Uzeli su Krim u dva tjedna, sada ih očekuju na Baltiku. Hoće li se vratiti Putinovi 'mali zeleni'?

John Ratcliffe, direktor CIA-e, otputovao je ovog tjedna u Moskvu kako bi upozorio Vladimira Putina da ne napada nijednu članicu saveza – potez koji, prema nedavnim obavještajnim izvješćima, sve više privlači ruskog predsjednika. Izvor upoznat s Ratcliffeovim putovanjem rekao je za Politico da je njegova glavna svrha bila upozoriti Moskvu protiv „bilo kakvog eskalacijskog djelovanja protiv baltičkih država“.

Latvija, Litva i Estonija potencijalno su privlačne mete jer su bivše članice Sovjetskog Saveza koje su postale simbol širenja zapadne demokracije nakon završetka Hladnog rata.

Geografski gledano, one predstavljaju najizloženiji bok NATO saveza – graniče s Rusijom, a dovoljno su male da ne omogućuju „obranu u dubini“, odnosno strategiju u kojoj se vojske povlače na sigurniju udaljenost prije pokretanja protunapada.

Rasprave o mogućem ruskom napadu često se usredotočuju na Narvu, mali estonski pogranični grad u kojem većinu stanovništva čine stanovnici ruskog govornog područja i koji se često nalazi na meti moskovskog propagandnog stroja, piše Telegraph.

Posljednjih mjeseci na Telegramu su se pojavili računi koji pozivaju na stvaranje „Narvske Narodne Republike“ – neovisne tvorevine namijenjene ruskoj manjini u Estoniji. Jezik koji se pritom koristi podsjeća na onaj kojim se Moskva u prošlosti služila pri uspostavljanju svojih posredničkih snaga u istočnoj Ukrajini.

CIA U MOSKVI Letica za 24sata: 'Ukrajina sve više postaje rat NATO-a i Rusije. Stvari su otišle predaleko'

Kako bi dodatno podigla napetost, Moskva bi mogla izvesti operaciju pod lažnom zastavom, odnosno napad za koji bi bile optužene estonske sigurnosne snage, primjerice da su ubile ili ranile građane ruskog podrijetla.

Kremlj bi tada mogao posegnuti za metodama koje je koristio tijekom invazije na Krim 2014., kada su 'mali zeleni' – navodno stanovnici Krima koji su uzeli oružje kako bi branili rusko stanovništvo, ali za koje je kasnije potvrđeno da su bili ruski vojnici – stupili naoružani na scenu.

Vojnici su dobili nadimak „mali zeleni ljudi“ zbog neobilježenih zelenih uniformi bez oznaka, čime se nastojalo prikriti njihova povezanost s Kremljem.

Upad u baltičke države ne bi morao biti velika vojna operacija poput one kojom je zauzet Krim, rekao je Justin Bronk, viši istraživač u think tanku Royal United Services Institute. Moskva bi „potencijalno mogla zauzeti vrlo mali dio teritorija uz granicu“, rekao je, tek toliko da ispita spremnost NATO-a da aktivira članak 5., koji obvezuje sve članice da priteknu u pomoć državi koja je napadnuta.

Umjesto napada na cijeli grad poput Narve, primjerice, upad bi mogao biti usmjeren na most, uzletište ili trafostanicu.

Manji broj prikrivenih snaga bio bi podržan topništvom, protuzračnom obranom i opremom za elektroničko ratovanje postavljenom s ruske strane granice.

Moskva bi mogla odlučiti ojačati svoje posredničke snage slanjem pomoći, nadajući se da će iskoristiti eventualnu neodlučnost unutar NATO saveza kako bi učvrstila svoju kontrolu nad zauzetim teritorijalnim uporištem.

Ako NATO ne bi aktivirao članak 5., „to bi bio ogroman udarac vjerodostojnosti saveza i potencijalno bi mogao biti smrtonosan za njega“, rekao je Bronk.