekao je odvjetnik sindikata.
Opet ista odluka! Nakon što je odbio privremenu zabranu štrajka u Zagrebačkom Holdingu, sud je isto odlučio i u slučaju štrajka u ZET-u.