Primjenjivo i kod nas: Ukidaju predmete i uče po temama

Treba nam potpuno drugačiji način edukacije koji će mlade obrazovati za moderno društvo i tržište rada, izjavila je Pasi Silander za The Independent, članica gradske uprave Helsinkija zadužena za razvoj. U tom su gradu krajem ožujka predstavili novu radikalnu reformu školstva.

- Kad se program usvoji, učenici u Helsinkiju neće više imati sat povijesti, geografije ili matematike. Primjerice, đaci ugostiteljskih škola izučavat će temu ‘poslovanje kafića’, koja će objediniti matematiku (zbog izdavanja računa), strani jezik (rad s turistima) te pisanu i usmenu komunikaciju.

Prema svim istraživanjima, Finska ima jedan od najboljih obrazovnih sustava na svijetu i davno je provela reformu kakva se sad pokušava provesti u Hrvatskoj. Stručnjake, nastavnike i profesore pitali smo bi li se najnoviji finski obrazovni eksperiment mogao i trebao primijeniti u našem školstvu.

- Finsku je ulaganje u obrazovanje pokrenulo i preobrazilo iz jedne od najsiromašnijih zemalja Europe u jednu od najrazvijenijih i najbogatijih zemalja svijeta. To je svakako poruka i Hrvatskoj. Nažalost, kod nas se to ne događa iako imamo svijetlih primjera pojedinih škola koje su učinile značajne iskorake, ali samo zahvaljujući pojedinačnim inicijativama nastavnika, ravnatelja ili škola - rekao nam je Davor Vidaković, ravnatelj Srednje medicinske škole “Ante Kuzmanića” u Zadru.

On se osobno upoznao s finskim modelom obrazovanja. Redovito prati nove obrazovne inicijative u toj zemlji.

- Nemoguće je trenutačno u Hrvatskoj provoditi inicijative koje se provode u Finskoj. i to iz razloga koje sam naveo: nedefiniran cilj i strategija. Naši učenici zahvaljujući novim tehnologijama, prije svega, u spoznaji ne zaostaju za kolegama u Finskoj, ali su zakinuta u svemu ostalome. Slikovito, vozimo se u digitaliziranom vlaku na parni pogon - kaže Vidaković.

Projektna nastava se i kod nas afirmira u strateškim dokumentima na kojima se temelji reforma. U maloj mjeri je i prisutna u nastavi. Tako da to i nije nešto novo. Ključno je što će to u Finskoj postati dominantan tip nastave, smatra profesor Nikica Simić iz Zadarske privatne gimnazije.

- Poticanje kreativnosti i kod nas dobiva maksimalnu (verbalnu) podršku. U praksi biva obično suprotno. Kako će to činiti Finci, ne naslućujem. Iz mojeg iskustva to bi značilo, također, posebnu edukaciju nastavnika, ali nakon toga i izbor kreativnih nastavnika. Kod nas ta priča neće još dugo zaživjeti, unatoč najavama sličnog. Školski sustavi u izravnoj su vezi s postojećim društveno-gospodarskim odnosima. Ako je ta teza dobra, besmisleno je tražiti mogućnost primjenjivosti finskih ideja u našem školskom sustavu, jer naše i finsko školstvo se i previše razlikuju. Nama je, u ovom trenutku, najvažnije nastaviti našu reformu polazeći od onoga što znamo i možemo ostvariti - kaže.

Esad Mujaković, ravnatelj OŠ “Vladimira Nazora” u Vrsaru, naglašava kako finski sustav škole promovira kao mjesta za socijalno učenje i razvoj vještina.

- Naravno da se finski, a ni bilo koji sustav ne može preslikati nigdje drugdje u svijetu jer svaka država ima svoje specifičnosti, ali se zato mogu koristiti oni segmenti koji imaju univerzalne vrijednosti - kaže Mujaković. - Hrvatska prije razmišljanja o promjenama koje nose nove tehnologije treba razmišljati o tome kakva je uopće obrazovna politika.Reforma treba mijenjati stavove i mišljenje koje ljudi imaju o školama. Prije ovakvih promjena predstoji mnogo godina mijenjanja škole koja će onda biti spremna i za ovakve promjene - kaže psihologinja Nataša Venier Brajković.

Ravnateljica riječke OŠ Vežica Violeta Nikolić tvrdi da je u našem sustavu previše prepreka i neprotočnosti pa će implementacija finskog modela još pričekati.

- Neki dijelovi se nadziru i u novoj kurikulumskoj reformi. To je u Finaca super te će oni sigurno to i provesti, a možda i neke škole kod nas koje razmišljaju unaprijed - kaže Nikolić.

Tatjana Bandera-Mrakovčić, ravnateljica OŠ “Nikola Tesla” iz Rijeke, kaže da tuđa pozitivna iskustva treba prilagoditi hrvatskoj stvarnosti.

Učitelj Marko Buće iz OŠ u Zakorenju kraj Požege smatra da bi ukidanje predmeta i uvođenje projektne nastave unaprijedilo školstvo jer bi se postigla bolja interakcija i suradnja između učitelja i učenika. S njim se slaže i njegova kolegica Maja Davidović iz OŠ “Dragutina Lermana” u Brestovcu. Ako ga uvedemo u Hrvatskoj, trebao bi rasteretiti učenike s učenjem definicija koje rijetko razumiju, a još manje ih znaju primijeniti.