Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Pronašli smo pitanja PISA testova, znate li bolje od djece?

Primjeri pitanja iz PISA-testova na kojima su hrvatski učenici pokazali ispodprosječno znanje, traže "baratanje" s financijskom pismenošću. Pita ih se i o kreditima i kamatama, povoljnijim tarifama za mobitel.

Foto: dreamstime
100 komentara

Smijem li svojoj kokoši dati aspirin? Stara je dvije godine i mislim da je ozlijedila nogu. Ne mogu je odvesti veterinaru prije ponedjeljka, a veterinar mi se ne javlja na telefon. Htjela bih joj dati nešto za ublažavanje boli dok ne odemo veterinaru. Hvala na pomoći, glasi jedan od zadataka iz čitalačke pismenosti sa PISA testa 2018, na kojem su naši 15-godišnjaci i 16-godišnjaci pokazali ispodprosječne rezultate. Ispodprosječna im je čitalačka, matematička, kao i prirodoslovna pismenost.

Na stranicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja ispituje razine znanja učenika u svijetu, provjerili smo kakva su to pitanja i zadatke  naši učenici morali rješavati. U gore navedenom zadatku djevojka Ivana, čija je kokoš ozlijedila nogu, piše o tome na internet forumu, i traži savjet "forumaša". Učenici na testu trebaju zaokružiti točan odgovor na pitanje što Ivanu zanima :

a) Može li dati aspirin ozlijeđenoj kokoši.
b). Koliko često može dati aspirin ozlijeđenoj kokoši.
c) Kako da kontaktira veterinara zbog ozlijeđene kokoši.
d) Može li utvrditi razinu boli ozlijeđene kokoši.

Ispite pokušajte i sami riješiti:

https://www.oecd.org/pisa/test/PISA%202012%20items%20for%20release_ENGLISH.pdf

Na sljedećem koraku pitanje glasi: "Zašto je Ivana odlučila objaviti svoje pitanje na internetskom forumu?", provjerite svoje čitalačke sposobnosti i vi: 

    a) Zato što ne zna kako pronaći veterinara.
    b) Zato što misli da problem njene kokoši nije ozbiljan.
    c) Zato što želi što prije pomoći svojoj kokoši.
    d) Zato što si ne može priuštiti odlazak veterinaru.

Ako vam se to činilo prelaganim zadatkom, idemo dalje, na matematiku. Velik broj PISA zadataka se bavi kreditima, zajmovima, kamatama, isplativim tarifama za mobitele i slično. Traži se, dakle, i financijska pismenost djece, u čemu nismo bog zna što. Ali sljedeći zadatak zbilja nije težak. 

- Gospodin Davies uzima kredit za automobil, kamata je fiksna. Koji će se trošak od navedenih mijenjati što auto bude više vožen, a koji će ostati isti - mjesečna otplata kredita, trošak goriva, trošak popravaka i održavanja?"

Sljedeći matematički zadatak kaže da je Kelly iz izmišljene države Zedland u banci uzela zajam od 2000 zeda, domaće valute, da kupi glazbenu liniju. Otplatiti ga može kroz dvije, ili tri godine, kamata je ista u oba slučaja. Pitanja glase: "Mjesečna otplata će kod zajma od tri godine biti veća nego kod zajma od dvije godine?"; "Ukupna plaćena kamata bit će veća za zajam od tri godine?"

U narednom pitanju od 15-godišnjaka i 16-godišnjaka se pak, nakon pitanja o financijskoj pismenosti, traži i znanje o sigurnosti plaćanja na internetu. Kevin iz zadatka koristi kompjuter u internet kafeu i on line kupuje sportsku opremu. Što sve Kevin može učiniti da poveća sigurnost svoga plaćanja, glasi pitanje. Uče li to naši učenici u školama? 

RAVNATELJI JOŠ SKUPLJAJU PODATKE 'Bilo je bitno da nastava počne, možda skratimo sve praznike'

Učenike bira kompjuterski program

Čini se da imaju dosta rupa u znanju, jer su i u ovoj rundi PISA testova, provedenih prošle godine, pokazali lošije rezultate od, primjerice, Estonaca i Poljaka, Nijemaca i Austrijanaca, od Slovenaca također. 

Prosjek čitalačke pismenosti država OECD-a je 487 bodova, a hrvatski su učenici postigli u prosjeku 479 bodova, Slovenci 495. Najbolja je, u svemu, Kina s 555 bodova.  U odnosu na prijašnje testove, 2006. godine smo imali 3,7 posto učenika na najvišim razinama čitalačke pismenosti, kojih je sad više, 4,7 posto, ali manje u odnosu na 2015. godinu, kad ih je bilo gotovo šest posto. U prirodoslovnoj pismenosti nam je ispod osnovne razine 25,3 posto 15-godišnjaka, a 2006. godine ih je u toj kategoriji bilo manje, 17 posto. Dakle, broj učenika ispod osnovne razine pismenosti porastao je za više od 40 posto! 

Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Na pitanje kako se provodi uzorkovanje učenika koje se testira PISA testovima, odnosno, koja djeca sudjeluju u istraživanju, iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) nam je odgovoreno kako su ciljana populacija učenici od 15 godina i tri mjeseca, do 16 godina i dva mjeseca, koji su u vrijeme istraživanja bila u 7. ili višem razredu. Uzorak škola odabire međunarodni PISA-in konzorcij, a slučajan uzorak učenika se odabire pomoću softvera. Takav nacrt, kažu u NCVVO-u, osigurava reprezentativan uzorak. Nijedan drugi učenik iz škole ne može zamijeniti učenika odabranog za istraživanje, zaključuju.

Također, dodaju kako, prema PISA podacima, Hrvatska troši otprilike 52.491 USD po učeniku. Zemlje OECD-a u prosjeku izdvajaju oko 89.092 USD. Stoga je ulaganje Hrvatske po učeniku također ispodprosječno.

Ministrica Divjak predstavila rezultate PISA testova - Hrvatski đaci ispod prosjeka 29. PO ČITANJU, 40. U MATEMATICI Divjak o testovima pismenosti: 'Loše, nema pomaka od 2006.'

'Ništa nismo mijenjali već 15 godina'

Zvali smo sindikalne čelnike - vođe prosvjetnog prosvjeda da ih, pa i kao nastavnike, zamolimo za komentar loših PISA rezultata, no javio nam se samo čelnik Preporoda Željko Stipić. Ne smatra da su rezultati loši, kaže, jer nismo puno lošiji u odnosu na države u kojima se u obrazovanje ulaže puno više.

- Mi u sustavu, otkad se istraživanje provodi, 15 godina, nismo ništa mijenjali, pa ne možemo sad ni očekivati da će bolji rezultati nastati po duhu svetome - kaže Stipić. Loša je, kaže, struktura izdvajanja za obrazovanje - 70 posto odlazi na plaće, a ostatak u škole. Tamo gdje su rezultati testova bolji, ulaganje je pola-pola.

- Bolje je rezultate nemoguće očekivati dok god nam škole rade dvosmjenski, pa čak i u tri smjene. Donijeli smo i standarde opremljenosti škola, kojih se nitko ne pridržava, kaže sindikalac. Trideset godina se, dodaje, ne možemo dogovoriti niti oko kurikuluma. Na pitanje gube li se možda i učenici odnosno njihovi nastavnici u šumi gradiva, od koje ne vide stablo, Stipić odgovara potvrdno. Potvrđuje da i među nastavnicima, kao i u svakoj profesiji, ima "kukolja", odnosno izvrsnih, koje treba nagraditi, a one slabije motivirane pak dodatno educirati.

Bivši ministar znanosti i obrazovanja i bivši premijerov savjetnik za obrazovanje Radovan Fuchs kaže kako se u obrazovanje ne ulaže malo, ako se promatra ukupan BDP. 

- Nije naš sustav tako loš, pa svi smo obrazovani u njemu. Ima dobrih stvari koje treba zadržati. Usta su nam puna Finske, pa zašto ne pozvati njihove stručnjake da nam pomognu - kaže Fuchs. 

Foto: Damir Špehar/PIXSELL

Tamara Šoić, nastavnica hrvatskog jezika u Tehničkoj školi u Rijeci komentira rezultate PISA-e i kaže: Koliko para, toliko muzike, kako će biti drugačije, radi se o sustavnom zanemarivanju obrazovnog sustava i nastavničke struke. Uvijek se vraćamo na početak u potpunom uništavanju kriterija kod nastavnika, dodaje. 

- Konkretno, prije četiri-pet godina poništili su mi jedinicu nakon žalbe roditelja, nisam imala nikakvog utjecaja na to. I nakon takvih primjera, jednostavno odustanete od realnog vrednovanja. Primjerice, zvala me jedna mama jer u razredu iz jednog predmeta ima 70 posto negativnih ocjena. Govori kako će doći u školu, sve nas postrojiti. S druge strane, djeca u toj dobi (15 godina) ne čitaju, a ne čitaju jer su djela koja su obavezna beskrajno odbijajujuća. Imamo, na primjer, Držićevu "Novelu od Stanca", pa tko će to čitati u 15.-oj, čudi se profesorica. U srednju školu, dodaje, dolaze djeca s ogromnim rupama u znanju, problemi počinju u osnovnoj školi, gdje se sve počelo urušavati nakon reforme koju je provelo ministarstvo Dragana Primorca.

Učiteljica razredne nastave iz Zagreba, uz uvjet anonimnosti, kaže da ne smatra PISA testove mjerodavnima.

- Nikad nismo dobili na uvid te testove. Ne znamo koji je tip pitanja, nijedan Hrvat nije sudjelovao u sastavljanju ispita i u radnim skupinama na kojem je uzorku izabrana djeca, niti čujemo od drugih... Je li taj uzorak reprezentativan ili nije, upitno je. Kontradiktorno je da se baš u područjima koja su najproblematičnija na PISA-i naša djeca postižu najbolje uspjehe na međunarodnim natjecanjima, kaže nastavnica.

Primjeri PISA pitanja, ipak, nalaze se na OECD-ovoj stranici. 

 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message