Upitan možemo li reći da je inflacija napokon pobijeđena ako će iduće godine iznositi dva posto, ministar je odgovorio potvrdno.
OČEKUJE NASTAVAK RASTA
Primorac o inflaciji: Sljedeće godine mogli bi je pobijediti
Čitanje članka:
2
min
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je u na konferenciji Američke gospodarska komore u Hrvatskoj (AmCham) da bi sljedeće godine inflacija u Hrvatskoj napokon mogla biti pobijeđena, te kazao kako se u ostatku ove godine ne očekuju znatnije izmjene poreza.
Govoreći na konferenciji "Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive", Primorac se dotaknuo prognoza EK vezanih za hrvatski gospodarski rast i inflaciju. Naime, Komisija je u ponedjeljak objavila da nakon rasta od 3,9 posto u 2024. godini, za hrvatsko gospodarstvo ove godine očekuje rast od 3,2 posto, dok bi inflacija, nakon prošlogodišnjih četiri posto, trebala usporiti na 3,4 posto ove godine, a sljedeće na dva posto, uglavnom zbog smanjenja inflacije cijena hrane i usluga.
Primorac je istaknuo kako je prognoza EK pokazala upravo ono što je i bio cilj Vlade RH, a to je da se u idućem razdoblju osigura višestruko veća stopu rasta gospodarstva RH u odnosu na prosjek EU i eurozone. Naglasio je će taj rast za ovu i sljedeću godinu biti tri puta veći od prosjeka EU.
"Upravo to je nešto što pridonosi i standardu građana, ali i poboljšanju poduzetničke klime, rastu gospodarstva. Što se tiče inflacijskih pritisaka tu, isto tako sukladno našim očekivanjima, dolazi do smanjenja očekivane stope inflacije, a to je također dobro", kazao je Primorac, dodavši da se nada da će se trend usporavanja inflacije nastaviti.
Upitan možemo li reći da je inflacija napokon pobijeđena ako će iduće godine iznositi dva posto, ministar je odgovorio potvrdno. "Mislim da da, s obzirom da je stopa inflacije od oko dva posto prirodna stopa inflacije, to je nešto što se ne nastoji suzbijati", rekao je Primorac.
Smatra da povećanje gospodarskog rasta povećava potražnju, osobito ako je taj rast pogonjen rastom bruto investicija u fiksni kapital, kao što je to u Hrvatskoj u privatnom sektoru, snažnim investicijama u javnom sektoru, koje su usmjerene prije svega na povećanje i poboljšanje infrastrukture te obnovu poslije potresa. S druge strane, kazao je, ako je rast gospodarstva pogonjen privatnom potrošnjom, čemu također svjedočimo u Hrvatskoj, to također potiče rast agregatne potražnje no utječe i na inflatorne pritiske.
"Smatramo da je ta kombinacija makroekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj i stope inflacije koja se kontinuirano smanjuje i ide prema ciljnoj razini od dva posto nešto što je bilo dobro za hrvatsko gospodarstvo", naveo je ministar.
Vezano uz poreze, kazao je da se u ostatku godine ne očekuju neke velike porezne izmjene. Ponovio je da Porezna uprava trenutno radi na tri važna projekta digitalizacije poreznog sustava. Prvi je uspostavljanje registra stanovništva koji će bit u potpunosti funkcionalan od lipnja 2026., drugi ključan projekt je Fiskalizacija 2.0. i proširenje Fiskalizacije 1.0., dok je treći projekt digitalna transformacija Porezne uprave.
Jelušić: Dobra poslovna klima u Hrvatskoj
Direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić istaknula je da je AmCham, suočen prije svega s inflacijom i potrebom za zadržavanjem i privlačenjem kvalificirane radne snage i ove godine pripremio preporuke za unaprjeđenje poreznog sustava. Uz ostalo, predlažu podizanje neoporezivog odbitka na 970 eura, a žele i ograničavanja izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje, kao što je to već napravljeno s doprinosima za mirovinsko osiguranje.
"Također u nekom srednjem roku smatramo da bi bilo dobro i dalje ići na snižavanje stopa poreza na dohodak s 30 na 20 posto, a potom sa 20 na 10 posto", rekla je Doko Jelušić.
Dodala je i da što se tiče istraživanja poslovne klime kod članova AmChama Hrvatska u odličnoj poziciji.
"Naši članovi govore o vrlo dobroj poslovnoj klimi u Hrvatskoj, uspoređujući to s drugim zemljama srednje i istočne Europe. Znamo da je makroekonomski okvir vrlo povoljan sa odličnim kreditnim rejtingom te smatramo da je pravo vrijeme za više ulaganja u istraživanje i razvoj i u privlačenje investicija", zaključila je Doko Jelušić, dodavši, s druge strane, da su glavni ograničavajući faktori poslovanja u Hrvatskoj nedostatak radne snage, ali i opterećenje rada, bilo porezima ili doprinosima te inflacija.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
