Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Početkom šesdezetih Kožarić je član Gorgone, grupe koja okuplja najznačajnija imena suvremene hrvatske umjetnosti. Izlagao je na mnogim važnim izložbama kao što su primjerice Biennale u Veneciji i Sao Paolu
Istaknuti hrvatski kipar, akademik Ivan Kožarić umro je u nedjelju u 100-toj godini u Zagrebu, izvijestili su večeras iz umjetnikove obitelji.
"Danas u Zagrebu u 100-toj godini života preminuo je naš dragi umjetnik, kipar, akademik Ivan Kožarić. Kao obitelj tugujemo nad velikim gubitkom, ali smo istovremeno skromni, ponizni i duboko očarani pred veličinom njega samog, njegovog djela i ljepote koje je poklonio ovom svijetu. Počivaj nam u miru Ivane Kožariću", stoji u objavi obitelji Kožarić.
Akademik Ivan Kožarić rođen je 10. lipnja 1921. godine u Petrinji. Kiparstvo na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu upisuje 1943, a diplomira 1947. Godine 1949. završava specijalku kod prof. Antuna Augustinčića, a izlagati počinje 1953., samostalno od 1955. godine.
Godine 1959/60. Kožarić nekoliko mjeseci boravi u Parizu kao stipendist Fonda Moša Pijade. To je razdoblje vrlo važno za njegovo bolje upoznavanje s europskom umjetnošću, ali i za provjeru vlastitih kreativnih potencijala. Posredstvom francuskog kritičara Jacques Lassaignea, koji ga posebno uvažava, surađuje s Galerijom Maguy čiji mu vlasnik otkupljuje više radova. Unatoč povoljnim okolnostima i mogućnosti da ostane u Parizu, Kožarić se vraća u Zagreb odlučivši karijeru nastaviti u domovini.
Početkom šesdezetih Kožarić je član Gorgone, grupe koja okuplja najznačajnija imena suvremene hrvatske umjetnosti.
Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su primjerice Biennale u Veneciji (1976) i Biennale u Sao Paolu (1979).
Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama, kao i u muzejima u zemlji i svijetu.
Zastupljen je u antologijama svjetske i europske skulpture (Michel Seuphor: La sculpture de ce siecle; Nouveau dictionnaire de la sculpture moderne, izdanje Fernand Hazan, 1970.).
Više njegovih skulptura trajno je postavljeno u vanjskim prostorima medu kojima i one najpoznatije, spomenik A. G. Matošu i Prizemljeno sunce u Zagrebu.
Dobitnik je brojnih nagrada za svoj rad. Posljednju, Nagradu 'Vladimir Nazor' za životno djelo, dobio je 1997.
Iste godine postao je i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Dosad je izlagao na šezdesetak samostalnih i oko dvije stotine skupnih izložbi, u zemlji i inozemstvu, stoji na stranicama HAZU-a.
24sata © 2026
