Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
10 komentara

'Presudi li sud u korist dužnika banke će vratiti 10 milijardi kn'

Optimizam u pogledu proglašenja ugovora o kreditu s valutnom klauzulom CHF ništetnim Aleksić temelji na najnovijem slučaju pravomoćne presude u Sloveniji ...

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
10 komentara

Najnovija pravomoćna presuda o ništetnosti ugovora u švicarskom franku, koja je ovih dana donesena u Sloveniji, budi optimizam zastupniku Snage Goranu Aleksiću i udruzi Franak koji se već godinama u Hrvatskoj bore za to. 

- Jako sam zadovoljan i ponosan da ono što smo započeli 2011. godine širom EU doživljava procvat. Imamo pravomoćne presude u Španjolskoj, Njemačkoj, Grčkoj i sada i privatnu presudu u Sloveniji. U Sloveniji je presuđeno da je cijeli ugovor ništetan - istaknuo je Aleksić.

Naglasio je kako sva ova sudska praksa govori da je Hrvatska bila u pravu kada je provela konverziju.

- Jer je provela konverziju nepoštenih i ništetnih ugovornih odredaba u poštene ugovorne odredbe s valutnom klauzulom euro i to s početnim tečajem kakav je bio u trenutku ugovaranja. Ja ne znam koristi li Vlada oruđa koja ima na stolu, ali ta oruđa su tu. Praksa sudova diljem EU je na strani dužnika - poručio je.

Dodao je kako su u Njemačkoj zaštićene i pravne osobe te pozvao sve pravne osobe u Hrvatskoj da mu se jave i on će im pomoći s podizanjem tužbe, napominjući da rizici postoje.

- Banke su prevarile namjerno i zlonamjerno sve fizičke i pravne osobe u Hrvatskoj ugovarajući valutnu klauzulu CHF koja je nepoštena. Razlika između procesa  u Sloveniji i Hrvatskoj je ta da je u Sloveniji samo nezakonito ugovorena valutna klauzula u CHF dok su u Hrvatskoj ugovarane nezakonito i kamatne stope  - istaknuo je te naglasio da na ovom tragu očekuje i presudu Visokog trgovačkog suda u Hrvatskoj.

Dužnici koji u Hrvatskoj dignu tužbu i dobiju ju, kaže, neće biti dužni banci nego će, naprotiv, banka biti dužna njima. 

- Nema druge nego da se sve te valutne klauzule u CHF proglase ništetnima. To će značiti da će banke morati vratiti oko 10 milijardi kuna dužnicima. A dužne su još oko pet milijardi kuna za preplaćene kamate svim euro i kunskim dužnicima zbog nezakonitih povećanja kamatnih stopa - rekao je.

On je osobno također podigao tužbu, no odbijena je jer je, kako je istaknuo, napravio konverziju pa se žalio.

- Zakon o obveznim odnosima je jasan- nikakva obnova, nikakva nagodba, ništa što se događa kasnije ne poništava ništetnost ugovora. Sutkinja koja je donijela presudu nije se vodila zakonom nego nekakvom svojom teorijom i ja mislim da nije u pravu - naglasio je.

No, napominje da su svi oni koji nisu napravili konverziju već mogu tužiti banke, a oni koji su je napravili ipak će tužbe morati podizati uz dozu rizika.

Pozvao je i Vladu da stoga zajedno izmjene Zakon o potrošačkom kreditiranju.

Kako je istaknuo Denis Smajo iz Udruge Franak u ovom slučaju iz Slovenije radi se o bračnom paru koji je podigao tužbu i izgubio, no Viši sud je presudio da je ugovor ništetan. 

- Briše se i kredit i hipoteka, a dug koji je iznosio oko 72.000 eura s ovom presudom sada iznosi oko 19.000 eura, odnosno čak i manje, 11.000 eura jer je u međuvremenu plaćen dio duga. A banka mora platiti i sudske troškove oko 6000 eura - rekao je Smajo.

Primjena valutne klauzule u švicarcima, istaknuo je, bila je nepoštena zato što dužnici nisu bili upozoreni na rizike.

Banke: Presude u drugim državama teško mogu biti usporedive

- Pojedinačne pravomoćne presude donesene u drugim državama teško mogu biti usporedive i pokazatelj domaće sudske prakse ubuduće. U Hrvatskoj je više od 95% svih kredita građana u CHF valutnoj klauzuli konvertirano u drugu valutu. Očekujemo da će Visoki trgovački sud u ponovljenom postupku u kolektivnom sporu potvrditi zakonitost ugovaranja valutne klauzule jer ne postoji niti jedan propis u Republici Hrvatskoj koji bi zabranjivao njezinu upotrebu. Dodatno, uvidom u dosadašnju praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se odnosi na „monetarni nominalizam, može se zaključiti da ne postoji niti jedna odluka kojom bi bila utvrđena ništetnost valutne klauzule, odnosno niti jedan stav prema kojem bi se valutna klauzula smatrala protivnom načelu jednake vrijednosti činidaba niti odredbama koje se odnose na prekomjerno oštećenje. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message