Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
"Naš otac bio je vođa u službi drugima, ne samo našoj obitelji, nego i potlačenima, onima bez glasa i zanemarenima diljem svijeta", stoji u priopćenju obitelji...
Velečasni Jesse Jackson, karizmatični propovjednik i veliki borac za ljudska prava, preminuo je u 84. godini. Vijest je potvrdila njegova obitelj, navodeći da je preminuo mirno, okružen svojim najbližima.
- Naš otac bio je vođa u službi drugima, ne samo našoj obitelji, nego i potlačenima, onima bez glasa i zanemarenima diljem svijeta, stoji u priopćenju obitelji...
- Dijelili smo ga sa svijetom, a zauzvrat je svijet postao dio naše proširene obitelji. Njegovo nepokolebljivo vjerovanje u pravdu, jednakost i ljubav uzdiglo je milijune, i molimo vas da poštujete njegovo sjećanje nastavljajući borbu za vrijednosti po kojima je živio - poručila je obitelj.
Kao vjerojatni uzrok smrti navode se komplikacije povezane s progresivnom supranuklearnom paralizom (PSP), rijetkim neurološkim poremećajem koji utječe na kretanje, a koji mu je dijagnosticiran u travnju 2025. godine. Jackson je javno objavio 2017. da boluje od Parkinsonove bolesti.
Rođen kao Jesse Louis Burns 8. listopada 1941. u Greenvilleu u Južnoj Karolini, Jackson je odrastao u eri Jima Crowa i sustava rasne segregacije.
Njegov aktivizam započeo je već 1960. godine kada je s još sedam studenata sudjelovao u prosvjednom "čitanju" u gradskoj knjižnici rezerviranoj samo za bijelce, zbog čega je prvi put uhićen. Taj događaj označio je početak životne borbe za jednakost.
Njegov put ga je 1965. doveo u Selmu u Alabami, gdje se pridružio marševima s dr. Martinom Lutherom Kingom Jr.
King je prepoznao njegovu energiju i talent te ga postavio na čelo čikaškog ogranka Operacije "Breadbasket", programa usmjerenog na ekonomsko osnaživanje crnačkih zajednica. Jackson je bio u motelu Lorraine u Memphisu 4. travnja 1968. godine, kada je King ubijen. Njegovi postupci neposredno nakon atentata, uključujući pojavljivanje na televiziji u majici za koju je tvrdio da je umrljana Kingovom krvlju, postali su predmetom kontroverzi koje su ga pratile desetljećima.
Nakon razlaza s vodstvom Kingove organizacije SCLC, Jackson je 1971. u Chicagu osnovao vlastitu organizaciju Operation PUSH (People United to Save Humanity), koja je postala njegova platforma za borbu protiv rasističkih poslovnih praksi i promicanje ekonomskih interesa Afroamerikanaca.
Jacksonov utjecaj naglo je porastao kada je ušao u arenu nacionalne politike. Dva puta se kandidirao za demokratsku predsjedničku nominaciju, 1984. i 1988. godine, ostvarivši do tada najuspješnije kampanje jednog afroameričkog političara. Godine 1984. osnovao je Nacionalnu koaliciju "Duga" (National Rainbow Coalition), pokret koji je težio ujediniti Afroamerikance, žene, pripadnike LGBTQ+ zajednice i druge marginalizirane skupine. U svojoj prvoj kampanji završio je kao treći, no već četiri godine kasnije osvojio je drugo mjesto iza Michaela Dukakisa, pobijedivši na 11 predizbora.
Njegov govor "Održite nadu živom" na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji 1988. godine ostaje jedan od najpamtljivijih trenutaka u povijesti američke politike, a njegova kampanja utrla je put budućim generacijama progresivnih političara, uključujući Baracka Obamu i Bernieja Sandersa.
Ipak, kampanje nisu prošle bez mrlja; 1984. godine bio je prisiljen ispričati se zbog korištenja pogrdnih izraza za Židove, što je naštetilo njegovu odnosu s tom zajednicom.
Osim domaće politike, Jackson je bio iznimno aktivan na međunarodnoj sceni kao neslužbeni diplomat. Proslavio se uspješnim pregovorima za oslobađanje američkih državljana diljem svijeta. Godine 1984. osigurao je oslobađanje američkog pilota Roberta Goodmana, čiji je zrakoplov srušen iznad Sirije. Iste godine je iz Kube ispregovarao puštanje 48 zatvorenika. Jedan od njegovih najvećih uspjeha dogodio se 1999., kada je tijekom NATO bombardiranja otputovao u Jugoslaviju i uvjerio Slobodana Miloševića da oslobodi tri zarobljena američka vojnika. Za te napore, predsjednik Bill Clinton dodijelio mu je 2000. godine Predsjedničku medalju slobode, najviše civilno odlikovanje u SAD-u.
Posljednjih desetljeća nastavio je s aktivizmom, sudjelujući u prosvjedima pokreta "Black Lives Matter" nakon ubojstava Michaela Browna u Fergusonu i Georgea Floyda u Minneapolisu.
Jedna od najupečatljivijih slika njegovih kasnijih godina nastala je u noći izbora 2008. godine, kada su ga kamere uhvatile kako plače u gomili u Chicagu kad je Barack Obama postajao prvi afroamerički predsjednik SAD-a, ostvarujući san za koji se Jackson godinama borio.
Zbog narušenog zdravlja, 2023. godine povukao se s čela svoje organizacije Rainbow PUSH Coalition.
24sata © 2026
